StoryEditor
Hrvatskaveseli lockdown

Hrvatska je jedna od EU zemalja u kojima se najmanje djece rađa izvan braka. U koronagodini baš i nije bilo tako; pred oltar se nije moglo, ali...

6. lipnja 2021. - 09:28

Protekla koronagodina dodatno je pogoršala ionako krhku hrvatsku vitalnu statistiku.

Loši demografski trendovi koji godinama pustoše Hrvatsku nisu novost, a najnoviji, doduše privremeni podaci, kao i analize Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju razorne utjecaje pandemije na brojne društveno-ekonomske pokazatelje. Po svemu sudeći, u 2020. godini imat ćemo jednu od najvećih brojki umrlih osoba otkad je samostalne Hrvatske – privremeni podaci DZS-a upućuju na čak 56.677 umrlih u protekloj godini, što je za oko četiri tisuće više nego u 2019. godini.

Iz DZS-a napominju kako se podaci o živorođenoj djeci, umrlim osobama i sklopljenim brakovima odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja, a podaci o razvedenim brakovima za mjesec za koji su općinski sudovi dostavili podatke o pravomoćnim presudama. Privremeni podaci tako se mogu razlikovati od konačnih (riječ je o malim razlikama), međutim, svakako ukazuju na trendove i usporedivi su, recimo, s istim takvim privremenim podacima za prethodne godine o čemu DZS također daje informacije.

Industrija vjenčanja

Iz njihove najnovije analize o učincima pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje, međutim, nedvojbeno je utvrđeno nekoliko činjenica: prije svega, u travnju 2021. godine zabilježeno je ukupno 5615 umrlih osoba što je povećanje od 30,7 posto (+1318) u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isti mjesec.

- Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih u razdoblju od ožujka 2020. do travnja 2021. porastao je za 11,7 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 7232 više - ističu iz DZS-a. Posebno apostrofiraju prosinac prošle godine kada je zabilježena najveća brojka umrlih u jednome mjesecu – njih 7395 – što je za oko 60 posto više u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec.

Drugi najveći udar doživjela je, kako se popularno kaže, industrija vjenčanja. Državni zavod za statistiku daje podatak prema kojemu je u razdoblju otkad je COVID kriza načela naše živote, to jest od službenog proglašenja epidemije bolesti COVID-19 u RH u ožujku prošle godine pa do travnja 2021. godine, broj sklopljenih brakova pao za petinu u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, to jest sklopljeno je 19,1 posto (-4281) brakova manje. Rekordan je u tome smislu bio prošlogodišnji travanj, razdoblje nakon ulaska u lockdown zbog čega su masovno otkazivani pirovi, a u tome ih je mjesecu sklopljeno samo 340. Službena je statistika pokazala kako je od ožujka do svibnja prošle godine sklopljeno čak 70 posto brakova manje u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje. Srećom, svadbena su zvona zazvonila jače čim se izašlo iz karantene, a nevjerojatno zvuči podatak da se u samo mjesec dana, to jest u lipnju 2020. u odnosu na svibanj iste godine, broj sklopljenih brakova povećao za enormnih 207 posto! Uspon je trajao sve do listopada, a onda su opet, zbog strogih epidemioloških ograničenja, uslijedili crni mjeseci.

Industrija vjenčanja odnedavna trlja ruke i počinje raditi punom parom, a nadu i optimizam daju brojke za prva četiri mjeseca ove godine: od siječnja do travnja 2021. na vječnu se vjernost zavjetovalo petstotinjak parova više nego u istom razdoblju prošle godine. Od ožujka ove godine počeo je rasti broj sklopljenih brakova u odnosu na isti mjesec lani, a u travnju 2021. sklopljeno je njih 1293 ili četverostruko više nego u 'mizernom' travnju prošle godine. Ipak, statistika je i tu neumoljiva: unatoč ovom porastu, privremeni podaci sugeriraju kako je broj sklopljenih brakova u četvrtom mjesecu 2021. godine za gotovo četvrtinu (23,7 posto) manji (-402 braka) u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec.

Manji minus

Gledano na godišnjoj razini, privremeni podaci DZS-a pokazuju kako bi broj sklopljenih brakova u 2020. godini mogao biti gotovo za pet tisuća manji nego u 2019. godini – lani ih je sklopljeno ukupno 16.739, a godinu ranije 21.711.

