StoryEditor
HrvatskaKOMENTAR

Macron dolazi u Hrvatsku, a mi odlazimo s Balkana i ulazimo u Schengen, zahvaljujući kojem će nam turizam eksplodirati, a životni standard porasti

Piše Saša Ljubičić
24. studenog 2021. - 13:57

Macron stiže u Zagreb, a Hrvatska definitivno odlazi s Balkana. Tako se nekako može protumačiti posjet jednog od najmoćnijih ljudi u EU-u. Naravno da je riječ o kupnji francuskih borbenih aviona, i naravno da su u prvom redu posrijedi financijski interesi, ali uzročno-posljedično ovim se susretom francuskog predsjednika i hrvatskog premijera rješava i naša sudbina. I to na duge staze.

I opet naravno da to nitko neće glasno i jasno potvrditi, ali ovdje je riječ o vezanoj trgovini – mi, jadni i siromašni, kupujemo (pre)skupe francuske zrakoplove, a oni nas – veliki i bogati – (pri)puštaju u schengenski prostor. Potom uvodimo euro i definitivno odlazimo s Balkana.

image
Granični prijelaz Bregana bi brzo mogao "otići u povijest"
Foto: Goran Mehkek/CROPIX
Goran Mehkek/Cropix

Prvi signal da se dovršava proces "euroizacije" Hrvatske nije stigao iz Bruxellesa, nego s druge strane Atlantika. Čim su ukinute vize hrvatskim državljanima za putovanje u SAD, bilo je jasno da na nas više nitko ne gleda kao na "troublemakera", a takav status nismo imali samo ratnih devedesetih, već i desetljeće kasnije, dok smo spominjani u kontekstu ratnih zločina i suđenja u Haagu.

Koliko zaostajemo za Slovenijom koja je proglasila samostalnost kad i Hrvatska, najbolje svjedoče sljedeći fakti: Dežela je pristupila Europskoj uniji 2004., a Hrvatska 2013. Već tri godine nakon pristupanja Slovenije zajednici europskih naroda, uveli su euro. U nas bi se to trebalo dogoditi tek 2023., dakle, deset godina od ulaska u EU.

U Sloveniji su se od uvođenja eura plaće povećale za 48, a cijene za 26 posto, tako da nema govora o tome da je susjedna zemlja nakon potpune integracije u EU – nazadovala. Dapače, životni standard Slovenaca od razlaza s Jugoslavijom naovamo kontinuirano raste. Nema razloga da i u Hrvatskoj bude drukčije, ali štošta ovisi o nama samima.

I na koncu – Schengen. Mi ćemo na Europu bez brklji čekati po svoj prilici deset godina (2013. – 2023.), a Slovenci su taj privilegij počeli uživati već tri godine nakon primanja u članstvo EU. Imali su odličan tajming.

Ovi podaci govore o tome koliko nas je rat unazadio. Prvo smo se propustili ukrcati u euro-vlak 2004. (Češka, Cipar, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka), a onda i 2007., kad je Bruxelles zaželio dobrodošlicu Bugarskoj i Rumunjskoj. Nismo, dakle, na repu EU-a samo zbog sveprisutne korupcije i nereda u državnim institucijama te nacionalizma kojim smo kao društvo i dalje jako zatrovani, već i zbog same činjenice da kasnimo u eurointegracijama gotovo cijelo desetljeće, i to za državama koje su nam bile uz bok ili smo nekada, pišem – nekada, bili kudikamo bolji od njih, a to su: Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska.

image
Premijer Andrej Plenković
Foto: Goran Mehkek/CROPIX
Goran Mehkek/Cropix

Danas smo u magarećoj klupi s Bugarima i Rumunjima, koji se također nisu uspjeli ukrcati u europsku kompoziciju u najvećem valu proširenja Unije 2004., koji je ujedno bio i najizdašniji u smislu potpora novim zemljama članicama. Naime, već 2008. zavaljala se svjetska kriza, koja je u konačnici kumovala izlasku Velike Britanije iz EU-a, pa se savez ponovno sveo na dvije upravljačke poluge – Nijemce i Francuze.

One koji su bili protiv hrvatskog pridruživanja EU-u, stvarnost je demantirala. Vrijednost nekretnina u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba od 2013. do danas enormno je narasla. Rastu i štedni ulozi, stidljivo i plaće, a još stidljivije mirovine. Godinu 2019., Hrvatska je kao država prvi put završila u suficitu, znači više je uprihodovala nego potrošila, a ekonomsku krizu potaknutu pandemijom gotovo da nismo ni osjetili prije i poslije svega zahvaljujući potporama iz Bruxellesa.

Još jednom se pokazalo da od EU-a najviše koristi imaju velike i male zemlje članice. Zemlje srednje veličine nose najveći teret. Dovoljno su razvijene da ih se obilato ne podupire iz zajedničke blagajne, a nedovoljno moćne da bi nekome, kao Francuska, uvalili avione.

Ovaj put je "veliki" Emmanuel Macron stigao u posjet "malom" Andreju Plenkoviću, da mu kaže kako "mali" moraju odraditi još neke stvari za "velike", ali će i njima na kraju biti dobro. I hoće. Hrvatska će se u iduće dvije godine konačno pozicionirati kao punopravna država zapadne alijanse. To će joj donijeti mnoge benefite. Kao što nam je turizam od ulaska u EU počeo rasti po dvoznamenkastim stopama, ulaskom u Schengen, a on znači prije i poslije svega putovanje do Jadrana bez stajanja, broj gostiju bi se mogao udvostručiti te nas pretvoriti u europsku Floridu, ali i starački dom za bogate strance. To su naše perspektive, pa sad, komu drago, komu krivo, tako biti mora.   

item - id = 1145643
related id = 0 -> 1159841
related id = 1 -> 1158427
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. siječanj 2022 07:22