Vlada prijedlogom rebalansa deficit smanjuje za oko 4 milijarde kuna
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.
Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.
Dodaju li se tom i deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi na razini 15,1 milijardu kuna, ili 4,5 posto BDP-a, rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade.
Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,2 posto (ranija je Vladina projekcija bila rast BDP-a za 1,3 posto),
Rebalansom su rashodi proračunskih korisnika smanjeni za 3,6 milijardi kuna, no učinak tih ušteda 'poništili' su povećani troškovi koji su morali biti ugrađeni u proračun u ukupnom iznosu od 3,7 milijardi kuna.
Uz ostvarene uštede u rebalans je trebalo 'ugraditi' i povećane troškove za sanaciju preostalog duga zdravstva od 3,2 milijarde kuna, povećane troškove za mirovine za 255 milijuna kuna te veće izdatke za programe za zapošljavanje, objasnio je Linić.
Na rashodnoj strani Vlada planira uštede kroz uskratu isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža, što je ušteda od oko 340 milijuna kuna u ovoj godini.
Donesena je i odluka o smanjenju osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, čime će njihova plaća biti smanjena za 6 posto, što je 250 milijuna kuna ukupno u ovoj godini.
Za 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna financijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna - 50 milijuna kuna u poljoprivredi, 130 milijuna kuna HŽ-u, 195 milijuna kuna brodogradnji, 150 milijuna kuna za subvencioniranje nižih kamata na kredite HBOR-a i 100 milijuna kuna za ostale subvencije, rekao je Linić.
Na prihodnoj strani mjere bi donijele povećane prihoda za 5,8 milijardi kuna, no negativan učinak smanjenjenja stope gospodarskog rasta je oko 1,8 milijardu kuna, pa u konačnici proračunski prihodi rastu za oko 4 milijarde kuna.
U sklopu rebalansa Vlada je predložila izmjene Zakona o doprinosima kojima se povećava opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, što bi povećalo proračunske prihode u ovoj godini za 1,6 milijardi kuna.
Vlada je predložila i povećanje trošarina na duhan i cigarete, a izmjenama Zakona o igrama na sreću, koje predviđaju oporezivanje svih dobitaka na tim igrama, ove bi godine trebalo prihode proračuna povećati za oko 300 milijuna kuna, a još oko 200 milijuna kuna očekuje se od većih prihoda od koncesija.
Povlačenjem dobiti iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun bi se trebalo sliti još 500 milijuna kuna, a prihodi će se povećati i prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju benificirani radni staž. Jednokratno, povlačenjem njihove štednje kumulirane unazad 10-tak godina, ove bi se godine dobilo 2,8 milijardi kuna prihoda, ali još oko 400 milijuna kuna od redovnih uplata.
Premijer Zoran Milanović pritom je istaknuo da se prebacivanje kumulirane štednje prema kriterijima Europske komisije na smatra strukturnom prilagodbom, ali buduće uplate da.
Uvjeren je i da u 2015. godini idemo prema deficitu od 3 posto BDP-a. Ali, dodao je, vidjet će se što je politički moguće, jer rebalans je politička odluka i možda ju je trebalo donijeti prije 4 ili 5 mjeseci.
Ministar financija Slavko Linić u izjavi novinarima pred sjednicu Vlade kazao je kako je teško očekivati da će Hrvatska u ovoj godini moći smanjiti strukturni deficit za 2,3 posto kao što to predlaže Europska komisija te kako će u razgovoru s njima predlagati da se to smanjenje ostvari u tri godine.
"Evidentno je da to nije to, jer sve što smo mi ugradili kao nove prihode nisu strukturni prihodi, nego je dio njih jednokratni prihod. Očito je da u ovo trenutku s rebalansom nismo postigli preporuku o 2,3 posto skidanja strukturnog deficita i to je nešto što u ovom trenutku nije bilo moguće", rekao je Linić odgovarajući na pitanja novinara. Dodao je kako će se u daljnim razgovorima s Komisijom zalagati da se smanjenje strukturnog deficita rastegne na tri godine..
