Covid štafetu zadnjih je tjedana, usprkos cjepivu, zaigralo nekoliko ministara u Plenkovićevoj vladi. Prvi je svoju dionicu istrčao ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, a nakon njega je Sars-Cov2 na sebe preuzeo potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić. Zadnji u ovom nizu zasad je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, još jedan iz plejade cijepljenih. A nije teško pretpostaviti ni skore nove pronositelje ove nimalo atletske discipline s radnim mjestom na Markovu Trgu.
Zašto? Zato što društvene kronike precizno bilježe prilično davni datum kad su ovi covid pozitivni ministri imunizirani javnim primanjem cjepiva. Vladine službene web-stranice pamte da su i Aladrović, i Marić, i Ćorić prvu dozu cjepiva primili još prije punih deset mjeseci, 7. siječnja ove godine, a drugu dozu mjesec dana nakon toga, u prvom tjednu veljače.
„Desetero hrvatskih ministara se uoči Vladine sjednice javno cijepilo protiv koronavirusa te su, poslavši poruku povjerenja u znanost i medicinu, pozvali i ostale građane da se cijepe. Protiv koronavirusa cijepili su se ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, financija Zdravko Marić, obrane Mario Banožić, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat, vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs“ – stoji u izvještajima od 7. siječnja ove godine.
Nameće se logično pitanje: što su tri oboljela vladina činovnika dosad čekala s primanjem boostera, odnosno treće doze cjepiva, pošto su trebali odavno znati da im je imunitet na zaraznost rapidno pao šest mjeseci od primanja druge doze? Šest mjeseci od početka veljače, tvrdi kalendar, pada najkasnije u prvoj polovici kolovoza. A sad smo na polovici studenoga.
Iz Vlade su nedavno obavijestili javnost kako su booster dozu cjepiva dosad primili samo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar obrane Mario Banožić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i glasnogovornik Vlade Marko Milić.
U studiji objavljenoj prije koji dan u znanstvenom časopisu Lancet, pod nazivom "Učinkovitost cijepljenja protiv covida-19 i rizici od simptomatske infekcije, hospitalizacije i smrti do 9 mjeseci“ analizirano je upravo vremensko rasplinjavanje djelovanja glavnih vrsta dostupnoga cjepiva. Švedski znanstvenici su na kraju svog rada došli do zaključka kako učinkovitost Pfizerova cjepiva protiv zaraze pada progresivno s 92 posto 30 dana nakon cijepljenja na 47 posto između 120 i 180 dana nakon cijepljenja, a 210 dana nakon cijepljenja uopće se više ne može utvrditi Pfizerova učinkovitost u odnosu na necijepljene. Drugim riječima, 210 dana nakon druge doze Pfizera više niste zaštićeni od zaraznosti, premda itekako jeste od hospitalizacije, smrti i drugih teških ishoda.
Za Modernino cjepivo švedski znanstvenici utvrdili su da je njegova zaštita od zaraze nešto dugotrajnija nego kod Pfizera, jer ostaje na 59 posto zaštite i 181 dan nakon cijepljenja. Kod AstraZenece učinkovitost zaštite od infekcije je još slabija nego nakon Pfizera: 120 dana od cijepljenja ne može se detektirati protuzarazna učinkovitost, što znači da cijepljeni AstraZenecom već četiri mjeseca nakon cijepljenja mogu prenositi i primati virus. Proboj zaraze Covidom, prema ovoj studiji, najbrže nastupa kod onih cijepljenih Johnson & Johnson cjepivom: već četvrtog tjedna nakon cijepljenja.