StoryEditor
HrvatskaEGZODUS PROSVJETARA

Djecu nema tko učiti fiziku i matematiku: ‘Plaća od 6000 kuna vjerojatno im se ne čini dovoljnom nagradom za uloženi napor na studiju‘

Piše Linda Perić
3. ožujka 2020. - 22:06

Kako stvari stoje, djecu nam više neće imati tko podučavati fiziku i matematiku. Ravnatelji osnovnih i srednjih škola na teškim su mukama kad im na bolovanje odu predavači spomenutih dvaju predmeta jer znaju da adekvatnu, odnosno stručnu zamjenu na Zavodu za zapošljavanje neće uspjeti naći.

Potvrđuje nam to i Marita Guć, ravnateljica splitske osnovne škole “Manuš”.

- Koliko god se mi trudili, na koncu, i štrajkali, da se valoroizira trud i rad nastavničkog osoblja, to i dalje nije adekvatna stimulacija za sve one koji upisuju ove teške fakultete... Početna nastavnička plaća od otprilike 6000 kuna vjerojatno im se ne čini dovoljno značajnom nagradom za uloženi napor na studiju. Jako malo završenih srednjoškolaca i inače upisuje te zahtjevne studije, a većina ih vjerojatno nema ni motivacije za rad s djecom. U svakom slučaju, kad nam se dogodi da ostanemo bez učitelja ili profesora matematike i fizike, hvatamo se za glavu jer znamo što nas čeka. Do stručne zamjene u vidu magistara fizike ili matematike, sa završenim profesorskim smjerom, uglavnom ne možemo doći, pa onda uzimamo završene studente fizike, ali istraživačkog ili inženjerskog smjera, za koje u startu znamo da se u školi neće zadržati. Kad ni do njih ne možemo doći, onda angažiramo naše učitelje razredne nastave. Premda i oni, naravno, spadaju u tu tzv. nestručnu zamjenu, matematiku još i mogu predavati, ali s fizikom je ogroman problem jer za to nisu osposobljeni. U svakom slučaju, situacija je zbilja alarmantna, a konačne će posljedice snositi mladi naraštaji kod kojih će biti evidentan manjak vještine i znanja kad su u pitanju glavni školski predmeti - smatra ravnateljica Marita Guć.

Podaci koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) govore u prilog tvrdnjama naše sugovornice.

Izrazit nedostatak

- Na domaćem tržištu rada postoji izrazit nedostatak učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike i fizike. Prema procjenama na temelju ankete poslodavaca koju je proveo HZZ u 2019. godini, nedostajalo je 236 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike te 216 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike. Taj nedostatak je možda najizraženiji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj nedostaje 35 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike te 35 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike - objašnjavaju sa Zavoda.

U skladu sa svim navedenim, jasno je i da je broj registriranih nezaposlenih osoba spomenutih zanimanja izrazito nizak.

- Krajem siječnja 2020. godine na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je tek 29 nezaposlenih učitelja/učiteljica i profesora (nastavnika) matematike, te 13 učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike. U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirane su, pak, četiri nezaposlene osobe u zanimanju učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) matematike te tri osobe uz zanimanju učitelja/učiteljica i profesora/profesorica (nastavnika) fizike - ističu u HZZ-u.

Na posao sasvim sigurno dugo neće čekati ni Tomislav Danielov, student 1. godine fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Tomo je bio odličan učenik splitske Gimnazije “Vladimir Nazor” i zaljubljenik u prirodoslovne predmete, posebice fiziku.

Istraživački rad

- Upisao sam znanstveni, odnosno istraživački smjer na PMF-u. Pritom uopće nisam razmišljao o eventualnom poslu ili plaći. Nemam, naime, nikakvog afiniteta za pedagoški rad što, inače, nije čudno za nas “prirodnjake”. To je, po mom mišljenju, i jedan od glavnih razloga što na tržištu nema profesora fizike i matematike. Razmišljao sam i na način da mi je zbilja besmisleno završavati ovako težak studij da bih svoje znanje prenosio šačici onih koje to zbilja zanima, bilo u osnovnoj ili u srednjoj školi. Cilj mi je, naime, baviti se istraživačkim radom, bilo da ostanem na fakultetu ili da odem negdje drugdje. Studenti fizike na mom fakultetu zapošljavaju se i prije nego što diplomiraju - zovu ih iz NASA-e (američka civilna organizacija za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj op.a.), CERN-a (Europsko vijeće za nuklearna istraživanja op.a.) i drugih moćnih ustanova i institucija - kaže Tomislav. 

Nikola Koceić-Bilan: Rješenje problema su stipendije i lakši studij


Komentar cijele situacije dao nam je i Nikola Koceić-Bilan, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

- Otkad je naš sustav visokog obrazovanja prešao na „bolonjski“, zamjetan je manjak studenata na nastavničkim smjerovima matematike te fizike, što je rezultiralo deficitom nastavničkih kadrova, u početku u zabačenim ruralnim sredinama, a sada već i u velikim gradovima. Naime, studij se iz četverogodišnjeg reorganizirao na sustav trogodišnjeg preddiplomskog studija, nakon kojega studenti odabiru odgovarajući dvogodišnji diplomski studij. Nakon završenog preddiplomskog studija matematike ili fizike, studenti u pravilu biraju istraživačke inženjerske smjerove na diplomskome, primjerice, Računarski, Statistiku, Biofiziku... Ta pojava ne čudi s obzirom da je veliki jaz između primanja i mogućnosti profesionalnog napredovanja u školama i drugim sektorima. Međutim, treba naglasiti da su svi studenti imali jednako zahtjevni preddiplomski studij kojim su dobili temeljna matematička znanja ili znanja iz fizike dovoljna da nastave studij na bilo kojem istraživačkom studijskom programu, bilo gdje po svijetu. Tako da ne čudi podatak da bi se studenti četiri puta više odlučivali za smjerove koji im jamče veće mogućnosti u razvoju karijera. Često se dogodi da i magistri edukacije na kraju završe u IT sektoru - kaže Koceić-Bilan i napominje da je zbog novonastale situacije splitski PMF uveo određene promjene.

- Uveden je nastavnički smjer za matematiku i informatiku od 1. godine preddiplomskog studija, koji je lakši u odnosu na preddiplomski studij matematike. Na taj se smjer upisalo svega 8 studenata, a na studij Matematike i fizike 3 studenta. Istovremeno je na preddiplomski studij matematike upisano gotovo 50 studenata. Mjera, naravno, neće dati rezultate preko noći... Na našu inicijativu, studenti programa ovih deficitarnih zanimanja dobivat će stipendije od splitskog Sveučilišta i Županije splitsko-dalmatinske - ističe dekan.

#ŠKOLSTVO#PROSVJETA#NASTAVNICI

Izdvojeno

13. svibanj 2020 05:08