Unatoč tome, a ako se brojke potvrde i u konačnoj statistici, broj živorođene djece u 2020. godini u odnosu na godinu ranije ne bi trebao doživjeti tako strahovit pad. Naravno, depopulacija će se, po svemu sudeći, nastaviti i sve ukazuje na to da će prvi put broj živorođene djece u 2020. pasti ispod 36 tisuća. Prema privremenim podacima DZS-a, lani je živorođeno 35.956 djece, a u 2019. godini bilo ih je 36.143. To znači da bi minus mogao iznositi samo 187 u dvije uspoređivane godine. Budući da se u Hrvatskoj najviše djece još uvijek rađa u braku - a Eurostat je, primjerice, u podacima za 2019. godinu potvrdio kako je Hrvatska jedna od triju europskih zemalja (uz Grčku i Cipar) u kojoj se najmanje djece rađa izvan braka, njih tek 21,5 posto - postavlja se pitanje što se dogodilo tijekom koronakrize? Broj sklopljenih brakova drastično je pao, ali broj živorođene djece ipak nije toliko snažno, što daje zaključiti kako se u koronagodini ipak možda nešto više djece rađalo izvan braka.

image
Ilustracija

Također, zanimljivo je da se i u ožujku (3155) i u travnju ove godine (2894) rodilo više djece nego u istim mjesecima lani (ožujak 2020. rođeno 2512 djece, a u travnju 2873). Ukupno je od siječnja do travnja 2021. u odnosu na isto razdoblje lanjske godine rođeno 300-tinjak djece više (+282).

Nažalost, sve je to još uvijek daleko od demografske revitalizacije. Statistiku ruši veliki broj umrlih osoba, a kao ilustraciju navedimo kako je u siječnju ove godine rođeno 3034 djece, a umrlo je 6383 osoba što nas dovodi do negativnog prirodnog prirasta od visokih -3349. Samo u prva četiri mjeseca ove godine umrlo je gotovo deset tisuća osoba više od broja živorođenih u istom razdoblju, tako da populacijski problemi sigurno nisu nešto što će nestati sa zadnjim dahom koronavirusa.

Akademik Anđelko Akrap
Hrvatska je opustošena
Visoku stopu umrlih imali bismo i inače jer u rizične godine ulaze sve brojniji naraštaji, oni koji su rođeni tridesetih godina prošlog stoljeća te oni iz baby-boom generacije, rođeni između 1947. i 1954. godine, koji uz visoke godine imaju i brojne komorbiditete. Korona je te procese samo ubrzala – komentira akademik Anđelko Akrap, naš poznati demograf i profesor na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, najnovije podatke DZS-a. Kako kaže, na neke se procese, osobito u srednjem roku, ne može utjecati.
- Međutim, ono što posebno zabrinjava već godinama to je konstantan pad broja živorođene djece. Ako tome pridodate iseljavanja osobito mladih u fertilnoj dobi, to je problem na koji se moramo usmjeriti. Bitna poanta u društvu je, dakle, manjak rađanja. Imigracijska politika to ne može nadoknaditi, osobito ako govorimo o zapošljavanjima u turističkoj branši gdje je većina poslova sezonska. Mi imamo problem golemih nenaseljenih prostora. Hrvatska je čitava zelena, izvan velikih gradova sve je opustošeno – ponavlja akademik Akrap upozorenja na koja demografi ukazuju godinama.
Što se tiče rađanja u koroni i mogućeg zaključka da je nešto veći broj djece rođen izvan braka, slaže se da je to moguće:
- Ali, to je samo odgoda legalizacije braka. Mi smo i dosad imali trendove da se brak legalizira nakon rođenja prvog djeteta. Iako su u osnovi prava djece rođene u braku i izvan braka izjednačena, u nas je još uvijek snažno izražen patrijarhalni moment. To je taj sredozemni model obitelji, kao što vidimo i iz podataka Eurostata, da se u ovim područjima još uvijek najveći broj djece rađa u braku - ističe akademik Akrap.

otvaranje
Krenuli i razvodi
2020. godina
935 manje razvoda u odnosu na 2019. godinu
2021.
389
razvoda više nego u istom razdoblju lani

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. siječanj 2022 06:32