stdClass Object
(
[id] => 237289
[title] => Daniel Denegri: Ne vjerujem ni u što, osim u ljubav i dokaze
[alias] => daniel-denegri-ne-vjerujem-ni-u-sto-osim-u-ljubav-i-dokaze
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Kad i kako je sve počelo, velikim praskom ili nečim drugim, od čega se sastojimo mi, svemir, čega tu još ima, zašto sve čestice imaju masu... Pitanja su to na koja većina običnih smrtnika ne pomisli ni ako naleti na popularnog Sheldona Coopera u TV seriji “Teorija velikog praska”, a ljudi se, zapravo, cijelu povijest vrte u nastojanju da dođu do odgovora. Jedan od takvih, čiji će znanstveni rad i rezultati ostati čovječanstvu u zalog, jest i poznati fizičar, profesor doktor Daniel Denegri.
– Da imam dva ili tri života, onda bih sigurno bio biolog i povjesničar – otkriva nam energični profesor, koji je radio već u dva znanstvena tima ovjenčana Nobelovom nagradom – 1984. godine za otkriće čestica W i Z, čime su postavljeni temelji moderne fizike podatomskih, što hoće reći elementarnih, čestica, i 2013. za otkriće Higgsova bozona.
‘Nisam još za bacit’
Mlađi znanstvenici sa splitskog FESB-a zovu ga svojim znanstvenim ocem - jer su zahvaljujući njemu dobili priliku sudjelovati u radu Europskog centra za nuklearna istraživanja, poznatijem kao CERN sa sjedištem u Švicarskoj.
Profesora Denegrija susreli smo u njegovu rodnom Splitu kojemu se svake godine vraća barem na mjesec dana. Odnedavno ima i kuću u Pučišćima na Braču gdje ljeti boravi s djecom i unucima kojima lovi hobotnice i grancigule.
– To je da znaju kako dida još nije za bacit, zaronim i učim ih kako će ulovit. Imam malu pušku i osti – zadovoljan je živahni 74-godišnjak.
– A, neee – kaže nam – za cure imam 64, a to što mogu pričati o kapitulaciji Italije nema veze. Točno se sjećam karabinjera tu ispred Ambasadora. Bio sam ovolicni – pokazuje nam da zamislimo dječačića od dvije, tri godine i priča kako je odlazio na kupanje pored talijanskog stražara.
Lubanja kao igračka
U Splitu je bio do osamnaeste godine, zatim odlazi na studij u Zagreb, služi vojni rok u Sarajevu, a zatim ide u Ameriku, iz Amerike u Francusku, a posljednih 25 godina živi i radi u Ženevi.
Otkriće Higgsova bozona prije nepune dvije godine podiglo je čovječanstvo na noge i znanstvenicima je trebalo puno umijeća da bi običnim ljudima približili krucijalnu važnost nezamislivo sitne čestice za razvoj svemira i nas samih. Profesor Denegri je, među ostalim, s još troje kolega, nedavno u Parizu objavio knjigu o 25 godina rada na tom otkriću. Knjiga pod nazivom “Avantura velikog sudarivača LHC” napisana je na francuskom i sada se prevodi na engleski, a uskoro će je biti i na turskom. Nadamo joj se, dakako, i na hrvatskom, a posao prevođenja možda preuzme sam autor.
Naime, materinji jezik profesora Daniela Denegrija je, osim hrvatskog, i francuski, i to po majci Madeleine Epron koja je prvi put u Split stigla 1936. godine te se zaljubila, kako u Milivoja Denegrija, profesora francuskoj jezika, tako i u Dioklecijanov grad. Ljubav majke prema Splitu uvelike je odredila i sinove, Gerarda i Daniela, pa ih danas obojicu možemo smatrati vrsnim poznavateljima Dioklecijanove palače, s tim što je Daniel otišao toliko daleko da je kao srednjoškolac klasične gimnazije sam zalazio u mračne zapuštene prolaze Palače.
– Bilo je to 1953. ili 54., dvojica prijatelja iz škole i ja spuštali smo se pomoću baterije i konopa, ono kao Arijadna, da se možemo vratit. Negdje iza Vestibula bismo ušli kroz rupu u stropu Podruma. Naišli smo tako jednom, u tom hiljade godina starom glibu i smeću, na prostorije s lancima i okovima i zaključili smo da su tu bile tamnice. I tu, kod nekog lanca, našli smo ljudsku bedrenu kost i lubanju.
