StoryEditor
HrvatskaNE PONOVILO SE

Pet velikih ispitivanja pokazalo kako su učenici, njihovi učitelji i roditelji jedinstveni u stavu: iskustvo online nastave neće pamtiti po dobru!

18. rujna 2020. - 08:45
Duje Klarić/Ilustracija/Cropix

Nastava na daljinu koja je bila nužna u okolnostima pandemije koronavirusa, paralizirala je uobičajeni život na svim razinama. Međutim, nije to iskustvo koje će po dobru pamtiti ni učenici, ni učitelji, a ni roditelji.

Sada postoje i egzaktni pokazatelji koji idu u prilog toj tvrdnji – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnja ustanova za provedbu državne mature, upravo je objavio rezultate čak pet velikih ispitivanja vezanih za nastavu na daljinu u prošloj školskoj godini 2019./2020., kojima je ukupno bilo obuhvaćeno oko 80 tisuća sudionika, od maturanata, učitelja do roditelja učenika osnovnih škola.

Prošlogodišnja generacija maturanata je zbog brojnih nejasnoća, neizvjesnosti i izmjena planova u zadnji čas ispit zrelosti čekala i polagala u izuzetno stresnim uvjetima, a nastava na daljinu nije u tome puno pomogla. Dva su ispitivanja provedena među tom populacijom.

35 posto bez računala

U prvome ispitivanju u travnju, u kojemu je anonimno sudjelovalo 13.099 maturanata preko online upitnika, gotovo 90 posto izjavilo je kako im nemogućnost izravne komunikacije s nastavnicima otežava svladavanje nastavnih sadržaja, oko 80 posto im

Pritom treba voditi računa i o materijalnim uvjetima u kojima žive te tehničkim mogućnostima za praćenje virtualne nastave: četvrtina prošlogodišnjih maturanata izjavila je kako nema vlastitu sobu, čak 35 posto nema vlastito računalo, 15 posto nije imalo odgovarajuću računalnu opremu, a više od 60 posto u većoj ili manjoj mjeri imalo je poteškoća s internetom tijekom nastave na daljinu.

U drugom ispitivanju, provedenom za vrijeme ispita državne mature u lipnju, zbog nužnosti upisivanja OIB-a sudjelovalo je 5186 pristupnika ili 20 posto populacije ovogodišnjih maturanata. Čak 75 posto izjavilo je kako je nastava na daljinu od njih iziskivala više napora nego uobičajena nastava, a svega osam posto ispitanih izjasnilo se da je bilo zadovoljno izvedbom nastave na daljinu.

Ključni kanali putem kojih se provodila nastava i komunikacija s nastavnicima, kažu maturanti, bili su e-mail, WhatsApp, Zoom i Teams, a Loomen je tek na petome mjestu. Oko 40 posto ispitanika izjavilo je da je nastavnih obveza u danim okolnostima bilo previše, a u prosjeku su dnevno provodili tri do šest sati za računalom rješavajući školske obveze.

Muke ti roditeljske!

Nezadovoljstvo dijele i roditelji. U dva ispitivanja, provedena između svibnja i srpnja, sudjelovalo je ukupno oko 65 tisuća roditelja osnovnih škola. Oko 80 posto izjavilo je da je nastava na daljinu iziskivala veliki trud od njih, a više od polovine tvrdi kako su djeca zbog nastave na daljinu bila pojačano napeta. Manje od polovine roditelja ocijenilo ju je kvalitetnom, a tek oko trećine (35 posto) smatra da su njihova djeca napredovala.

– Pritom ih velika većina eventualni napredak pripisuje vlastitom angažmanu – prenose iz NCVVO-a. Prema iskazima roditelja osnovaca, više od polovine učenika te dobi dijeli računalo s drugim ukućanima ili ga mora posuđivati, a četvrtina ih u svome domu nema prikladno mjesto da može u miru izvršavati školske zadatke. Tek svaki peti roditelj izjavio je kako je njegovo dijete imalo nastavu na daljinu uživo, a 70 posto učenika komuniciralo je s nastavnicima samo preko aplikacija na pametnim telefonima i e-mailom.

Najmanje ispitanika bilo je među učiteljskom populacijom, a online upitnik NCVVO-a ispunilo je ukupno 6710 učitelja osnovnih škola iz svih županija, od čega ih je trećina iz škola u kojima se provodi eksperimentalni program "Škola za život". Ključni nalazi pokazuju kako više od polovine učitelja smatra da nastava na daljinu nije bila kvalitetna, a također više od polovine "priznaje" kako su za napredak učenika tijekom nastave na daljinu zaslužni – roditelji.

