StoryEditor
Hrvatskaproblem star 30 godina

Tko je kriv za korupciju u Hrvatskoj: čovjek ili sustav? GONG je temeljito istražio ovo pitanje, evo do kakvih su spoznaja došli

22. ožujka 2021. - 16:08

Tko je kriv za korupciju u Hrvatskoj: čovjek ili sustav? Nakon što je o tom pitanju proveo temeljito istraživanje, politolog dr. Dario Čepo, profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Vijeća GONG-a, ovog je tjedna hrvatskoj javnosti podastro i odgovor: kriv je sustav.

Problemi korupcije u Hrvatskoj ne leže u pojedincima, nego u strukturi političkog, pravnog i ekonomskog sustava koji je stvoren još devedesetih godina prošloga stoljeća – to je glavni zaključak Čepina istraživanja pod naslovom "Institucionalni izvori ukorijenjenosti korupcije u Hrvatskoj: uvid stručnjakinja", publiciranog na 60-ak stranica i predstavljenog u ponedjeljak, 15. ožujka u Zagrebu.

Ovo kvalitativno istraživanje bazira se na 10 polustrukturiranih dubinskih intervjua s ekspertima iz sustava koji se bave ili su se bavili borbom protiv korupcije – aktivnim ili bivšim članovima sudbene vlasti i pravosudnog sustava, političarkama iz zakonodavne i izvršne vlasti, predstavnicima udruga civilnog društva koji se primarno bave borbom protiv korupcije te novinarkama koje dugi niz godina prate pravosuđe i temu korupcije.

Kako je na predstavljanju istraživanja rekla izvršna direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet, takav istraživački dizajn donio je svježiji i inovativniji pristup sagledavanju problema korupcije u hrvatskom društvu, jer polazi od sustava koji omogućuje korupciju, a ne od moralnog posrnuća pojedinca ili grupe ljudi.

image
Autor istraživanja, politolog Dario Čepo
Marko Todorov/Cropix

No sudionici ne prešućuju koruptivnu sklonost samih hrvatskih građana, od učešća u tradicionalnim koruptivnim aktivnostima koje uopće ne percipiraju kao korupciju, već kao sastavni dio običaja i pristojnog ponašanja (npr. nagrađivanje liječnika i medicinskog osoblja, u rasponu od bombonijera do plavih kuverti), preko viših sfera korupcije, sve do recentnih primjera cijepljenja preko reda, čemu su podlegli i neki "stupovi društva".

U RH se korupcija isplati

"Kraj pisanja ove analize poklopio se s javnim skandalom oko tzv. prekorednog cijepljenja protiv COVID-a 19 poznatih političara, ekonomistica, akademskih građana, poduzetnika i drugih, koji su iskoristili priliku i bez ikakve se osnove cijepili mimo propisanih procedura. Također smo svjedoci da liječnice i liječnici, čak i oni u samom vrhu sustava borbe protiv zarazne bolesti, preko reda cijepe članove svojih obitelji, prijatelje i stranačke sudrugove", piše Čepo, te nastavlja:

"Kad ih mediji s time suoče, umjesto pokornosti i isprike za zloporabu položaja i ovlasti, javnost vidi opravdavanje, nemušte pokušaje opravdavanja takve prakse, pa čak i arogantno odbijanje priznanja krivice. Sve je to povremeno praćeno argumentima koji pretpostavljaju da bi se u istoj situaciji svi tako pokazali. Više od ičega drugog, ovakvo ponašanje ključnih aktera sustava i nemogućnost da ih se zbog toga kazni ukazuje na gotovo kapilarnu raširenost, ali i prihvaćenost korupcije unutar institucionalne strukture hrvatskog političkog sustava", zaključuje autor.

Dobar dio sudionika istraživanja korupciju povezuje s potrebom građana da ostvare svoje interese i zadovolje potrebe u sustavu koji im to ne omogućuje, tako da, kako reče jedna sudionica, "ima više tih izvora korupcije, ali možemo reći da je struktura hrvatskog društva jedan od bitnih izvora korupcije".

"Dakle, ti problemi u javnom sektoru koji ne zadovoljavaju potrebe građana, pa su građani prisiljeni posegnuti za mitom i korupcijom da bi smjestili dijete u vrtić, da bi došli do bolničkog kreveta, da bi zaposlili sina, da bi na javnom natječaju dobili nekakav posao, dovode do toga da onda korupcija u Hrvatskoj još uvijek dugo vremena neće biti smanjena. Drugi problem korupcije je što se ona ne rješava. Dakle, u Hrvatskoj se korupcija još uvijek isplati", kaže jedan od sudionika istraživanja.