Sjećam se da smo lubanju odnijeli u školu i njome se dodavali u razredu, pa se profesor Josip Posedel zgrozio, uzeo lubanju i odnio je u kabinet biologije, možda je još uvijek tamo u klasičnoj gimnaziji, ‘ko zna. Inače, ja sam se kao dite non-stop igrao po Palači. Verao sam se na pozicije koje se zauzimali golubovi, ajme da me mater bila vidila, platija bi bija svoje, a vjerovatnije bi joj srce bilo stalo od muke da je samo znala – smije se profesor Daniel koji nam povjerava da je u mladosti bio veliki mangup. Poslije će tom Palačom voditi brojne nobelovce, a jedan od njih je čuveni Carlo Rubbia u čijem timu je proveo najznačajnije godine znanstvenog rada.
Zatim je kroz život obišao gotovo sva mjesta na kojima je čuveni car ikada bio i nešto sagradio. Bio je i u Nisipu na Eufratu gdje je Dioklecijan izvojevao najznačajniju pobjedu nad Perzijancima–Sasanidima oko 293. godine.
I Baltimore ima more
– Nedostaje mi još samo Palmira, grad u Siriji. Imao sam nedavno priliku, bio sam vrlo blizu, ali zbog rata i kaosa nije mi bilo uputno – priča profesor i poručuje znatiželjnicima da se u Nikomediji nema puno za vidjeti. Zato ističe Trier u Njemačkoj, koji je građen u istom arhitektonskom stilu kao i Split, i čudi se da se još ni jedna splitska vlast nije sjetila pobratimiti s tim gradom.
– Vi čim dođete u Trier, shvatite koliko je povezan sa Splitom, a taj grad, među ostalim, ima poznati i jaki univerzitet i trebalo bi povezati studente dvaju gradova. U Trieru je rođen Karl Marx, valjda ovdje još uvijek ima marksista? – pita profesor...
S neskrivenim se zadovoljstvom prisjeća života u poratnom socijalističkom Splitu.
– Odlazio sam na “Jadranov” bazen za plivanje, trenirao veslanje u “Gusara”, jedrenje na “Labuda”, u šljuci, zatim gimnastiku u “Partizana”, a sve to za par dinara, što je možda bilo kao dva jaja. Mislite da moj sin može za tako male novce veslati na ženevskom jezeru? Ja nisam iz bogate obitelji, roditelji su bili profesori. U to vrijeme, do nekih 60-ih godina bio je neki polet u Jugoslaviji i rekao bih vrijeme pravde i kakve takve jednakosti.
Danas znamo da je taj sistem bio manjkav, ali kad sam u Americi vidio odnos prema crncima, kad sam se uvjerio da svi ljudi zaista nisu jednaki, bio sam zgrožen – priča Daniel koji je se u SAD–u i, kako kaže, već tada tvrdom kapitalizmu, zatekao nakon diplome na zagrebačkom PMF-u 1964. godine, baš u doba borbe za jednaka ili jednakija prava.
– Zainteresirale su me elementarne čestice, a Jugoslavija je tada imala Saveznu komisiju za nuklearnu energiju i trebali su joj stručnjaci takvog tipa. Profesori Ivan Supek i Mladen Paić preporučili su mi Ameriku, jer tada je ondje bio znanstveni vrh svijeta. Svi veliki europski znanstvenici predavali su na tamošnjim univerzama, jer su prethodno uoči Drugog svjetskog rata bježali iz domovina. Tada su bili na zalasku karijere, ali ja sam sretan što sam ih imao prilike vidjeti i upoznati, to su F. Rasetti, G. Uhlenbeck, A. Pais, M. Dresden i američki velikani kao R. Feyman i M. Gell–Man.
Dakle, od svih ponuda iz Amerike izabrao sam Baltimore zato što je imao more, no možete misliti kakva je to razlika u odnosu na ovo naše more. Ipak, Sveučilište “Johns Hopkins” jedno je od najjačih i izuzetno sam sretan što sam tamo proveo tri godine doktorskih studija. E, upravo malo prije doktorata, stigla mi je poruka od profesora Paića da se ne moram vraćati u Jugoslaviju jer je Savezna komisija za nuklearnu energiju rasformirana i država je promijenila orijentaciju. Bilo je to, dakle, 1967./68. – priča nam profesor.
Čežnja za Splitom
– Vjerujete li Vi...
– Ja ne vjerujem u ništa, samo u indicije i dokaze – naglo nas doktor Denegri prekida uz smijeh, no zastane da čuje pitanje.
