StoryEditor
Hrvatskaima li kraja?

Novi udar na naše džepove: povećanje cijena mineralnih gnojiva moglo bi uzrokovati nova poskupljenja hrane u Hrvatskoj

Piše Stanislav Soldo
27. listopada 2021. - 11:57

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj. Povećanje cijena nafte i derivata generira val poskupljenja a najgore se očekuje su sektoru proizvodnje hrane. Zbog porasta cijena inputa-zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva skuplja je poljoprivredna proizvodnja što u konačnici rezultira većom cijenom žitarica, voća, povrća, suncokreta, šećerne repe, mlijeka, mesa. Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu a zbog poskupljenja energenata plina i nafte veliki proizvođači smanjuju proizvodnji što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

- Cijene sjemena, zaštitnih sredstava umjetnog gnojiva su se uduplale, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti- kaže nam Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

- Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica oni će bankrotirati-zaključio je Brlošić.

Stručnjaci Smartera specijalizirane konzultantske tvrtke u području poljoprivredno – prehrambenog sektora procjenjuju kako će vjerojatno trebati čekati jedan cijeli poljoprivredni ciklus da se situacija u poljoprivrednoj proizvodnji stabilizira te da će države morati intervenirati i pomoći proizvođačima, kako bi zadržale proizvodnju uz povećane troškove. Ovo je poglavito izazov u stočarstvu, gdje se, u pravilu, jednom ukinuta proizvodnja rijetko obnavlja. Stočari upozoravaju da su im troškovi proizvodnje otprilike 30 posto veći nego što je cijena po kojoj prodaju svoje proizvode što je neodrživo.

S druge strane, ratari, iako su na prvi pogled prodavali žitarice i uljarice po nikad višim cijenama, imali su istovremeno porast troškova inputa (gnojivo, zaštitna sredstva) toliki da im profitabilnost nije bila na očekivanoj razini. Unatoč tome, oni će sigurno poslovati profitabilno, ali kao dobavljači svojim će prerađivačkim industrijama, poglavito onima koje iz tržišnih razloga ne mogu povećati cijene, ugroziti profitabilnost, a nekima i opstanak. Trenutno u najtežoj situaciji je industrija prerade mesa, odnosno mliječna industrija.

Koliko bi mogle porasti cijene nezahvalno je predviđati. Naime, kod inflacije postoji takozvani psihološki moment, gdje već sama moguća najava dizanja cijena stvara inflatorna očekivanja i pobuđuje tržište na podizanje cijena, koje nije uvijek utemeljeno samo na kalkulaciji troškova, već očekivanjima budućih viših cijena. U takvim okolnostima, poglavito tamo gdje ne postoji jaka konkurencija ili gdje se radi o commodity robama (energija, poljoprivreda, stočarstvo, metali) moguće je podizanje cijena i iznad opravdanih iznosa, samo zbog podizanja troškova.

Tu nam očiti primjer može biti ulje, gdje sigurno ne dolazi do reakcije kupaca na porast cijene. Dakle nema pada prodaje ulje se i dalje kupuje premda je značajno skuplje. Slično je i sa poskupljenjem kruha, gdje, također, neće doći do odustajanja od kupovine kruha, zato što je došlo do povećanja cijene.

Već u 2020 godini bilo je vidljivo poskupljenja većine poljoprivrednih proizvoda. U svibnju 2021 u odnosu na svibanj 2020 godine veleprodajne cijene pšenice u RH su rasle 26% u odnosu na isti period prošle godine, a kukuruza čak 51,38%. Suncokretova sačma je rasla preko 20%, a sojina 9,5%. Krmno brašno raste preko 50%. Tako da je ishrana stoke postala izrazito skupa. Rasle su i cijene svih tipova brašna od 10 % do 20%.

Cijene umjetnih gnojiva Petrokemija Kutina (u kunama)

2018. - 2021.

Urea N46 2435,33 - 6343,30

Kan granulirani 1693,91 - 4135,13

Petrokemijas 1694,46 - 4174,04

NPK 7-14-21 3333,50 - 5192,15

NPK 15-15-15 2733,50 - 4902,58

NPK 7-20-30 3836,12 - 6553,85

Analiza Smartera pokazuje da u pravilu, cijene mogu dizati oni koji proizvode robe koje potrošači moraju kupiti, odnosno čiji proizvodi su dio osnovnih potreba kućanstava. Svi drugi, poglavito oni koji imaju veliku konkurenciju, malo su oprezniji, te još čekaju i promatraju.

item - id = 1138278
related id = 0 -> 1126129
related id = 1 -> 1126126
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2021 11:57