StoryEditor
Hrvatskaa rugali se grčkoj...

Posao iz snova u državnoj firmi: pojaviš se na radnom mjestu i dobiješ veću plaću!

9. kolovoza 2016. - 15:28

Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija, svojedobno je javno očajavao nad činjenicom da u sklopu raznih kolektivnih ugovora u državnoj upravi i javnim službama ima čak 367 raznih dodataka na plaću, a jednako tako je govorio i kako će se pod povećalo javnosti morati staviti i razni dodaci na plaću u poduzećima u državnom vlasništvu.

Međutim, u moru tih stotina dodataka na plaću, od kojih je većina sasvim opravdana i razumna, ali je dio njih prilično apsurdan, pogledu javnosti je promaknuo podatak koji je u intervjuu Jutarnjem listu, onako ovlaš, iznijela nedavno smijenjena direktorica Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) Anita Perković Škalic.

Naime, u tom intervjuu je Anita Perković Škalic opsežno obrazlagala zbog čega će tužiti ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića, pa je govorila i o tome zbog čega i nije baš bila omiljena direktorica Agencije.

Varijabilna stimulacija

"Problem je većini bio i novi kolektivni ugovor koji je do mog dolaska garantirao 10 posto veću plaću svima koji su redovno dolazili na posao. Pregovaranjem smo tih 10 posto učinili varijabilnim dijelom koji je ovisio o mjesečnim prihodima te je taj postotak varirao, ovisno o tome je li i koliko plan realiziran. Naravno da, kad tome pribrojite i činjenicu da nisam pristala na povećanje plaće, pogotovo ne u situaciji kad je tjedna satnica 37 sati, nisam dobila puno pozitivnih bodova u situaciji koja je godinama vladala i koja je bila primjerenija nekim drugim vremenima", ustvrdila je u povodu toga Anita Perković Škalic.

Naravno, nas je u tom citatu najviše zanimala ta vesela odredba koja kaže da se radnicima jamči 10 posto veća plaća ako redovno dolaze na posao, a koja je poslije zamijenjena varijabilnom "stimulacijom" u slučaju ispunjavanja zacrtanih mjesečnih prihoda tvrtke.

Podsjetimo, čitav svijet je izrugivao grčke službenike i namještenike koji su imali u svojim ugovorima odredbu o 10-postotnoj stimulaciji u slučaju ako ujutro na vrijeme dođu na posao, a sada nam je bivša šefica hrvatske državne tvrtke otkrila kako je to bila norma i u Hrvatskoj.

Pokušali smo od bivše direktorice doznati nešto više o tom slučaju, ali ona nije bila zainteresirana za dodatno pojašnjavanje, a komentirati nije htio ni Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova, koji je smijenio Anitu Perković Škalic i najavio još veće uvođenje reda u tu tvrtku.

Jednako tako nismo dobili ni službeno očitovanje uprave AKD-a, ali nam je čitavu situaciju pokušao pojasniti Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti, koji ima svoju podružnicu u AKD-u.

"Mislim da tu odredbu, koja je donesena 2009., treba sagledavati u kontekstu tadašnje situacije. Naime, do tada smo imali veliki broj kratkotrajnog bolovanja u tvrtki, pa umjesto da povećamo plaću svima u poduzeću, odlučili smo se to napraviti na način da dodatak od 10 posto na plaću dobiju oni koji redovno dolaze na posao i koji izvršavaju svoje zadaće. Ta je odluka pala na plodno tlo jer se broj bolovanja znatno smanjio", rekao nam je Hanzalek.

Pravi kontekst

Na pitanje znači li to da oni koji su na bolovanju nisu mogli dobiti taj dodatak, odgovorio je kako to ovisi o još nekim drugim uvjetima, ali da je taj dodatak ipak naveo ljude da uzimaju manje kratkotrajnih bolovanja.

Anita Perković Škalic je, ističe Hanzalek, dolaskom na mjesto direktorice u kolektivni ugovor stavila i odredbu prema kojoj se uz ta dva kriterija dodaje i kriterij ispunjavanja plana mjesečnog prihoda kompanije, a u sindikatu se s tim nisu baš složili.

"Tražit ćemo razdvajanje ta tri kriterija jer se prva dva odnose na doprinos radnika, a treći na ispunjavanje poslovnog plana koji ne mora ovisiti o individualnom učinku radnika. Tako se može dogoditi da netko redovno i dobro obavlja svoj posao a da ne dobije taj dodatak na plaću, i zbog toga ćemo zatražiti izmjenu te odredbe", istaknuo je predsjednik Sindikata grafičara.

Upravo obrazloženje koje nam je dao Hanzalek govori o tome da su razni dodaci na plaću zapravo služili neizravnom povećanju plaća zaposlenicima u slučajevima kada to nije bilo moguće ili nije bilo pogodno napraviti putem povećanja osnovice ili koeficijenata na plaću.

Ili su, pak, takvi dodaci služili rješavanju nekih drugih problema, poput velikog broja bolovanja, pa i u ovom slučaju Hanzalek ne nalazi ništa sporno u takvoj odredbi kada je se, prema njemu, sagleda u pravom kontekstu.

Provizije i povlastice

Podsjetimo, i sindikalisti ZET-a nisu vidjeli ništa sporno u činjenici da je svojedobno na sastanku ZET-ovih predstavnika Sindikata vozača i prometnih radnika s Upravom kompanije postignut dogovor da prednost pri zapošljavanju imaju djeca ili supružnici njihovih radnika.

Kao što je bila sasvim normalna odluka da vozači tramvaja dobivaju dodatak na plaću od 10 posto zbog činjenice da sami otvaraju vrata i prodaju karte i da od svake prodane karte dobivaju 20 posto provizije.

Tako da se, na koncu, sasvim logičnom čini odluka sindikata i uprave AKD-a da u pokušaju smanjivanja broja kratkotrajnih bolovanja donesu dodatak od 10 posto na plaću na ime dolaska na posao i izvršavanja posla. Kakvi smo, još nam je i previše dobro svima zajedno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 12:07