– O.K., mislite li vi da je Tito htio napraviti atomsku bombu?
– Ne znam, je li to bilo slučajno ili ne, ali ukidanje te Komisije za nuklearnu energiju koincidiralo je sa smjenom Aleksandra Rankovića, nekadašnjeg šefa tajne policije i Titove desne ruke, mislim da je upravo on bio šef te komisije tada. Moguće je da su htjeli izraditi atomsku bombu.
Uglavnom, da nije smijenjen Ranković, Daniel Denegri vjerojatno bi se vratio u Jugoslaviju, a ovako je izabrao Francusku kao nekakvu sredinu između, kako je već kazao, tvrdog američkog kapitalizma i socijalno osjetljivog, premda manjkavog socijalizma. Primili su ga na Odjel fizike čestica u Saclay.
– Oni su odmah shvatili da ja izvrsno govorim francuski i primili su me ubrzo u stalni radni odnos. Taman tada imao sam krizu, htio sam se vratiti u Jugoslaviju, čežnja za Splitom, morem, Palačom, bila je velika, ali supruga Bojana bila je protiv toga. A evo, vidite, možda sam za svoj grad napravio više kad se nisam vratio – sliježe ramenima dobroćudni profesor Daniel misleći na mlade splitske znanstvenike koje je povukao u Ženevu. A njegov život nakon te odluke da ostane u Francuskoj uhvatio je – akceleraciju!
Francuzi ga šalju u CERN i ondje sudjeluje u izradi najkompleksnijeg znanstvenog instrumenta na planetu koji će s dva značajna otkrića i niz popratnih pomaknuti granice u shvaćanju svijeta i čovjeka u galaktičkim razmjerima.
– Za razvoj CERN-a ključan je nobelovac Carlo Rubbia. Njegovo vizionarstvo, sposobnost, lukavstvo odnijelo je prevagu znanstvenih dostignuća iz Amerike u Europu. CERN je osnovan 1954. godine, ali još dugo nije mogao konkurirati znanstvenicima u SAD-u sve do dolaska Rubbije.
Ja sam 1979. počeo raditi na eksperimentu koji je taj Talijan iz Gorice predložio, a to je traženje W i Z bozona tzv. slabih sila. Našli smo ga 83./84. godine i Rubbia tada dobiva Nobelovu nagradu. Taj pronalazak je bio znak da je sljedeći centralni cilj fizike traženje Higgsova bozona. Mene su Francuzi zastalno u Ženevu poslali 86., a Rubbia postaje generalni direktor CERN-a 89. godine.
Tada on sa svojim poduzetničkim, karizmatičnim i agresivnim duhom poduzima korake za efektivno lansiranje LHC projekta. Krajem 1989. i gotovo cijele 1990. godine organizirali smo rad oko 300 najboljih fizičara, inženjera i informatičara iz cijelog svijeta da u roku od godinu dana procijenimo mogućnosti rada projekta LHC i istraživanja pri njemu, a ja sam bio jedan od tri organizatora, koordinatora tog posla – priča profesor Denegri i nastavlja:
Sudarivač protona na remontu
– Amerikanci su, naime, već par godina imali sličan i još ambiciozniji program SSC, odnosno Supeconducting Super Collider, i već su bili potrošili znatan novac. Rubbia im je 90. godine poručio: Mi ćemo do 2000. godine imati instrument i potrošit ćemo tri, četiri milijarde dolara, a vi ćete potrošiti 9 milijardi. Amerikanci Rubbiju nisu podnosili! Kad je trošak u Americi eskalirao već 1993. na 11 milijardi, Bill Clinton je obustavio program uvidjevši da to nema smisla. Odonda imate sve više Amerikanaca u CERN-u, a nekadašnji odljev mozgova iz Europe sada se događa SAD-u.
Dakle, od listopada 1990. danonoćno se bez prestanka istražuje i radi u vidu LHC programa. U međuvremenu nastaju World Wide Web (www), pa 2000-tih godina LHCG – LHC computing grid – za naše potrebe, ali kao što vidite ulazi u masovnu upotrebu. Naši izumi koriste meteorolozima, genetičarima, medicinarima... Rubbia se svom silom založio da se u tunelu od 27 kilometara na stotinu metara ispod zemlje izgrade uređaji kojim ćemo doznati ima li tzv. Božje čestice.
Prof. Denegri objašnjava nam šta je to LHC (Large Hadron Collider), koji je dovršen 2008. i košta kao jedan veliki američki nosač aviona, čista sitnica u planetarnim razmjerima.
