StoryEditor
Hrvatskaveselko gabričević

Umirovljeni general u obrani umirovljenika: ‘Tražimo covid dodatak zbog rasta životnih troškova, od lijekova do sredstava za dezinfekciju‘

4. ožujka 2021. - 13:16
Za isplatu covid dodatka treba osigurati oko milijardu kuna, što ne predstavlja velika sredstva, kaže umirovljeni general HV-a Veselko GabričevićRanko Šuvar/Cropix

Prvog prosinca 2020. umirovljeni general Hrvatske vojske Veselko Gabričević izabran je za novog predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). U ovoj stranci aktivan je cijeli niz godina, još 2007. osnovao je Gradsku organizaciju HSU u svom rodnom Trilju s kojom od prvog izlaska na lokalne izbore sudjeluje u Gradskom vijeću. Bio je potpredsjednik HSU-a, predsjednik Županijske organizacije Splitsko-dalmatinske županije te predsjednik Foruma branitelja HSU-a.

U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju govori o problemima umirovljenika i nastojanjima da se pomogne umirovljeničkoj populaciji, pogotovo u uvjetima pandemije koronavirusa, kao i o očekivanjima Hrvatske stranke umirovljenika na predstojećim lokalnim izborima.

Jesu li umirovljenici u Hrvatskoj, ako ne svi, velika većina njih, građani drugog reda?

- Možda je preteška riječ građani drugog reda, ali sigurno žive teško i nisu u skupini onih koji u krizi i neimaštini napuštaju zemlju, jer zbog svojih godina i raznih kroničnih bolesti moraju ovdje ostati živjeti. Većina njih živi u siromaštvu, jer primaju mirovinu do 2710 kuna, a takvih je gotovo dvije trećine ili 807.000.

image
Ranko Šuvar/Cropix

Umirovljenici u vrijeme pandemije spadaju u rizične skupine. Kako gledate na odnos prema njima što se tiče cijepljenja? Je li Vlada učinila sve što treba na osiguranju cjepiva, ali i provođenju cijepljenja?

- Poznato je da su umirovljenici najrizičnija skupina i da je među njima veliki broj kroničnih bolesnika i nažalost najveći broj umrlih od korone. Kada gledaju zdrave i mlade da se cijepe preko reda moraju biti razočarani i frustrirani.

Prema dostupnim znanstvenim istraživanjima najsigurniji način suzbijanja pandemije je procijepiti građane - u prvom redu rizične skupine. Svjedoci smo da cjepivo ne pristiže prema ugovorenim planovima i bilo bi dobro da država reagira brzo i odlučno, te se okrene prema tržištu koje ima učinkovito cjepivo, jer ovim tempom teško ćemo do ljeta procijepiti većinu i postići imunitet krda.

Jeste li se Vi cijepili?

- Obzirom da imam nekih kroničnih bolesti, očekujem da ću uskoro biti cijepljen.

Mislite li da su oni koji borave u domovima za starije i nemoćne osobe imali cijelo vrijeme od izbijanja pandemije zadovoljavajući tretman?

- Ljudi koji borave u domovima za starije i nemoćne u vrijeme pandemije proživljavali su najteže trenutke. Odvojeni od svojih najmilijih u samom početku su zaslužili puno bolji tretman i trebalo je u većoj mjeri angažirati psihologe i druge stručne osobe radi pružanja psihološke potpore koja im je u tim trenutcima možda bila potrebnija od zdravstvene skrbi.

Tražili ste covid dodatak na mirovine zbog posljedica koje umirovljenici trpe zbog pandemije koronavirusa. Očekujete li da ćete ipak uspjeti u tim nastojanjima? Koliko bi novaca trebalo osigurati ukupno i kako ste zamislili provedbu te mjere pomoći?

- Da, Hrvatska stranka umirovljenika je tražila covid dodatak za umirovljenike i smatram da bi Vlada trebala uvažiti činjenice koje idu tome u prilog i isplatiti ga umirovljenicima.

Troškovi života su im znatno povećani, jer izdvajaju više novca za lijekove, za higijenu i dezinfekciju, vitamine kao dodatak prehrani, trebaju više voća i povrća itd. Siromaštvo i neimaština u krajnjem utiču na povećano obolijevanje rizičnih skupina.

Sve zemlje u okružju dale su od početka pandemije najmanje jednom covid dodatak svojim umirovljenicima, neke i dva puta, a Hrvatska ni jednom.

Za isplatu covid dodatka treba osigurati oko milijardu kuna, što ne predstavlja velika sredstva obzirom na težak položaj većine umirovljenika.

Umirovljenici ne smiju predstavljati trošak za državu, jer su to ljudi koji su stvorili ovu državu, u velikoj mjeri izgradili infrastrukturu, a danas su najsiromašniji i najugroženiji dio našeg društva.

image
'Obiteljske mirovine su u prioritetu HSU-a'
Ranko Šuvar/Cropix

Upravno vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 1. ožujka donijelo je odluku o usklađivanju mirovina. Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2020. iznosila je 69,42 kuna, a sada je za razdoblje od 1. siječnja 2021. povećana za 0,56 posto, na 69,81 kuna što će se isplatiti u travnju, s mirovinom za ožujak i s razlikom za siječanj i veljaču 2021. godine. Što to znači za umirovljenike? Koliko bi po vašem mišljenju ta stopa usklađivanja trebala biti?