Oko 90 posto učitelja tvrdi da je nastava na daljinu od njih iziskivala veliki napor i trud te je za njih predstavljala dodatni izvor stresa, većina ih je više od sedam sati dnevno provodila uz računalo ili druge uređaje zbog nastavnih obveza te, kao i roditelji, izjavljuju da se komunikacija s učenicima uglavnom provodila preko e-maila i aplikacija na mobilnim uređajima.

Samo trećina učitelja kaže da je održavala uživo online nastavu. Pritom treba istaknuti i da je 80 posto učitelja izjavilo kako ima odgovarajuće uvjete za provedbu nastave na daljinu: vlastito računalo, prostor za rad i internet. Četvrtina ih, pak, tvrdi da se njihovi ravnatelji nisu interesirali za provedbu nastave na daljinu.

Nerealno ocjenjivanje

Ono oko čega su složni i maturanti i učitelji i roditelji jest da je ocjenjivanje u online nastavi daleko od realnog. Tako manje od polovine učitelja navodi kako su ocjene koje su zaključili odraz stvarnoga znanja, a dvije trećine tvrdi da su u ocjenjivanju bili blaži nego inače.

Roditelji su, također, dominantno zadovoljni ocjenama, ali trećina ih priznaje da je ocjenjivanje bilo blaže te da se velika većina ocjena temeljila na raznim oblicima projekata (mape, referati, prezentacije i sl.) te na online kvizovima. Zadovoljstvo ocjenama u online nastavi izražava i 60 posto maturanata, unatoč tome što ih je svega osam posto zadovoljno izvedbom online nastave.
– Ovo ukazuje na visoku razinu svjesnosti učenika da su njihove ocjene nerealno visoke jer na maturi pretežno očekuju lošije ocjene od onih školskih – zaključuju u NCVVO-u.

(NE)ZADOVOLJSTVO ONLINE NASTAVOM

MATURANTI
– samo osam posto zadovoljno izvedbom online nastave;
– 60 posto zadovoljno ocjenama u online nastavi;
– 90 posto tvrdi kako im nemogućnost izravne komunikacije s nastavnicima otežava svladavanje nastavnih sadržaja;
– 80 posto imalo poteškoća s organizacijom vremena u online nastavi;
– 90 posto imalo poteškoća s koncentracijom;
– 75 posto izjavljuje da online nastava iziskuje više napora nego uobičajena nastava;
– 3 do 6 sati dnevno provodili za računalom zbog školskih obveza;
– 25 posto maturanata nema vlastitu sobu, 35 posto nema vlastito računalo, 60 posto imalo poteškoća s internetom tijekom online nastave.

RODITELJI OSNOVACA
– manje od polovine tvrdi kako je nastava na daljinu bila kvalitetna;
– 35 posto smatra da su njihova djeca napredovala u nastavi, prije svega zahvaljujući angažmanu roditelja;
– 80 posto tvrdi kako je nastava na daljinu zahtijevala od njih veliki trud;
– više od polovine tvrdi kako su djeca zbog nastave na daljinu bila pojačano napeta;
– 20 posto tvrdi da su njihova djeca imala nastavu uživo, a 70 posto komuniciralo je s učiteljima samo preko aplikacija na pametnom telefonu ili e-mailom;
– dominantno zadovoljni ocjenama, ali trećina se slaže da je ocjenjivanje bilo blaže;
– više od polovine učenika dijeli računalo s drugim ukućanima, četvrtina u kućanstvu nema prikladno mjesto za školske obveze.

UČITELJI U OŠ
– više od polovine smatra kako nastava na daljinu nije bila kvalitetna;
– više od polovine ističe kako su za napredak djece zaslužni roditelji:
– za 90 posto učitelja nastava na daljinu iziskivala je veliki napor i trud te bila dodatni izvor stresa;
– više od sedam sati dnevno bili uz računalo zbog nastavnih obveza;
– manje od polovine imalo potporu stručne službe prilikom provedbe online nastave;
– samo trećina održavala uživo online nastavu;
– dvije trećine bilo blaže u ocjenjivanju nego inače;
– 80 posto ima odgovarajuće uvjete za provedbu nastave na daljinu: vlastito računalo, prostor za rad i internet.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

13. listopad 2020 15:33