– To je veliki sudarivač protona koji proizvodi milijardu proton–proton sudara svake sekunde. Stroj je upravo na remontu kao kakav dobar automobil, a bit će još bolji kad opet proradi na proljeće 2015. godine.
Sljedećih godina će mu pojačati energiju gotovo dva puta, a postepeno i intenzitet i do deset puta. U njemu se u tim proton–proton sudarima proizvode energijski uvjeti koji su vladali prije 13,7 milijardi godina kada je otprilike stvaran svemir. Pretpostavlja se da se svemir u početku sastojao od iste količine materije i antimaterije, ali danas se čini da antimaterije nema. Pitanje je da li ispravno razumijemo kako je nestala i to je jedna od zagonetki kojima će se baviti CERN.
Prof. Denegri otkriva nam da bi se u sljedeće dvije do tri godine mogla proizvesti i ta tzv. tamna materija. Bude li to slučaj, čut će se, a to bi bilo još značajnije otkriće od Higgsova bozona!
Ljubav iznad svega
Profesor tvrdi da je ovo što se nedavno dogodilo u CERN-u, tj. otkriće Higgsova bozona, samo početak dugotrajnog sistematskog znanstvenog rada, a značajan je jer se kroz njega može razumjeti porijeklo mase čestica, što je ključno.
– Zašto neke čestice imaju toliku masu, a druge drugu masu, to je razumijevanje našeg svijeta. Zašto su elektromagnetne sile takve, a zašto su slabe onakve... – zanesen je profesor, a mi ga pitamo:
– Što je s ljubavlju, što je s poezijom, glazbom, kakva je to fizika? Ili kemija?
– Razumijevanje o funkcioniranju prirode, ta znatiželja daje divan pogled na kompleksnu organizaciju materije u ovom našem dijelu svemira. Pitanje je kako se neživa materija postepeno organizirala u živu – milijarde godina su tu bile potrebne. Naravno, ima tu još mnogo toga da se otkrije, kao, na primjer, kako se konačno majmun izdigao u čovjeka. Sve to daje nam perspektivu razvoja, ali i jedinstevnosti ljudske vrste, ali i njene krhkosti na ovom malom i u prostoru usamljenom planetu Zemlji. Uz fiziku na drugi način gledate cvijeće i žene. A ljubav?
Ljubav je dominantna sila. Mi smo životnje, zapravo jedan veliki majmun, ali puno suptilniji, razvili smo kompleksne mitove, pa religije, filozofije, znanost i društva, intelektualni život je nadgradnja česticama, a ljubav – u širokom smislu riječi održanje života – najjača je motivacija i motor živog svijeta.
silvana uzinić
foto: jakov prkić / cropix
Suradnja s FESB-ovcima Prof. dr. Daniel Denegri najzaslužniji je za formiranje tzv. splitske skupine znanstvenika na CERN-u. Suradnja s FESB-om počela je još 1993. godine kad je profesor uključio nekolicinu mlađih kolega u svoja istraživanja. Jedan od njih je Ivica Puljak, a zatim su tu još Željka Antunović, Nikola Godinović, Damir Lelas, Roko Pleština, Marko Kovač i Dunja Polić.
- Istina je, ti sjajni znanstvenici su se na moj poticaj pridružili radu u CERN-u - kaže.
- Eto, vidite kako doista mogu reći da sam možda za svoj rodni Split više uradio što nisam u njemu ostao - dodaje i priča nam: - Kad sam prvi put nakon lansiranja projekta LHC došao u Split 1992., prof. Josip Tudorić-Ghemo mi je rekao da ima četiri mlada studenta asistenta i pitao me ima li načina da im se pomogne. Sutradan sam se s njima vidio na Rivi, oni su postavljali mnoga pitanja, naročito Ivica Puljak.
To je bio početak, trebalo je zatim dobiti neku financijsku pomoć i od CERN-a i od Ministarstva u Zagrebu te od francuskog veleposlanstva u Zagrebu. Pomoglo se i nekim znanstvenicima s Instituta “Ruđer Bošković”...