-Ovo usklađivanje umirovljenicima neće donijeti pa skoro ništa, jer na prosječnu mirovinu ono iznosi niti 14 kuna, a za to ne mogu kupiti ni 2 litre mlijeka.

Treba napomenuti da to nije povećanje, jer se stalno kasni za porastom plaća i porastom troškova života. Kada mirovine budu iznosile 70 posto od prosječne plaće u RH umirovljenici će živjeti dostojanstveno.

A sada je prosječna neto mirovina onih koji su je ostvarili Zakonu o mirovinskom osiguranju 2556, 95 kuna što je udio u neto plaći od tek 41,15 posto.

- Točno ste to rekli i možemo samo zaključiti da i u tom pogledu zaostajemo gotovo za svim zemljama u našem okruženju, a poglavito za zemljama članicama EU.

Taj udio od četrdesetak posto, zapravo pokazuje da je kupovna moć hrvatskih umirovljenika oskudna i nije čudo što su ovako siromašni.

Ova činjenica, zaista bi trebala zabrinjavati sve one koji vode ovu državu i koji su obavezni skrbiti o umirovljenicima.

Prema posljednjim podacima HZMO-a, odnos broja korisnika mirovina (1.240.612) i broja osiguranika (1.531.689) je 1: 1,23. Kako komentirate sve što je dovelo do tako nepovoljnog odnosa u hrvatskom mirovinskom sustavu i koliko je on održiv s takvim trendom?

-Svakako da je zabrinjavajuće kada govorimo o odnosu umirovljenika i zaposlenika, ali svi znamo da veliki broj umirovljenika nije kriv za to i da je to posljedica privatizacije na hrvatski način, kao i propast mnogih koji nisu izdržali tržišnu utakmicu.

Nadam se da će se taj trend smanjivati i da imamo šansu za otvaranje novih radnih mjesta, jer bez novih radnih mjesta u proizvodnji nema rješenja ovog problema.

U veljači je počela isplata nacionalne naknade za starije osobe. Je li 800 kuna dovoljno za te ljude? Je li to bolje rješavati kroz sustav socijalne pomoći?

-Hrvatska stranka umirovljenika je od samog početka upozoravala da ovo spada u sustav socijalne pomoći, bez obzira kako to zvali. Sigurno da 800 kuna, bez dodatnih izvora prihoda i pomoći nisu dostatni za život.

Godinama ste upozoravali i kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj supružnik ne može naslijediti dio mirovine preminulog bračnog druga. Kakva je sada situacija oko isplate obiteljskih mirovina?

-Obiteljske mirovine su u prioritetu HSU-a. Smatramo da se to mora ispraviti, jer nepravedno je da 2 supružnika koji su zajedno radili 70-80 godina i poslije smrti jednog onaj drugi može primati samo svoju mirovinu ili naslijediti 70 posto svog supružnika. Obzirom da su režije ostale iste onaj koji je preživio ostaje još veći siromah. Zato predlažemo da se preživjelom supružniku omogući dio mirovine preminulog ili 85 posto mirovine preminulog ako je to povoljnije.

image
Ranko Šuvar/Cropix

Čime se vodite u političkom angažmanu i što biste izdvojili od Vaših aktivnosti u protekla tri mjeseca, koliko ste predsjednik HSU-a?

- Hrvatska stranka umirovljenika u svom političkom radu i djelovanju mora biti pragmatična i neopterećena ideološkim podjelama, jer umirovljenici nemaju mnogo vremena za čekanje.

Razgovaramo sa svim relevantnim političkim čimbenicima i svim udrugama umirovljenika, sukladno programskim opredjeljenjima stranke.

Na političkoj sceni, umirovljeničke stranke bile su rascjepkane. Hrvatska stranka umirovljenika je još prije dvije godine potakla udruživanje stranaka umirovljeničkog predznaka. Kako napredujete?

-Udruživanje političkih stranaka koje je ranije otpočelo je prekinuto, a u ovom mjesecu dogovorili smo i realizirali da se umirovljenička stranka HUZ /Hrvatski umirovljenici zajedno/ ugasi i cjelokupna prijeđe u HSU-a.

Na predstojeće izbore s nekim strankama umirovljeničkog predznaka idemo na istim listama na izbore, kao npr.u Bjelovarsko - bilogorskoj i Karlovačkoj županiji.

Što očekujete od lokalnih izbora koji su pred nama?

-Nastojat ćemo zadržati status koji smo imali i do sada, jer će za ulazak u županijska, gradska i općinska vijeća biti potrebno više glasova u odnosu na izbore od prije 4 godine.

Izlazimo na izbore u svim županijama, gradovima i općinama gdje politički djelujemo, a to je gotovo cijela država i očekujemo pozitivne rezultate.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. ožujak 2021 13:16