
Mutacije su normalan slijed u životnom ciklusu virusa i svi sojevi koronavirusa koji kruže svijetom jednog će dana doći i u Hrvatsku. Ustvrdila je to jučer i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, prof. Alemka Markotić.
No razloga za paniku nema. Neke mutacije mogu biti pozitivne za nas, neke negativne, a neke neutralne. Virus se razmnožava u velikim brojevima i ne kopira precizno svoj genom. Dio mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim, primjerice bolje se veže na receptor na stanicama koje inficira. Takav je soj efikasniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da prohara kroz ljudsku populaciju i postane dominantna verzija.
Ohrabrujuće je što ne postoje znanstveni dokazi da bilo koji novi soj koronavirusa izaziva ozbiljnije simptome od izvorne verzije iz Wuhana. Neki sojevi su zarazniji, ali ne i ubojitiji. I zadnje istraživanje znanstvenika King’s Collegea i Harvarda pokazuje da britanski soj, koji je značajno zarazniji od izvornoga, ne dovodi do teže kliničke slike kao što se ranije mislilo.
Koliko sojeva virusa postoji?
Trenutno je u optjecaju preko četiri tisuće različitih sojeva koronavirusa, a stručnjake najviše brinu tri soja. Prvi je postao dominantan u većem djelu Velike Britanije i proširio se na više od 50 drugih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Južnoafrički soj je drugi i sekvenciran je u najmanje 30 zemalja, među ostalim i SAD-u, Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Grčkoj te Austriji gdje se proširio po cijeloj zemlji.
Treći soj, koji brine stručnjake, onaj je iz Brazila. Kod sve tri inačice virusa došlo je do promjene u proteinu 'spike' (proteinu S), koji se veže za ljudske stanice. Zbog toga su i zarazniji. Kristijan Ramadan, profesor molekularne medicine sa Sveučilišta u Oxfordu, u četvrtak je pak otkrio kako se u Britaniji pojavio i novi super soj - kombinacija engleske i južnoafričke mutacije. Ta je vijest zabrinjavajuća zbog činjenice da prvi podaci ukazuju na mogućnost da se njime mogu reinficirati i osobe koje su preboljele wuhanski soj.
Britanski soj
U prosincu je otkriven britanski soj, a danas je dominantan u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njime je trenutno zaraženo više od 50 posto oboljelih. Karakterizira ga povećana prenosivost iznad 40 posto, što je dovelo do povećane incidencije, hospitalizacije i pritiska na zdravstveni sustav u UK. Simptomi zaraznijeg, britanskog soja koronavirusa nešto su drugačiji od izvornog virusa. Gubitak mirisa i okusa, zaštitni znak zaraze osnovnim sojem koronavirusa, nešto je rjeđi pri zarazi ovom varijantom, dok su kašalj, umor, bol u mišićima i grlobolja u ovoj verziji češći.
Južnoafrički soj
Ova varijanta ima 17 mutacija u odnosu na wuhanski virus. Soj je otkriven u listopadu u Južnoafričkoj Republici, a u međuvremenu se proširio i po cijeloj Europi. Nije smrtonosniji, ali je 1,5 puta zarazniji. Prema istraživanju znanstvenika s tri južnoafrička sveučilišta ova mutacija može izbjeći protutijela koja je napadaju kod liječenja krvnom plazmom oporavljenih pacijenata, a može i smanjiti učinkovitost nekih trenutno dostupnih cjepiva.
Brazilski soj
Brazilski soj koji se pojavio u srpnju u Manausu, ima tri ključne mutacije u S proteinu koje su slične južnoafričkom. Liječnici su posumnjali da je došlo do mutacije nakon zapanjujućeg širenja infekcije u gradu u kojem je gotovo 70 posto stanovništva već prije bolovalo od COVID-19. Brazilski soj je ovaj vikend pronađen i u Kanadi.
Hoće li cjepivo biti djelotvorno protiv novih sojeva?
Trenutna cjepiva dizajnirana su prema ranijim verzijama koronavirusa, a rani rezultati pokazuju da štite i od novih sojeva, no u nešto manjem postotku. Cjepivo Oxford/AstraZeneca štiti od britanskoj soja, a li znatno manje od južnoafričkog. Zbog toga je Južnoafrička Republika prestala koristiti cjepivo AstraZenece i namjerava ga prodati. Rani rezultati Pfizera i Moderne sugeriraju da je njihovo cjepivo učinkovito protiv južnoafričke inačice, iako imunološki odgovor možda neće biti tako jak ili dugotrajan. Znanstvenici navode kako će se cjepiva redizajnirati i doraditi budući se očekuju novi sojevi koji će se pojaviti u budućnosti. Kao i kod virusa gripe koji stalno mutira, znanstvenici će redovito proučavati sve nove promjene na koronavirusu.