Inače, makar je Jugoslavija bila jedna od zemalja osnivača CERN-a, Hrvatska je tek prije deset dana poslala kandidaturu da postane pridružena članica. Srbija je, međutim, već punopravni član. |
Strepnja od rasta desnice Razgovor s profesorom Denegrijem smo počeli na dan izbora za Europski parlament. Saznanje da je glasove u Francuskoj “pobrala” desnica zabrinjava ga jer kaže ovako:
- Desnica uvijek vodi u nacionalizam, a nacionalizam vodi u rat. To su povijesna iskustva. Vjerske razlike među ljudima treba minimalizirati, vidjeli smo do čega je na Balkanu dovelo potenciranje tih razlika. |
Citiran više od 13 tisuća puta Tijekom boravka u SAD-u i prvih godina u Saclayu, profesor Denegri je iz podataka dobivenih u Brookhavenu, CERN-u i Serpuhovu proučavao mehanizme Kaon-nukleon reakcija. Objavio je preko 170 znanstvenih radova koji su citirani preko 13.000 puta. Ima kćer i sina, te dvoje unučadi od osam i 14 godina.
Obitelj kćeri usvojila je dvoje malih Kineza, a dr. Denegri nam je kao kuriozitet ispričao da se njegova kći, koja već godinama radi u Europskom birou za intelektualno vlasništvo u Den Haagu, sa 40 godina odlučila na studij fizike. Za razliku od nje, sin, inače profesor likovnog, odlučno je odbio krenuti očevim stopama jer je otac - previše radio! |
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => ‘Možda sam za svoj rodni Split više uradio što nisam u njemu ostao’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => GENIJALNI dalmatinci
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-06-08 17:33:58
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-06-08 19:54:11
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-06-08 19:59:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 8256
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/images\/2014\/06\/08\/PSD\/den00.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/07.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/01.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/02.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/03.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/04.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/05.jpg","\/Archive\/Images\/2014\/06\/08\/PSD\/Denegri\/06.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","Profesor na\u0161oj novinarki pokazuje gdje se kao dje\u010dak penjao po Pala\u010di, dakako, bez znanja roditelja","Dr. Daniel Denegri obi\u0161ao je sva mjesta na svijetu koja se ve\u017eu uz Dioklecijana, osim Palmire u Siriji","U mladosti je trenirao gimnastiku u klubu \u2018Partizan\u2019","S mla\u0111im bratom Gerardom koji je, \r\nza razliku od njega, ostao u Splitu","Daniel kao student fizike na zagreba\u010dkom PMF-u","Maturalni ples - kvadrila u Vicka (Daniel je tre\u0107i slijeva)","U CERN-u s nobelovcem Peterom Higgsom (u sredini)"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"680x400"},{"size0":"800x533"},{"size0":"800x533"},{"size0":"386x600"},{"size0":"800x539"},{"size0":"800x537"},{"size0":"800x513"},{"size0":"800x477"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7544367 Threads: 2 Questions: 1542950787 Slow queries: 4695731
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 110997477
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/daniel-denegri-ne-vjerujem-ni-u-sto-osim-u-ljubav-i-dokaze-237289
[printLink] => /vijesti/hrvatska/daniel-denegri-ne-vjerujem-ni-u-sto-osim-u-ljubav-i-dokaze-237289?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 196996
[name] => danieldenegri
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => danieldenegri
[link] => /tag/danieldenegri
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => ‘Možda sam za svoj rodni Split više uradio što nisam u njemu ostao’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => GENIJALNI dalmatinci
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Daniel Denegri: Ne vjerujem ni u što, osim u ljubav i dokaze
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-13-14-55-01-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/06/08/PSD/den00.jpg
[galleryCount] => 8
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/06/08/PSD/den00.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/07.jpg
[title] =>
Profesor našoj novinarki pokazuje gdje se kao dječak penjao po Palači, dakako, bez znanja roditelja
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/01.jpg
[title] =>
Dr. Daniel Denegri obišao je sva mjesta na svijetu koja se vežu uz Dioklecijana, osim Palmire u Siriji
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/02.jpg
[title] =>
U mladosti je trenirao gimnastiku u klubu ‘Partizan’
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/03.jpg
[title] =>
S mlađim bratom Gerardom koji je,
za razliku od njega, ostao u Splitu
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/04.jpg
[title] =>
Daniel kao student fizike na zagrebačkom PMF-u
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/05.jpg
[title] =>
Maturalni ples - kvadrila u Vicka (Daniel je treći slijeva)
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2014/06/08/PSD/Denegri/06.jpg
[title] =>
U CERN-u s nobelovcem Peterom Higgsom (u sredini)
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Kad i kako je sve počelo, velikim praskom ili nečim drugim, od čega se sastojimo mi, svemir, čega tu još ima, zašto sve čestice imaju masu... Pitanja su to na koja većina običnih smrtnika ne pomisli ni ako naleti na popularnog Sheldona Coopera u TV seriji “Teorija velikog praska”, a ljudi se, zapravo, cijelu povijest vrte u nastojanju da dođu do odgovora. Jedan od takvih, čiji će znanstveni rad i rezultati ostati čovječanstvu u zalog, jest i poznati fizičar, profesor doktor Daniel Denegri.
