StoryEditor
Hrvatska‘tužno i jadno‘

Nakon odluke Ustavnog suda koja ide naruku zaštićenim najmoprimcima, vlasnici stanova bijesni: 80 posto njih ima svoju imovinu!

15. rujna 2020. - 20:42
Vojko Bašić/Cropix

Još samo treba da nas vrate u 1945. ili 1948. godinu, kaže nam odmah na početku prilično rezolutno Ivan Matetić. Ovaj Splićanin ima stan od stotinjak metara četvornih, no s njim ne može raspolagati jer u njemu žive – zaštićeni najmoprimci.

A njima je Ustavni sud u ponedjeljak dao za pravo: od 1. rujna 2023. neće morati plaćati najamninu po ekonomskoj cijeni, otkupiti stan u kojem žive niti se iz njega iseliti.

Ivan Matetić vodi udrugu "Proljeće", koja okuplja vlasnike stanova i kuća u kojima žive zaštićeni najmoprimci, i ogorčen je zbog ovakvog pravorijeka ustavnih sudaca.

– Ne možete živjeti u civiliziranom svijetu, biti dio zapadne Europe, biti potpisnik Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pripadajućih protokola, i ponašati se na ovaj način. Ovo je politički sud. Ovo je apsurdno, tužno, jadno – nabraja Matetić.

U njegovoj udruzi pripremaju pismo koje će hitno uputiti Vijeću ministara Europske unije. U njemu će jasno stajati ono što se vlasnicima stanova čini neospornim: da Hrvatska postupa suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

– Zamislite kako će se osjećati premijer Plenković kada bude prisustvovao sjednici Vijeća ministara koje nadgleda provedbu presuda suda u Strasbourgu. Kao da vas iznova vrati u prvi razred osnove škole, daju vam bojice i kažu da učite pisati slova. Ovakva odluka je smiješna i neodrživa, ona ide kontra logike i zdravog razuma – ističe Matetić.

'Nastavak uzurpacije'

Nema on, kaže, ništa protiv ljudi kojima je ugrožena egzistencija. Vlasnici stanova takvima su spremni pomoći. No smeta ga jedna druga stvar.

– Osamdeset posto ljudi koji se nalaze u našim stanovima kao zaštićeni najmoprimci imaju imovinu koja višestruko prelazi njihove potrebe za stanovanjem. Tu je glavni problem ove priče. Riječ je o ljudima koji žive kao zaštićeni najmoprimci u tuđem stanu, koji 60 ili 70 godina okupiraju tuđu privatnu imovinu, a imaju druge nekretnine, apartmane, kuće i stanove. Njima sada Ustavni sud dozvoljava da tu uzurpaciju nastave i dalje. To je van pameti – poručuje Matetić.

Vlasnici nisu bili presretni ni izmjenama Zakona o najmu stanova iz 2018., jer je primanje pune najamnine bilo odgođeno za 5 godina.

– Vlasnici su godinama primali najamninu koja je niža od mjesečnog iznosa koji se plaća za održavanje zgrade. Tu govorimo o zaista malim novcima. Za stan od 50 ili 60 kvadrata plaćali su samo 100 kuna – upozorava Matetić. Ni nakon usvajanja izmjena Zakona o najmu stanova, naglašava on, ta najamnina nije postala astronomska. Stotinu kuna od 1. rujna 2019. naraslo je na 220 kuna. Pa sljedeće godine opet za 120 kuna, dakle na 340, pa onda na 460, zatim na 580, te petu godinu na 700 kuna mjesečno.

– Zaštićenih najmoprimaca nema osam ni deset tisuća, kako oni tvrde. Najviše ih je dvije tisuće – upozorava predsjednik udruge "Proljeće". Uputio je i pismo predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji je u dva navrata primio predstavnike udruga zaštićenih najmoprimaca.

– Bio sam malo temperamentniji i napisao mu da je "sija na baketinu" i da su mu prodali "rog za sviću". Ovih smo dana dobili odgovor. U njemu, između ostalog, stoji da je predsjednik Republike rekao da je pravo vlasnika na svoju imovinu neupitno, da vlasnici trebaju biti zaštićeni i dobiti svoje pravo te da je to zakonom koje je donesen 2018. riješeno. Pismo je potpisala savjetnica predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić. I to samo koji dan prije negoli je Ustavni sud poništio zakon na koji se poziva – zaključuje Matetić.

Ivan Matetić iz udruge ‘Proljeće‘ ‘Po drugi put smo oštećeni‘


– Ovdje nije riječ ni o nacionaliziranim, ni o konfisciran​im stanovima. Radi se o stanovima koji su u kontinuitetu u privatnom vlasništvu, a u koje su vlasti mimo volje vlasnika ugurale nove stanare. To je prepoznao sud u Starsbourgu. Do osamostaljenja Hrvatske svi građani plaćali su stambeni doprinos i od tih sredstava sagrađeno je 24 posto društvenog stambenog fonda, što znači da je 76 posto stambenog fonda bilo privatno. Od 24 posto otkupljeno je 21 posto stanova, a u tri posto su zaštićeni najmoprimci u društvenim stanovima, što zapravo znači da je 79 posto vlasnika stambenog fonda moralo uplaćivati stambeni doprinos, a nisu dobili ništa. Oni su prevareni. A u te prevarene spadaju i stanari u tuđim privatnim stanovima, ali i vlasnici tih privatnih stanova. Mi smo po drugi put oštećeni – smatra Ivan Matetić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

17. rujan 2020 20:55