Naletjela sam ovih dana na neke zaostale Konzumove kataloge iz 2017. godine i listajući ih shvatila kako mi je to ekstremniji vremeplov nego onaj u koji sjednem kad stanem razgledavati srednjoškolske albume, piše Dora Koretić (‘Velika škrtica‘) za Jutarnji list.
Posebna me nostalgija ulovi kad odmah na početku, u katalogu s kraja kolovoza od prije sedam godina, ugledam fotografiju Bakinog miješanog kruha.
Dopiru do mene polako mirisi svježeg tijesta i kvasca, kad se zamalo zagrcnem pročitavši sitne brojke.
Redovna cijena 7,49, a s popustom 4,99 kuna, dok za isti takav danas izdvajam čak euro i 69 centi.
Evo zašto je i dalje nužno preračunavati eure u kune - jer tada puno bolje razumiješ da za kruh koji je nekad koštao 7,49 sada izdvajaš čak 70 posto više, točnije 12,67 kuna, a da je u isto to vrijeme prosječna isplaćena neto plaća porasla za 43 posto, s 5985 kuna na 1148 eura, drastično smanjivši kupovnu moć građana koji danas više nego ikad žive u jednoj od najskupljih europskih država.
Iznad rasta plaća
Ne treba dugo gledati u taj katalog iz nekih pradavnih vremena da bi čovjek malo bolje razumio zašto tako velik broj građana ne vjeruje službenim brojkama o inflaciji, smatra da su namještene, u svemu vidi zavjeru, a za sve nevolje svijeta krivi trgovce.
Evo nekoliko vrlo lijepih primjera koji dosta dobro ocrtavaju koliko je život u Hrvatskoj poskupio.
Uzmimo PIK-ove kranjske kobasice - za taj je paket od 300 grama potrošač je 2017. godine izdvajao 18,99 kuna, dok je za njih danas potrebno izdvojiti 4,19 eura, odnosno 31,42 kune, što je rast cijene od nevjerojatnih 65 posto.
Ajde, trebali bismo biti sretni da osim drastičnog poskupljenja nisu još doživjele i shrinkflaciju ili ne daj Bože skimpflaciju, što je sudbina koju nije uspio izbjeći cijeli niz drugih proizvoda.
Nailazim potom u katalogu i na Dukatovo vrhnje za kuhanje od 500 grama.
Za taj je paket 2017. godine trebalo izdvojiti 15,99 kuna, dok isti proizvod danas plaćamo čak 3,15 eura.
Prevedeno u kune, vrhnje je doživjelo inflaciju od 48 posto, opet iznad rasta prosječne neto plaće domaćeg potrošača, a sličnu priču potrošači doživljavaju i s čokoladama, sirevima, konzervama...
Kraš je pritom predvodnik pa su tako njihove čokolade danas skuplje i od mnogih svjetski renomiranih brendova, no posebno je šokantno kad njihove cijene usporedimo s onima od prije nekoliko godina, na čemu se najbolje vidi koliko si Hrvati danas manje namirnica mogu priuštiti od prosječne plaće.
Zatečene cijene
Puna cijena Dorina čokolade s rižom od 220 grama 2017. godine iznosila je 19,99 kuna, dok se danas prodaju za 4,49 eura, odnosno 33,67 kuna, što znači da je Kraševa čokolada danas skuplja čak 68 posto, opet daleko iznad prosječnog povećanja plaća u istome razdoblju.
Treba pritom imati na umu da smo bili maksimalno fer te za sve proizvode uspoređivali redovne cijene, a ne cijene s popustima jer bi nam takva usporedba pokazala kako su razlike u cijenama i drastično veće, što u praksi sigurno i jesu i zbog čega djelatnici Državnog zavoda za statistiku, prilikom prikupljanja cijena, uvijek uspoređuju zateknute cijene na polici, umjesto redovnih cijena, što je metodologija za kojom smo mi posegnuli.
Evo još nekih zanimljivih primjera koji su nas zabezeknuli.
Deset dekagrama Vindijina sira Tilzita za koji danas izdvajamo euro i 69 centa, odnosno 9,70 kuna, nekad je koštalo 6,50 kuna, što znači da je sir poskupio 49,50 posto (opet iznad rasta iznosa prosječne neto plaće), a konzervirani Zvjezdin kukuruz šećerac nas je naprosto oborio s nogu, zaključuje Jutarnji list.