– Da imam dva ili tri života, onda bih sigurno bio biolog i povjesničar – otkriva nam energični profesor, koji je radio već u dva znanstvena tima ovjenčana Nobelovom nagradom – 1984. godine za otkriće čestica W i Z, čime su postavljeni temelji moderne fizike podatomskih, što hoće reći elementarnih, čestica, i 2013. za otkriće Higgsova bozona.
‘Nisam još za bacit’
Mlađi znanstvenici sa splitskog FESB-a zovu ga svojim znanstvenim ocem - jer su zahvaljujući njemu dobili priliku sudjelovati u radu Europskog centra za nuklearna istraživanja, poznatijem kao CERN sa sjedištem u Švicarskoj.
Profesora Denegrija susreli smo u njegovu rodnom Splitu kojemu se svake godine vraća barem na mjesec dana. Odnedavno ima i kuću u Pučišćima na Braču gdje ljeti boravi s djecom i unucima kojima lovi hobotnice i grancigule.
– To je da znaju kako dida još nije za bacit, zaronim i učim ih kako će ulovit. Imam malu pušku i osti – zadovoljan je živahni 74-godišnjak.
– A, neee – kaže nam – za cure imam 64, a to što mogu pričati o kapitulaciji Italije nema veze. Točno se sjećam karabinjera tu ispred Ambasadora. Bio sam ovolicni – pokazuje nam da zamislimo dječačića od dvije, tri godine i priča kako je odlazio na kupanje pored talijanskog stražara.
Lubanja kao igračka
U Splitu je bio do osamnaeste godine, zatim odlazi na studij u Zagreb, služi vojni rok u Sarajevu, a zatim ide u Ameriku, iz Amerike u Francusku, a posljednih 25 godina živi i radi u Ženevi.
Otkriće Higgsova bozona prije nepune dvije godine podiglo je čovječanstvo na noge i znanstvenicima je trebalo puno umijeća da bi običnim ljudima približili krucijalnu važnost nezamislivo sitne čestice za razvoj svemira i nas samih. Profesor Denegri je, među ostalim, s još troje kolega, nedavno u Parizu objavio knjigu o 25 godina rada na tom otkriću. Knjiga pod nazivom “Avantura velikog sudarivača LHC” napisana je na francuskom i sada se prevodi na engleski, a uskoro će je biti i na turskom. Nadamo joj se, dakako, i na hrvatskom, a posao prevođenja možda preuzme sam autor.
Naime, materinji jezik profesora Daniela Denegrija je, osim hrvatskog, i francuski, i to po majci Madeleine Epron koja je prvi put u Split stigla 1936. godine te se zaljubila, kako u Milivoja Denegrija, profesora francuskoj jezika, tako i u Dioklecijanov grad. Ljubav majke prema Splitu uvelike je odredila i sinove, Gerarda i Daniela, pa ih danas obojicu možemo smatrati vrsnim poznavateljima Dioklecijanove palače, s tim što je Daniel otišao toliko daleko da je kao srednjoškolac klasične gimnazije sam zalazio u mračne zapuštene prolaze Palače.
– Bilo je to 1953. ili 54., dvojica prijatelja iz škole i ja spuštali smo se pomoću baterije i konopa, ono kao Arijadna, da se možemo vratit. Negdje iza Vestibula bismo ušli kroz rupu u stropu Podruma. Naišli smo tako jednom, u tom hiljade godina starom glibu i smeću, na prostorije s lancima i okovima i zaključili smo da su tu bile tamnice. I tu, kod nekog lanca, našli smo ljudsku bedrenu kost i lubanju.
Sjećam se da smo lubanju odnijeli u školu i njome se dodavali u razredu, pa se profesor Josip Posedel zgrozio, uzeo lubanju i odnio je u kabinet biologije, možda je još uvijek tamo u klasičnoj gimnaziji, ‘ko zna. Inače, ja sam se kao dite non-stop igrao po Palači. Verao sam se na pozicije koje se zauzimali golubovi, ajme da me mater bila vidila, platija bi bija svoje, a vjerovatnije bi joj srce bilo stalo od muke da je samo znala – smije se profesor Daniel koji nam povjerava da je u mladosti bio veliki mangup. Poslije će tom Palačom voditi brojne nobelovce, a jedan od njih je čuveni Carlo Rubbia u čijem timu je proveo najznačajnije godine znanstvenog rada.
