StoryEditorOCM
Hrvatskakad dorh kadrovira

Treba li uvesti sigurnosne provjere i za članove Vlade? Analitičar Puhovski: Kod nas ministre ne treba provjeravati SOA, nego FINA!

Piše Zoran Šagolj
1. svibnja 2022. - 11:57

Premijer Andrej Plenković ispratio je ovog tjedna još jednu turu ministara iz svoje Vlade. Pod teretom istražnih radnji i interesom DORH-a svoje su stvari iz Banskih dvora morali pokupiti potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar rada i socijalne skrbi Josip Aladrović, dok je jedan od rijetkih preživjelih iz prvog i drugog Plenkovićeva mandata, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, iako se požalio na umor i zaželio se sada skrasiti u “zlatnoj koki” - Hrvatskoj narodnoj banci, također načet aferama poput one “Vjetroelektrane”. Plenković im je zaželio puno sreće u onome što ih čeka, otvarajući mogućnost povratka, iako u to malo tko vjeruje.

Sada na scenu ili, što bi premijer rekao, iz blagodati (polu)anonimnosti, izlazi novi trojac – Anja Šimpraga, Marin Piletić i Davor Filipović. I prije nego što će prisegnuti u Saboru, mediji i oporba su im počeli češljati prošlost i sadašnjost, pa su Aladrovićevu nasljedniku našli strast prema automobilima, zastupnica Karolina Vidović Krišto čak spočitava Šimpragi nepoštivanje ustavnog poretka i činjenicu srpske agresije na Hrvatsku, a kompletnu javnost se nasmijava Filipovićevim gafovima prije nego što se pozabavi time kako je, recimo, nadzirao Hrvatske šume. Slušajući ovo, Andreja Plenkovića morao je obliti znoj i vapaj “zar opet?”, a nakon što već sličnu epizodu posljednjih tjedana prolazi s friškoimenovanim ministrom graditeljstva Ivanom Paladinom.

image

Premijer Andrej Plenković

Damjan Tadic/Cropix

Dovoljno - dati riječ

Njegov, pak, slučaj otkrio je da bi postao šef jednog resora u Vladi, dovoljno je dati tek svoju riječ šefu stranke. Kako su posvjedočili i jedan i drugi, znali su za repove i kaznene prijave što ih ministar vuče iz vremena dok je vodio posrnuli Institut građevinarstva Hrvatske (IGH). Kada se, međutim, otkrila pozamašna imovina nove mlade HDZ-ove uzdanice, koje se ne bi postidio ni neki srednje uspješni tajkun, onda se Plenković stao prati da je to njegova privatna stvar i nešto što se zbilo u Paladinovom predministarskom životu. Ali, logično je zapitati zar vođenje Instituta, jer biografija ne nudi ništa drugo, nije ono što je upravo Ivana Paladina dovelo u Vladu i povjerilo mu odgovornost i milijarde kuna i eura za još nezapočetu obnovu potresom pogođenih gradova i krajeva?!

Još dok je posljednjih tjedana najavljivana rekonstrukcija Vlade i špekuliralo se još širim kadrovskim zahvatom, nanovo je aktualizirano uvođenje sigurnosne provjere kandidata ili da se netko u stranačkim vrhovima barem pozabavi percepcijom koju mogući ministri i njihovo prijašnje djelovanje imaju u javnosti. Među prvima to je podržao bivši šef operative Središnje obavještajne agencije (SOA) Ante Letica, tvrdeći da bi time odabir ministara bio olakšan.

- Ta sigurnosna provjera nije garant da se tijekom mandata neće pokvariti, ali zasigurno bi predlagatelju omogućila da ima čist start i da na početku ima što točniju sliku o čovjeku kojeg predlaže za određene dužnosti – kazao je Letica za Novu TV.

Kada su novinari isto pitanje postavili aktualnom ministru pravosuđa Ivanu Malenici, on je podsjetio na to da je ovo pitanje već bilo uređeno u hrvatskom pravnom sustavu pa je promijenjeno, ali će svakako o njemu “razmišljati u budućnosti”.

Nešto slično, dok je buktjela afera s bivšim ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, također uhvaćenim u muljaži s nekretninama, najavljivao je i sam Plenković.

image
Vanesa Pandzic/Cropix

- Kada se gleda sve ovo skupa, to možda ne bi bilo loše raditi – rekao je premijer. Bilo je to prije dvije i nešto godine, ali do sada ništa nije učinjeno.

Prethodnu sigurnosnu provjeru 2012. godine ukinula je SDP-ova Vlada na čelu s današnjim predsjednikom države Zoranom Milanovićem. Do tada su ministri bili podvrgavani provjeri prvog stupnja, da bi se kriteriji novim zakonom znatno ublažili i sveli na onu treće kategorije.

Neposredni povod bila je, a što bi drugo nego afera sa zemljištem ministra turizma Veljka Ostojića. On će zbog toga otići iz Vlade, a Milanović će sve pojasniti riječima:

- Izbacili smo to jer je bivša vlast kreirala špijunsku industriju i provjeravala sve i svakoga.

Službenici su išli okolo i raspitivali se o svakom dužnosniku. Mi to nećemo tako.