Problem star 30 godina

Važnost ponašanja građana ističu i drugi sugovornici, ali pritom ukazuju da je takav odnos građana prema korupciji više posljedica nego uzrok stanja. A uzrok je sustav. U tom je smislu Čepo na predstavljanju publikacije poručio da su bili fokusirani na pravne i političke institucije kako bi pokazali da "čak i ako se najbolji čovjek zaposli unutar takvog sustava, ne može biti imun na korupciju ako želi napredovati i funkcionirati unutar sustava".

Iz toga proizlazi da u borbi protiv korupcije fokus na pojedince koji se bave koruptivnim radnjama ne pomaže u otklanjanju strukturnih razloga ove pojave. Temeljni uzroci korupcije, naime, leže u političkoj eliti koja je dizajnirala koruptivne političke institucije. Čepo zato ukazuje da kulturološko nasljeđe nije uzrok već posljedica korupcije, na koju potiču institucije koje su konstruirane i upravljane tako da "jednostavno ne možete biti nekorumpirani".

"Neuralgične točke koje smo prepoznali u razgovorima su političke stranke, koje na lokalnoj i nacionalnoj razini potiču zauzimanje tih institucija i koje ih slabe, a potom i pravosudni aparat, prije svega Državno sudbeno vijeće, koje ne kažnjava slabosti i potiče sustav da i dalje djeluje koruptivno", ocijenio je Čepo.

Više sudionika se složilo da ključni izvor korupcije leži "u ustroju države" kakav je napravljen prije 30 godina.

"Mislim, mi smo napravili jednu (...) malignu tvorevinu od prvih dana i taj se tumor nije liječio, nego je on narastao, nabujao (...). Dakle, mi nismo stvorili višestranački, pluralistički, tržišno orijentirani, demokratski sustav. Toga nema. Mi imamo ortački kapitalizam. Mi smo naprosto devedesetih podijelili plijen. Jedna partija se raskolila na svoj desni i lijevi dio, a nove kadrove koje su usisavali u svoje redove odgajali su na pogrešan način", veli jedan od sudionika.

Glavni krivac – HDZ

Tu dijagnozu potvrđuje i novinarka Đurđica Klancir, glavna Čepina suradnica koja je vodila intervjue, rekavši na predstavljanju kako je većina sugovornika suglasna da je problem počeo ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, te da među njima vlada frustracija zato što se već 30 godina ni jedna hrvatska vlada nije u stanju primiti tog neugodnog posla.

Kako rekosmo, mnogi su sugovornici istaknuli ključnu koruptivnu ulogu političkih stranaka. Kako u publikaciji precizira Čepo, iz dubinskih intervjua sa stručnjacima i stručnjakinjama iz sustava nametnuo se zaključak da su "političke stranke najveći poligoni generiranja i perpetuiranja korupcije".

Dio sudionika pritom ističe negativnu ulogu HDZ-a kao dominantne stranke u Hrvatskoj ("Činjenica je da je u Hrvatskoj od trideset godina samostalnosti praktično 24 godine HDZ taj koji vodi državu. To je jedan od razloga zašto ih smatram najodgovornijim", ističe jedan sugovornik), a neki su u tom kontekstu spominjali i SDP kao ključnu alternativu HDZ-u.

Čepo ističe i naoko paradoksalni nalaz istraživanja, po kojem važan element u percepciji korupcije igra i razočaranje velikog broja građana nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, budući da su dotadašnji nadzorni (među ostalim, i antikoruptivni) mehanizmi popustili, "jer su neovisne institucije, uvedene kao obveza radi ulaska u EU, marginalizirane ili zarobljene time što su vladajući stavili svoje kadrove na čelna mjesta".

U zaključku publikacije Čepo predlaže i mjere za buduću borbu, od uvođenja građanskog odgoja u hrvatskim osnovnim i srednjim školama – koji bi na dugi rok educirao mlade da su subjekti, a ne objekti političkog sustava – do jačanja civilnog društva i položaja neovisnih medija, te ograničavanja moći političkih stranaka.

item - id = 1085881
related id = 0 -> 1136631
related id = 1 -> 1134897
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. listopad 2021 08:23