Zatim je kroz život obišao gotovo sva mjesta na kojima je čuveni car ikada bio i nešto sagradio. Bio je i u Nisipu na Eufratu gdje je Dioklecijan izvojevao najznačajniju pobjedu nad Perzijancima–Sasanidima oko 293. godine.
I Baltimore ima more
– Nedostaje mi još samo Palmira, grad u Siriji. Imao sam nedavno priliku, bio sam vrlo blizu, ali zbog rata i kaosa nije mi bilo uputno – priča profesor i poručuje znatiželjnicima da se u Nikomediji nema puno za vidjeti. Zato ističe Trier u Njemačkoj, koji je građen u istom arhitektonskom stilu kao i Split, i čudi se da se još ni jedna splitska vlast nije sjetila pobratimiti s tim gradom.
– Vi čim dođete u Trier, shvatite koliko je povezan sa Splitom, a taj grad, među ostalim, ima poznati i jaki univerzitet i trebalo bi povezati studente dvaju gradova. U Trieru je rođen Karl Marx, valjda ovdje još uvijek ima marksista? – pita profesor...
S neskrivenim se zadovoljstvom prisjeća života u poratnom socijalističkom Splitu.
– Odlazio sam na “Jadranov” bazen za plivanje, trenirao veslanje u “Gusara”, jedrenje na “Labuda”, u šljuci, zatim gimnastiku u “Partizana”, a sve to za par dinara, što je možda bilo kao dva jaja. Mislite da moj sin može za tako male novce veslati na ženevskom jezeru? Ja nisam iz bogate obitelji, roditelji su bili profesori. U to vrijeme, do nekih 60-ih godina bio je neki polet u Jugoslaviji i rekao bih vrijeme pravde i kakve takve jednakosti.
Danas znamo da je taj sistem bio manjkav, ali kad sam u Americi vidio odnos prema crncima, kad sam se uvjerio da svi ljudi zaista nisu jednaki, bio sam zgrožen – priča Daniel koji je se u SAD–u i, kako kaže, već tada tvrdom kapitalizmu, zatekao nakon diplome na zagrebačkom PMF-u 1964. godine, baš u doba borbe za jednaka ili jednakija prava.
– Zainteresirale su me elementarne čestice, a Jugoslavija je tada imala Saveznu komisiju za nuklearnu energiju i trebali su joj stručnjaci takvog tipa. Profesori Ivan Supek i Mladen Paić preporučili su mi Ameriku, jer tada je ondje bio znanstveni vrh svijeta. Svi veliki europski znanstvenici predavali su na tamošnjim univerzama, jer su prethodno uoči Drugog svjetskog rata bježali iz domovina. Tada su bili na zalasku karijere, ali ja sam sretan što sam ih imao prilike vidjeti i upoznati, to su F. Rasetti, G. Uhlenbeck, A. Pais, M. Dresden i američki velikani kao R. Feyman i M. Gell–Man.
Dakle, od svih ponuda iz Amerike izabrao sam Baltimore zato što je imao more, no možete misliti kakva je to razlika u odnosu na ovo naše more. Ipak, Sveučilište “Johns Hopkins” jedno je od najjačih i izuzetno sam sretan što sam tamo proveo tri godine doktorskih studija. E, upravo malo prije doktorata, stigla mi je poruka od profesora Paića da se ne moram vraćati u Jugoslaviju jer je Savezna komisija za nuklearnu energiju rasformirana i država je promijenila orijentaciju. Bilo je to, dakle, 1967./68. – priča nam profesor.
Čežnja za Splitom
– Vjerujete li Vi...
– Ja ne vjerujem u ništa, samo u indicije i dokaze – naglo nas doktor Denegri prekida uz smijeh, no zastane da čuje pitanje.
– O.K., mislite li vi da je Tito htio napraviti atomsku bombu?
– Ne znam, je li to bilo slučajno ili ne, ali ukidanje te Komisije za nuklearnu energiju koincidiralo je sa smjenom Aleksandra Rankovića, nekadašnjeg šefa tajne policije i Titove desne ruke, mislim da je upravo on bio šef te komisije tada. Moguće je da su htjeli izraditi atomsku bombu.
