Medijski odjek našeg apela je odličan. Vijest o njegovoj predaji objavljena je u svim najvažnijim i najutjecajnijim medijima. Stalno dobivamo pozive sa svih strana. To je i razumljivo, jer klimatske promjene su tema koja nije novost, ali, nažalost, u našem je javnom prostoru do sada bilo jako malo ovakvih odlučnijih istupa.
Što se tiče adresa na koje smo ga predali, čekamo reakciju, ali do nje još nije ni moglo doći, premalo je vremena prošlo od predaje. Razumijemo da naši adresati sad to moraju pročitati, razmotriti zahtjeve, konzultirati se sa svojim savjetnicima i na temelju toga zauzeti svoje polazne političke pozicije.
Rekao je to dr. sc. Nikola Biliškov s Instituta “Ruđer Bošković” sredinom siječnja, neposredno nakon objavljivanja Apela znanstvenika za sustavnu klimatsku akciju na koji je potpis stavilo njih 556, među njima i dr. Biliškov.
Adresati koje spominje, i za čiji su izostanak brze reakcije znanstvenici očito imali razumijevanja, tijela su izvršne i zakonodavne vlasti Republike Hrvatske.
Mjesec dana potpune tišine
Prošlo je, međutim, mjesec dana od uručenja njihovih 11 konkretnih zahtjeva za djelovanjem i nuđenja stručne pomoći pri kreiranju politika usmjerenih ka suočavanju s klimatskom krizom, a ni iz Ureda predsjednika RH, Vlade RH, Hrvatskog sabora ni Ministarstva zaštite okoliša i energetike do danas nema “ni pisma ni razglednice”; nema, ukratko, baš nikakve reakcije.
Znanstvenici to nailaženje na potpunu šutnju ocjenjuju kao “neozbiljan i pasivan odnos” prema “najvećem problemu s kojim se suočava čovječanstvo”.
– Ako ništa drugo, na službeno urudžbiran dopis trebalo bi se službeno očitovati – kaže potpisnica apela prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Mi bismo najviše voljeli da su oni kojima smo uputili apel reagirali promjenom energetske politike ili proglašenjem klimatske krize, ali dobro, to je možda bilo previše za očekivati – kaže Vitali, dodajući kako su “znanstvenici ljuti zbog toga što ih se ignorira; ipak se radi o više od petsto imena i zahtjevima koji imaju težinu”.
Znanstvenici napominju i da je Europska komisija upravo uputila Hrvatskoj opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti, za što kažu da je “samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti u pogledu suočavanja s klimatskom krizom”.
U međuvremenu je premijer Andrej Plenković o klimatskim promjenama i “globalnom zatopljenju koje više nije neka daleka prijetnja, nego realnost”, govorio na energetskoj konferenciji “Green New Deal za Hrvatsku”, održanoj krajem siječnja u Zagrebu. Ni on, kao ni ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić koji je upozorio da “smjer borbe protiv klimatskih promjena više nema alternativu, već se države u što skorijem roku trebaju prilagoditi novim izazovima”, ni riječju nisu spomenuli znanstvenike, njihov apel ni zahtjeve, čak ni s obzirom na barem načelnu srodnost njihovih zahtjeva i teme konferencije.
Nema spasa bez znanosti
Nikolu Biliškova pitali smo kako to komentira, upravo u kontekstu posvemašnjeg ignoriranja znanstvenika čak i u prilici kad se njihov angažman mogao barem spomenuti.
– Iz svega što su premijer i ostali predstavnici institucija RH govorili na konferenciji razvidno je vrlo usko shvaćanje rješenja klimatske krize, svedene na tehnički problem. Dakle, kao da potpuno slijede recepturu opisanu u knjizi “Doktrina šoka” Naomi Klein, svi okupljeni su govorili o veličanstvenim poslovnim prilikama koje se otvaraju zbog klimatskih promjena. Sve je tu prštalo od tehnooptimizma, bez ikakvog dubljeg uvida u svu kompleksnost realnosti klimatske krize.
Biliškov dodaje kako je ono na što hrvatski znanstvenici, među ostalim, upozoravaju u svom apelu za sustavnu klimatsku akciju – “nužnost interdisciplinarnog i intersektorskog djelovanja u smislu suočavanja s klimatskom krizom”.
– Jasno i nedvosmisleno ukazujemo na nužnost donošenja znanstveno informiranih politika, a u tom procesu je ključna upravo intenzivna interakcija predlagatelja i donositelja odluka sa znanstvenicima iz svih relevantnih polja, od prirodnih, preko tehničkih do društveno-humanističkih.
Čini se, nažalost, da su političke elite potpuno zaslijepljene tehnooptimizmom koncepta business-as-usual, što im u velikoj mjeri ometa pregled šire i dublje slike. Teško je zato biti optimističan, ali od našeg temeljnog zahtjeva za konstruktivnom interakcijom nećemo ustuknuti ni milimetar.
Takav njihov stav potvrđuje ponovni poziv upućen Uredu predsjednika, Vladi, Saboru i Ministarstvu okoliša i energetike da u ime cijele hrvatske javnosti najozbiljnije razmotre upućeni Apel.
U ponovnom pozivu, koji u ime svih ostalih znanstvenika potpisuju Biliškov i Vitali Čepo, kažu kako “RH nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom”. •