Lovrić: Uz lošu poduzetničku klimu ni ovaj rebalans neće izdržati
U povodu Vladina prijedloga rebalansa državnog proračuna, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Petar Lovrić ocijenio je danas neodgovornim što Vlada svaka tri mjeseca radi rebalans, uz ocjenu da ni novi proračun neće dugo izdržati ako se nastavi loša poduzetnička klima, smanjenje potrošnje građana i nedostatak investicija.
"Neodgovorno je svaka tri mjeseca raditi rebalans proračuna. To je znak da se ništa ne planira, već pristupa 'šamanski' i gleda iz kave", komentirao je Lovrić Vladin prijedlog, predviđajući kratak vijek trajanja i ovom rebalansu ako se ne bude poticalo potrošnju građana i investicije poduzetnika.
Živimo u rajskom vrtu - klimatski, maloljudno, potencijali su tu, ali uz lošu poduzetničku klimu ni ovaj rebalans neće dugo izdržati i ponovno ćemo ići dolje, ocijenio je Lovrić na konferenciji za novinare HUP-ove Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti.
Preduvjetom za rast poduzetništva istaknuo je definiciju jasnih pravila igre, nasuprot sadašnjoj situaciji u kojoj se npr. uvodi retrogradni poreza na dobit ili prvo smanjuje zdravstveni doprinos pa ga se vraća na prethodnu stopu.
Vladin prijedlog povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto će loše utjecati na poduzetnike, ali s obzirom na situaciju u zdravstvu HUP nije ni prije dvije godine tražio njegovo smanjivanje.
Povećanje doprinosa za zdravstvo gospodarstvo će svakako osjetiti, upravo je na račun zdravstva i PDV porastao za dva postotna poena. Poslodavacu koji nije dizao cijenu ta dva postotna boda su utjecala na dobit 33 posto. To je sve zakon spojenih posuda, rekao je Lovrić.
No, priznaje da je bio zatečen samnjivanjem doprinosa za zdravstvo prije dvije godine.
"Bio sam šokiran tadašnjom mjerom, da je netko odlučio smanjiti taj doprinos, a bilo je najava da će ga se smanjiti i četiri posto. Nije nam ni tada to bilo jasno. Bilo bi puno logičnije da se skinuo teret bolovanja s poslodavaca, koji od zloupotreba bolovanja nemaju nijedan zaštitni mehanizam", ocijenio je.
Upozorio je i da su visoki doprinosi u cijelosti velik teret za poslodavce, da se doprinosima prikupi 28 milijardi kuna, a korisnicima isplati 64 milijarde kuna.
Stoga predlaže da se PDV smanji na 12,5 posto, a preostalih 12,5 nazove "porezom za doprinose", kako bi građani znali kakvo je stanje u proračunu i za što se taj novac troši.
Na sjednici i Opačić
Na sjednicu Vlade stigla je i ministrica Milanka Opačić, iako je bilo očekivano kako će mirovati nakon što je pala i slomila čeljust, koju je potom operirala.
Grčić: Idući tjedan bez sjednice Vlade - sve je pod kontrolom
Premijer Zoran Milanović sutra odlazi na dvotjedni službeni put u Australiju i Novi Zeland i za to vrijeme mijenjat će ga prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, a idući tjedan neće biti Vladine sjednice.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio novinarima uoči današnje sjednice Vlade, na kojoj je predstavljen rebalans proračuna za ovu godinu, kako će premijera Milanovića mijenjati prva potpredsjednica Vlade Pusić te da sjednice idući tjedan neće biti.
"Jedan tjedan neće biti sjednice Vlade. Ništa krucijalno se neće dogoditi, sve je pod kontrolom", rekao je Grčić.
Na pitanje novinara treba li premijer ići na tako dug put s obzirom na krizu i predstojeću raspravu o rebalansu u Hrvatskome saboru, Grčić odgovara kako se ne radi o putu "koji je vezan za financijsku krizu".
