Proračun za ovu godinu, kojim su planirani prihodi od 113,7 milijardi kuna, a rashodi od 124,5 milijardi kuna, s deficitom od 10,9 milijardi kuna što je od lanjskog veći gotovo milijardu kuna, složen je na temelju optimističnog očekivanja gospodarskog rasta od 1,8 posto, unatoč tomu što je većina domaćih i međunarodnih organizacija daleko od takvog optimizma.
Čega ćemo se odreći?
Nakon što nam je sredinom prosinca Standard&Poor’s oborio kreditni rejting, ovih je dana to zbog slabih izgleda za gospodarski rast napravio i Moody’s te nam je rejting oboren na razinu smeća, rebalans kuca na vrata.
Iz Vlade razmišljaju da možda već u prvom kvartalu pristupe rebalansu, spominju se rezovi od milijardu i pol do dvije milijarde kuna, ministar financija Slavko Linić najavljuje novo inozemno zaduženje od 1,5 milijardi dolara, potpredsjednik Branko Grčić kaže da uštede treba tražiti u smanjenju materijalnih i troškova intelektualnih usluga te kod manjih kapitalnih ulaganja koja bi se mogla smanjiti do dvije milijarde kuna...
Obaranje rejtinga zasada se nije negativno odrazilo na Hrvatsku, ali zbog gubitka investicijskog statusa postajemo ranjivi na sve promjene, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, koji najavljeno inozemno zaduženje objašnjava većim potrebama proračuna na početku godine.
– Rebalans bi trebalo napraviti što prije i proračun prilagoditi stanju u javnim financijama, a moguće je da nam i ove godine BDP padne, premda ne onako kao lani. Rejting agencije su rekle što misle o prijedlogu proračuna u kojem su povećaju prihodi, rashodi i deficit pa mislim da bi se trebalo držati Zakona o fiskalnoj odgovornosti i smanjiti rashode za jedan postotni bod u BDP-u – kaže Šantić.
Na pitanje gdje rezati, on navodi da su već dane neke naznake da će se smanjiti kapitalne investicije i neki materijalni rashodi te ukazuje da su najveće stavke socijalni transferi kućanstvima i plaće zaposlenih u javnoj upravi:
– Za takve poteze koji će dirati u te najveće stavke treba političke hrabrosti, a što vrijeme više prolazi bit će ih teže napraviti, a onda više neće biti potebne reforme koje znače linearno smanjenje plaća nego oštri rezovi.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da proračunske rashode treba smanjiti za pet milijardi kuna da bismo došli da razinu deficita od tri posto što je razina koju traži EU.
Loše za BDP
Više od toga rezati ne bi bilo dobro jer bi se loše odrazilo na BDP, a Novotny vidi prostor za ta smanjenja u troškovima ministarstava na koje ona imaju pravo, a radi se o ukupno 20 milijardi kuna, transferima socijalnim grupama uključujući i poljoprivredne subvencije:
– Vjerojatno bi se dvije do tri milijarde kuna moglo uštedjeti na plaćama zaposlenih i na pravima iz takozvanih Jadrankinih zakona, ali bez obzira što mislili o državnim činovnicima, činjenica je da se njihove plaće ne bi smjele snižavati jer su oni potplaćeni i trebamo reforme školstva, zdravstva i državne uprave.
Sanja Stapić