Hrvatski standard pri dnu je europskog i u raskoraku je s cijenama koje ne samo što ne prate standard i nisu među najnižima, nego su neke dosegnule i prešišale europske prosjeke. Hrana i bezalkoholna pića gotovo su na razini europskih prosječnih cijena i lani su bile na razini od 96 posto europskih.
Tako, za primjer, kruh u 12 europskih zemlja košta manje nego u Hrvatskoj. Cijenama kruha i žitarica Hrvatska je tako, prema podacima Eurostata, za 1,8 posto iznad europskih prosječnih cijena, a jeftiniji kruh kupuju Nijemci, Nizozemci, Mađari, Poljaci, Slovaci, Portugalci, Česi...
Kupci ulja i masti jeftinije od hrvatskih građana prolaze u Njemačkoj, Nizozemskoj, Češkoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Poljskoj, Slovačkoj... Hrvatske cijene ulja i masti premašuju za 7,7 posto europske prosječne cijene.
Cijenama mlijeka, sira i jaja dosegnuli smo 95 posto europskih prosječnih cijena, a tolike su i njemačke cijene tih artikala koji su jeftiniji u Španjolskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Litvi. Riba u Hrvatskoj stoji 93 posto europskih prosječnih cijena, a manje od toga plaćaju je stanovnici 10 zemalja Europske unije.
Poljaci i Rumunji imaju najjeftiniju ribu, s cijenama koje su 67 posto europskih prosječnih, u Bugarskoj riba košta 70 posto od EU prosjeka, u Litvi 73 posto, Španjolskoj i Latviji 86 posto, Estoniji 88 posto, Sloveniji i Mađarskoj 89 posto, dok Česi plaćaju ribu po 91 posto europskih prosječnih cijena. Meso je još najjeftinije jer je na "samo" 83 posto europskog prosjeka, no niže cijene imaju stanovnici devet zemalja, a najniže Poljaci i Rumunji sa 63 posto europskih prosječnih cijena mesa.
Korak do dna
Hrvatske cijene voća i povrća su na 89 posto EU prosjeka, a taj europski prosjek cijene ostale hrane premašuju za 10 posto. Hrvatski građani ostalu hranu plaćaju više nego stanovnici 14 zemalja Unije. Tako sva ostala hrana hrvatske građane košta više nego Nijemce, Nizozemce, Francuze, Slovence, Belgijce, Slovake, Španjolce...
Prošle je godine prema indeksu stvarne individualne potrošnje i BDP-u po stanovniku mjerenih standardom kupovne moći Hrvatska bila na pretposljednjemu mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske, sa 66 posto stvarne individualne potrošnje od europskog prosjeka i 65 posto BDP-a po stanovniku, objavio je Eurostat. Razinama svih potrošačkih cijena koje su prošle godine bile na 71 posto europskih prosječnih cijena, Hrvatska zauzima 21. mjesto od 27 zemalja članica Unije.
Te cijene u protekle tri godine nisu mirovale kao standard, nego su porasle s razine od 67 posto EU prosjeka iz 2017. godine, a u tom su razdoblju najviše povećane cijene alkohola i duhana s ondašnjih 73 posto na 83 posto od EU prosjeka. Znatno su porasle i cijene u restoranima i hotelima, sa 73 posto na 82 posto europskog prosjeka, a niže od tih cijena imaju Bugarska, Rumunjska, Poljska, Mađarska, Litva, Češka i Portugal.
Skupa elektronika
Hrvatska je sedma u Uniji po visini cijena potrošačke elektronike koje premašuju europske prosječne cijene za šest posto. Tako je cijenama televizora, računala, laptopa, skenera, printera, softvera, kamera i plejera Hrvatska skuplja od Belgije, Finske, Njemačke, Austrije, Nizozemske, Italije, Češke, Irske, Španjolske...
Prema podacima europskog statističkog ureda, cijenama odjeće i osobnih prijevoznih sredstava – automobila, motorkotača i bicikla - Hrvatska je na razini 93 posto europskih prosječnih cijena. Osobna prijevozna sredstva jeftinija su u 13 zemalja, najjeftinija su u Slovačkoj, gdje su cijene na razini 82 posto EU prosjeka, a u toj su skupini i Poljska, Mađarska, Cipar, Češka, Rumunjska, Estonija, Letonija, Litva, Slovenija, Grčka i Švedska, u kojoj automobili stoje 91 posto europskog prosjeka.
Alkohol i duhan su jeftiniji od hrvatskih 83 posto u sedam europskih zemalja, među kojima su Slovenija, Slovačka, Poljska, Češka, Bugarska, Rumunjska i Mađarska. Ove poroke najpaprenije plaćaju Irci budući da njihove cijene za 88 posto premašuju europski prosjek, a najjeftiniji su Bugarima, čije cijene iznose 62 posto prosjeka EU-a.