Mogućnost provjere ostala je, znači, po članku 13. Zakona o sigurnosnim provjerama, u kojemu je ona predviđena “za osobe koje se imenuju ili su imenovane na dužnost, na zahtjev čelnika tijela”. Jedini je preduvjet da premijer od SOA-e zatraži takvo što, ali prema dostupnim informacijama, ali i gorkom iskustvu koje je imao, to do sada očito nije činio. Inače, ni dok je na snazi bila rigoroznija provjera, a pogotovo sada blaža, premijer nalaz SOA-e nije morao uvažiti, već je više predviđena kao orjentir u donošenju odluke.

image
Goran Mehkek/Cropix

Provjera kao “pritisak”

Da se unatoč najavama koje periodično stižu Hrvatska ipak neće tako lako odlučiti na provjere kandidata za ministarske dužnosti govori i nedavno iskustvo koje je o istom pitanju imala sa Zakonom o sudovima i sucima. Izmjene su u veljači ove godine usvojene u Saboru i predvidjele su uvođenje temeljne sigurnosne provjere za sve suce svakih pet godina, ali je ubrzo stigla kritika iz EU-a, konkretno Europske komisije za demokraciju putem prava, poznatije kao Venecijanska komisija. Njezino je mišljenje tražio ministar Malenica, vjerojatno ne očekujući njihov tako rezolutan odgovor.

- Prema međunarodnim mjerilima “neovisnost” znači da je pravosuđe slobodno od vanjskih pritisaka i nije podložno političkom utjecaju ili manipulaciji, posebno od izvršne vlasti.

Provjera sudaca, posebno kad to provodi izvršna vlast, može predstavljati takav “vanjski pritisak” – poručili su iz Komisije i Hrvatsku poslali na popravni.

Politički analitičar Žarko Puhovski uvjeren je da je samo pitanje vremena kada će se nekom od novih ministara iskopati kakva afera, i to vrlo vjerojatno s nekretninama u pozadini.

- To koncentriranje na nekretnine je zapravo dovelo do situacije da se uopće ne raspravlja o kvaliteti rada ministara. Nitko od ministara nije otišao jer je bio loš ministar ili ministrica. I to je katastrofalno za funkcioniranje vlasti, odnosno za kontrolu javnosti nad Vladom. Bez obzira na sve priče o nekretninama, ja mislim da je to drugorazredno pitanje kada je o ministrima riječ.

Mi smo imali ministara koji su po mom sudu zaista bili dobri, recimo Goran Marić, a otišli su iz razloga koje ja mogu potpuno razumjeti, ali oni nemaju nikakve veze s obavljanjem njihova primarnog posla, a to je da budu ministri ili ministrice. I to je s jedne strane jako loše za kontrolu javnosti, a s druge držim da to Vladi odgovara jer na taj način je ekskulpirana od kritike svog rada.

image

Žarko Puhovski: Nitko od ministara nije otišao jer je bio loš ministar ili ministrica. I to je katastrofalno za funkcioniranje vlasti, odnosno za kontrolu javnosti nad Vladom

Dragan Matic/Cropix

A kritika rada vlasti?

Mislim da su mediji uvelike nasjeli na tu priču, umišljajući da su na ovaj ili onaj način smijenili ministra, što i nije neki veliki događaj, a istovremeno faktičko funkcioniranje Vlade nije uopće u fokusu javnosti, odnosno medija koji predstavljaju tu javnost. To je pervertiranje demokratske kulture po mom sudu – upozorava naš sugovornik.

Po njemu, u Hrvatskoj se došlo do posve neobične diobe vlasti u kojoj se smatra da jedna grana, pravosuđe, može drugoj, izvršnoj, raditi što hoće, a da ova izvršna ne može postavljati ni pitanje.

- Ja zaista mislim da DORH treba izvijestiti premijera kad god istražuje nekog ministra. Prije svega da zna, jer je već doživio da mu telefonski jave da je njegov ministar uhićen.

Čak i šef klinike treba biti obaviješten ako je kirurg uhićen i da taj dan ne dolazi na operaciju. U Njemačkoj kada vas pritvore, postavljaju dva pitanja: imate li danas neke važne profesionalne ili osobne obveze o kojima nekoga morate obavijestiti da ih za vas obavi? Recimo, da u taj i taj sat morate po dijete u vrtić.

To nije neka svjetski važna stvar, ali za nekoga kao roditelja može biti. Tu treba jako stisnuti DORH jer su se počeli ponašati kao država u državi. Interesantno je da su prije šest mjeseci mediji doslovno prostački napadali DORH, a sada o njima govore kao o esenciji vladavine prava nakon spektakularnih akcija uhićenja – upozorit će Puhovski.

image
Ranko Suvar/Cropix

Ono za što se on zalaže jest financijska provjera kandidata za ministre, ali ne u aranžmanu SOA-e ili nekog sličnog tijela.

- To je stvar Fine. To bi bilo isto kao kada mene provjeravaju kod traženja kredita. U svim ovim slučajevima koje smo imali do sada, nije se radilo o posebnim stvarima sigurnosti, da netko ima, recimo, posebnu vezu s ne znam kojim ambasadorom ili da je kao stipendist u nekoj stranoj zemlji bio u instituciji koju financira tamošnja tajna služba. To su stvari za sigurnosnu provjeru. Ja bih, ponavljam, želio čuti kritiku rada vlasti, je li netko reorganizirao ministarstvo, ukinuo stare, uveo nove odjele.

Paladina je došao u ministarstvo koje uopće nije funkcioniralo, nije rekao pet rečenica kako će raditi, nego se se bavio Kuparima ili čime sve ne. Ne vjerujem u teorije zavjere, ali ovakva situacija odgovara Vladi jer se galami o milijunima, a milijarde prolaze u pozadini da ih nitko ne primjećuje – upozorit će profesor Žarko Puhovski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. veljača 2023 02:11