"Ne radi se o dugom putu koji je vezan uz financijsku krizu nego o posjetu premijera Republike Hrvatske, prvi put koliko znam u 20 godina od samostalnosti, Hrvatima u Australiji prije svega, a naravno i Australiji i Novom Zelandu", kazao je Grčić.
Nikola Jelić imenovan novim glasnogovornikom Vlade
Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlada je imenovala dosadašnjeg novinara "Jutarnjeg lista" Nikolu Jelića novim glasnogovornikom.
Na osobni zahtjev dužnosti je razriješena dosadašnja glasnogovornica Vlade Ivana Grljak, a novim glasnogovornikom imenovan je Nikola Jelić, kaže se u priopćenju iz Vladine Službe za odnose s javnošću.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila prijedlog za razrješenje pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić radi isteka njezina mandata, a temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, Saboru predlaže imenovanja Ivane Milas Klarić novom pravobraniteljicom.
Na osobni zahtjev, Zvonko Gržetić razriješen je dužnosti ravnatelja Hrvatskog hidrografskog instituta, a novim ravnateljem imenovan je Nenad Leder.
Ema Culi razriješena je dužnosti članice Upravnog vijeća Hrvatske akreditacijske agencije, a novim članom imenovan je Marijan Varga, kao predstavnik Ministarstva gospodarstva.
Kao predstavnici nadležnih ministarstava, tijela lokalne samouprave, institucija i udruga imenovani su predsjednik i članovi Upravnog vijeća Javne ustanove "Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar".
Predsjednikom je imenovan ministar branitelja Predrag Matić, a članovima Bojan Glavašević, general pukovnik Slavko Barić, Sabina Glasovac, Dražen Alerić, Vesna Rajković, Gorenka Bulj, Ante Nazor, Željko Cirba, Željko Sabo, Ana Herman, Nikša Crnčević i Pavao Salopek.
Razriješena je dosadašnja voditeljica Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ Vesna Cvjetković, a novim voditeljem imenovan je Tonči Staničić.
Razriješena je dosadašnja članica Povjerenstva za uništavanje oduzetih droga Milica Vukasović, te je imenovan novi član Hrvoje Božić, kao predstavnik Ministarstva pravosuđa.
Slavka Malenica razriješena je dužnosti članice Nadzornog odbora Financijske agencije, te je imenovana nova članica Ana Dorić Škeva.
Skupštini Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o., upućen je prijedlog za opozivom dosadašnje glavne direktorice Mirjane Kovačević, s danom 30. travnja 2014. godine, radi odlaska u mirovinu. Skupštini je upućen prijedlog za imenovanje Anite Perković-Škalic glavnom direktoricom, s danom 1. svibnja 2014.
Skupštini društva Brijuni Rivijera d.o.o. za novog člana Nadzornog odbora predložen je Ivan Glušac umjesto dosadašnjeg člana koji je podnio ostavku, kaže se u priopćenju.
(PSD / H)
FOTO: DRGANA MATIĆ / CROPIX
FOTO: DRGANA MATIĆ / CROPIX
NAJAVA
Na današnjoj sjednici Vlade na dnevnom redu su, uz ostalo, izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014.; izmjene Zakona o doprinosima, prijedlog zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža; prijedlog visine osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika te osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
Na sjednici će se odlučivati i o uredbi o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje, itd.
Tako bi se uz ostalo doprinos za zdravstveno osiguranje povećao, odnosno vratio na 15 posto, plaća državnih dužnosnika, sudaca i pravosudnih dužnosnika smanjile za 6 posto, a ukinuo bi se i dodatak na 'vjernost' državnim i javnim službenicima i namještenicima od 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža, proširio porez na sve dobitke od igara na sreću, itd.
Članovi Vlade bit će izviješteni i o vođenim pregovorima pregovorima s Adris Grupom s ciljem potpisa ugovora o kupoprodaji dionica u Croatia osiguranje i dioničarskog ugovora koji se odnosi na Croatia osiguranje te bi trebali ovlastiti ministra financija Slavka Linića da potpiše te dokumente.
PSD / H
FOTO: CROPIX