Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Hrvatskakupujte mudro

Hrvati svaki dan bace tisuću tona hrane, ali uz ove trikove možete izbjeći rasipanje novaca i bezbolno uštedjeti za odlično putovanje

Piše Ljubica Vuko
13. veljače 2020. - 10:35
IlustracijaDarko Tomaš/Hanza media

Potrošači ne vide problem bacanja hrane kao ekonomski problem, a to je ključno. Ako bacite pola kilograma mesa koje npr. košta 40 kuna, bacili ste novac.

Ljudi koji planiraju kupnju su nam rekli kako su, kad su počeli kupovati mudro, uspjeli na godišnjoj razini uštedjeti za jedno odlično putovanje.

Dakle, bacanje hrane ne gledamo kao bacanje novca, a trebali bismo. A, drugo, čak i ako to gledamo kao bacanje novca, ne gledamo koliko je bacanje hrane povezano s klimatskim promjenama, klimatskim migracijama, nesigurnosti hrane, gladi u svijetu.

Što ja mogu učiniti kao pojedinac? Ne mogu ništa i to je polazišna točka. Ja tu ne mogu ništa i zato nemamo promjena.

Kućanstva najrasipnija

Kazala nam je to Tanja Popović Filipović iz osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP), koordinatorica za Hrvatsku projekta “Globalni pristup učenju o otpadu iz hrane u neformalnom obrazovanju”, poznatijeg po nazivu “Srdačno, hrana”.

image
Tanja Popović
Paun Paunović/Hanza media

Riječ je EU projektu koji se, osim u Hrvatskoj, provodi još u Litvi, Latviji, Estoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj, a čiji je cilj podići svijest međuovisnosti u ekološkom i društvenom razvoju te promicati vještine izbjegavanja bacanja hrane, čime se pridonosi smanjenju globalnih utjecaja na okoliš i društvene aktivnosti.

Taj projekt financiraju Europska unija i u Hrvatskoj Ured za udruge Vlade RH.

Centar za edukaciju i informiranje potrošača organizirao je i u Splitu radionicu “Srdačno, hrana”, a bila je namijenjena predstavnicima nevladinih udruga, humanitarnih organizacija, udruga mladih, potrošačkih udruga, kao i udruga za zaštitu okoliša, predstavnicima osnovnih i srednjih škola i fakulteta.

– Ljudi često misle da se hrana najviše baca u trgovačkim centrima i ugostiteljskim objektima, ali nije tako. Najviše se baca u kućanstvima, 53 posto, i to najviše u velikim gradovima, urbanim područjima. Kad živite u manjim gradovima, kad ispečete kolač, podijelit ćete ga sa susjedima. U većim, otuđenijim sredinama, toga nema. Najviše bacaju samci, obitelji s malom djecom, obitelji s većim prihodima i mladi ljudi do 25 godina. Na mlade smo se dosta usmjerili u ovom projektu, radimo debate, treninge. Računamo da će jednom ti mladi ljudi sudjelovati u donošenju odluka u nacionalnim strategijama – kazuje Tanja Popović Filipović.

Naša sugovornica kaže da nema neke posebne filozofije kad je riječ o smanjenju bacanja hrane, radi se o vrlo jednostavnim savjetima, samo ih treba primijeniti.

Što se, dakle može učiniti u svakom kućanstvu kako bi svatko od nas pridonio smanjenju bacanja hrane, a time i našem zdravijem planetu?

Kako kupovati mudro

Hranu mjerite - dlanom

 

Kako odrediti točan normativ za namirnice poput mesa, ribe ili povrća?

Koristite se svojom šakom, dlanom ili skupljenim šakama kako biste odredili pravu količinu. Količine za djecu odredite njihovim dlanovima.

Dva skupljena dlana dobra su mjera za povrće koje nije škrobasto, jedna stisnuta šaka za obrok od žitarica, škrobasto povrće i mahunarke, površina jednog dlana za obrok ribe, površina pola dlana za perad ili meso, a količini koja stane u šaku odgovara obrok za užinu od povrća (ne škrobastog), voća i orašastih plodova.

Ako smanjite veličinu tanjura za samo 9%, smanjujete otpad hrane za više od 25%, pokazalo je jedno dansko istraživanje.

– Nužno je bolje planiranje kupnje i obroka. Prije kupnje pogledamo što imamo u hladnjaku i na policama, odvojimo vrijeme za pripremu tjedne liste za kupnju i jelovnika. Kad se planiraju porcije, treba odabrati normative za točan broj ljudi – kazat će naša sugovornica.

Kupujte mudro, ključan savjet je kako biste potrošili manje, a istodobno smanjili količinu prehrambenog otpada. Bitno je razumjeti razliku u rokovima između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” i pridržavati se popisa koji smo sastavili, te kupiti točno ono što nam je i koliko potrebno.

Nadalje, kad kupujete proizvode s popustom, uzmite ih ako znate kada i kako ćete ih iskoristiti. Tone voća i povrća bacaju se jer ne izgledaju lijepo. Važno je znati i kako je voće i povrće neobičnog oblika jednako jestivo kao i ono što izgleda savršeno.

Kupujte namirnice u rinfuzi umjesto u pakiranjima, tako kupujete točnu količinu koju trebate, te izbjegavate prekomjernu kupnju.

Osim mudre kupnje, važno je i pravilno skladištiti hranu. Preporučljivo je odvojeno držanje voća i povrća, i nipošto u plastičnim vrećicama. Premjestite hranu u hladnjaku i ormarićima tako da starije namirnice stavite naprijed, a novije – koje se duže vremena neće pokvariti – nazad.

Zamrzavanje hrane također može doprinijeti smanjivanju prehrambenog otpada, a Tanja Popović Filipović naglašava i potrebu korištenja ostataka hrane, ne samo da ih jedete sljedeći dan, već i za pripremu novih jela.

image
Darko Tomaš/Hanza media

Tako se, primjerice, povrće na pari ili pečeno povrće može iskoristiti za kremastu juhu. Ostatke zobenih pahuljica možemo upotrijebiti za pripremu muffina ili palačinki.

Ostatke kruha uvijek možemo upotrijebiti kao sastojak salate ili za pripremu mesnih kuglica.

Nabavite komposter

Umjesto da ostatke hrane bacate u koš i pridonosite emisiji stakleničkih plinova povezanih s prijevozom i odlaganjem otpada, možete postaviti komposter za otpad od hrane te kora voća i povrća. Za nekoliko mjeseci imat ćete vrijedan kompost za svoje biljke, te uštedjeti novac jer nećete morati kupovati gnojivo.

U košari namirnica koje Europljani najčešće bacaju su žitarice (25 posto), voće i povrće (19 posto), korjenasto i gomoljasto povrće (17 posto), meso i riba (11 posto), mlijeko (7 posto).

Godišnje čak jedna trećina proizvedene hrane u svijetu bude izgubljena ili bačena, što znači da svake godine 1,3 milijarde tona savršeno dobre i jestive hrane ne dođe do krajnjih potrošača dok više od 840 milijuna ljudi u svijetu nema dovoljno za jelo.

Samo u Hrvatskoj svaki dan baci se više od tisuću tona hrane ili oko 380.000 tona, a u EU 90 milijuna tona godišnje. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu (FAO) u Europi i Sjevernoj Americi po glavi stanovnika godišnje se baci između 95 i 115 kg hrane.

Sve to izaziva visoke gospodarske i ekološke troškove, a još je poraznije kad se zna da istodobno raste broj gladnih u svijetu.

#TANJA POPOVIć FILIPOVIć#HRANA#BACANJE HRANE

Izdvojeno