StoryEditor
Hrvatskapisa test

Hrvatski đaci visoko osviješteni o globalnim problemima, to ih je u novom istraživanju svrstalo na osmo mjesto na svijetu! Djevojčice se više iskazale

22. listopada 2020. - 16:29
Joško Ponoš/Ilustracija/Cropix

Iako su naši učenici ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti, što godinama pokazuje međunarodno PISA istraživanje, prema globalnim kompetencijama koje uključuju, primjerice, sposobnost kritičkog istraživanja aktualnih problema od lokalnog, globalnog i interkulturnog značaja, razumijevanje i uvažavanje različitih kulturnih gledišta te pitanja okoliša i odgovornog korištenja medijskih platformi - izvrsni su 8. u svjetskim okvirima.

Hrvatski učenici iskazuju iznadprosječnu osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena, međunarodnih sukoba i slično i to višu od svojih vršnjaka iz, primjerice Poljske, Njemačke, Slovenije ili Estonije. Stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na prosjek svih zemalja sudionica.

Naime, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavio je u četvrtak rezultate ispitivanja dodatne domene – globalne kompetencije učenika - koja se 2018. godine kao inovativno područje ispitivala u sklopu međunarodnog PISA istraživanja.

U PISA istraživanju kao glavna područja ispituju se čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost te obično jedno dodatno područje u koje se zemlje mogu proizvoljno uključiti. Rezultati triju glavnih domena za 2018. godinu objavljeni su lani, a sada je objavom rezultata globalnih kompetencija učenika, iz kojega su i podaci s početka teksta, zaokružen ukupno sedmi ciklus OECD-ova istraživanja PISA 2018.,u kojemu je iz Hrvatske te godine sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjaka iz 179 srednjih i četiri osnovne škole.

Dodajmo i kako su u ispitivanju globalnih kompetencija sudjelovali učenici iz 27 zemalja svijeta, a dodatnom upitniku kojim se ispituju stavovi i kontekstualni čimbenici koji mogu utjecati na postignuća učenika u globalnim kompetencijama pristupilo je 66 od ukupno 79 zemalja sudionica PISA 2018. Testiranje je provedeno na računalima.

Hrvatska se tako u odnosu na ostalih 27 zemalja sudionica prema globalnim kompetencija svojih učenika smjestila na visoko osmo mjesto u ukupnom poretku, pri čemu su hrvatski učenici ostvarili 506 bodova što je značajno bolji rezultat od prosjeka koji iznosi 474 boda – ističu iz NCVVO-a.

Najvišu razinu poznavanja i kritičnosti prema globalnim zbivanjima pokazali su učenici iz Singapura (576 bodova), Kanade (554 boda), Hong Konga (542 boda) te Ujedinjenog Kraljevstva (534 boda) dok su najlošije rezultate ostvarili Filipini (371 bod), Maroko (402 boda) te Kazahstan i Indonezija (408 bodova). Hrvatski učenici na razini su poznavanja ovih procesa sa svojim vršnjacima iz Španjolske i Južne Koreje, a iza nas su još i Izrael, Grčka, Srbija, Rusija..Općenito su u nas u globalnim kompetencijama uspješnije djevojčice od dječaka i to za osam bodova.

Najvišu, petu razinu postignuća, koja podrazumijeva da učenici posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkog promišljanja o globalnim zbivanjima i djelovanja u svrhu individualne i kolektivne dobrobiti, postiglo je 4,2 posto hrvatskih učenika, što je u razini prosjeka svih ispitanika (4,3 posto).

Tu najvišu razinu u nas postižu samo učenici gimnazija. S druge strane, osnovnu, drugu razinu globalnih kompetencija, u Hrvatskoj ne postiže trećina učenika (33,3 posto), no to je znatno niže od prosjeka svih ispitivanih učenika iz 27 zemalja (49 posto). Ipak, u nas je zabrinjavajuće, te jedan od najporaznijih rezultata ispitivanja, to što osnovnu razinu ne dostiže čak između 60 i 70 posto učenika strukovnih škola. Na toj su razini učenici koji ne posjeduju osnovne kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima i društvenim političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima.

Uz to, rezultati dodatnog upitnika pokazuju kako hrvatski učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a iskazuju veću osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena te međunarodnih sukoba kao i veći stupanj samoučinkovitosti, a u potonjem prednjače učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa. Treba reći i kako više od 90 posto hrvatskih učenika govori dva ili više jezika, što je značajno više u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 68 posto, a više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika.

UČENICI: Najveći postotak hrvatskih učenika upoznat je s temom ravnopravnosti muškaraca i žena u različitim dijelovima svijeta (85,8 posto), zatim s uzrocima siromaštva (85,1 posto) te gladi i pothranjenosti u različitim dijelovima svijeta (85,1 posto). Najmanji postotak naših učenika upoznat je s temom globalnog zdravlja (69 posto) i međunarodnih sukoba (72,6 posto).

RODITELJI: Roditelji hrvatskih učenika izražavaju veću razinu osviještenosti o globalnim problemima u usporedbi s prosječnim rezultatom 14 zemalja koje su popunjavale i upitnik za roditelje.

PROCJENE RAVNATELJA: Prema procjenama hrvatskih ravnatelja, teme vezane za globalne probleme i međukulturno učenje manje su uključene u školske i nastavne kurikulume u Hrvatskoj u odnosu na zemlje OECD-a.

Gdje su naši učenici nešto slabiji? Prema rezultatima, u usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a u manjoj mjeri spremni su na poduzimanje aktivnosti vezanih za lokalne i globalne probleme iako značajno više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većeg broja svojih nastavnika. Također, iako pokazuju prosječan interes za učenje o drugim kulturama te prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitog kulturnog podrijetla, iskazuju nešto nižu razinu kognitivne prilagodljivosti kao sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. studeni 2020 15:04