Uglavnom, da nije smijenjen Ranković, Daniel Denegri vjerojatno bi se vratio u Jugoslaviju, a ovako je izabrao Francusku kao nekakvu sredinu između, kako je već kazao, tvrdog američkog kapitalizma i socijalno osjetljivog, premda manjkavog socijalizma. Primili su ga na Odjel fizike čestica u Saclay.
– Oni su odmah shvatili da ja izvrsno govorim francuski i primili su me ubrzo u stalni radni odnos. Taman tada imao sam krizu, htio sam se vratiti u Jugoslaviju, čežnja za Splitom, morem, Palačom, bila je velika, ali supruga Bojana bila je protiv toga. A evo, vidite, možda sam za svoj grad napravio više kad se nisam vratio – sliježe ramenima dobroćudni profesor Daniel misleći na mlade splitske znanstvenike koje je povukao u Ženevu. A njegov život nakon te odluke da ostane u Francuskoj uhvatio je – akceleraciju!
Francuzi ga šalju u CERN i ondje sudjeluje u izradi najkompleksnijeg znanstvenog instrumenta na planetu koji će s dva značajna otkrića i niz popratnih pomaknuti granice u shvaćanju svijeta i čovjeka u galaktičkim razmjerima.
– Za razvoj CERN-a ključan je nobelovac Carlo Rubbia. Njegovo vizionarstvo, sposobnost, lukavstvo odnijelo je prevagu znanstvenih dostignuća iz Amerike u Europu. CERN je osnovan 1954. godine, ali još dugo nije mogao konkurirati znanstvenicima u SAD-u sve do dolaska Rubbije.
Ja sam 1979. počeo raditi na eksperimentu koji je taj Talijan iz Gorice predložio, a to je traženje W i Z bozona tzv. slabih sila. Našli smo ga 83./84. godine i Rubbia tada dobiva Nobelovu nagradu. Taj pronalazak je bio znak da je sljedeći centralni cilj fizike traženje Higgsova bozona. Mene su Francuzi zastalno u Ženevu poslali 86., a Rubbia postaje generalni direktor CERN-a 89. godine.
Tada on sa svojim poduzetničkim, karizmatičnim i agresivnim duhom poduzima korake za efektivno lansiranje LHC projekta. Krajem 1989. i gotovo cijele 1990. godine organizirali smo rad oko 300 najboljih fizičara, inženjera i informatičara iz cijelog svijeta da u roku od godinu dana procijenimo mogućnosti rada projekta LHC i istraživanja pri njemu, a ja sam bio jedan od tri organizatora, koordinatora tog posla – priča profesor Denegri i nastavlja:
Sudarivač protona na remontu
– Amerikanci su, naime, već par godina imali sličan i još ambiciozniji program SSC, odnosno Supeconducting Super Collider, i već su bili potrošili znatan novac. Rubbia im je 90. godine poručio: Mi ćemo do 2000. godine imati instrument i potrošit ćemo tri, četiri milijarde dolara, a vi ćete potrošiti 9 milijardi. Amerikanci Rubbiju nisu podnosili! Kad je trošak u Americi eskalirao već 1993. na 11 milijardi, Bill Clinton je obustavio program uvidjevši da to nema smisla. Odonda imate sve više Amerikanaca u CERN-u, a nekadašnji odljev mozgova iz Europe sada se događa SAD-u.
Dakle, od listopada 1990. danonoćno se bez prestanka istražuje i radi u vidu LHC programa. U međuvremenu nastaju World Wide Web (www), pa 2000-tih godina LHCG – LHC computing grid – za naše potrebe, ali kao što vidite ulazi u masovnu upotrebu. Naši izumi koriste meteorolozima, genetičarima, medicinarima... Rubbia se svom silom založio da se u tunelu od 27 kilometara na stotinu metara ispod zemlje izgrade uređaji kojim ćemo doznati ima li tzv. Božje čestice.
Prof. Denegri objašnjava nam šta je to LHC (Large Hadron Collider), koji je dovršen 2008. i košta kao jedan veliki američki nosač aviona, čista sitnica u planetarnim razmjerima.
– To je veliki sudarivač protona koji proizvodi milijardu proton–proton sudara svake sekunde. Stroj je upravo na remontu kao kakav dobar automobil, a bit će još bolji kad opet proradi na proljeće 2015. godine.
Sljedećih godina će mu pojačati energiju gotovo dva puta, a postepeno i intenzitet i do deset puta. U njemu se u tim proton–proton sudarima proizvode energijski uvjeti koji su vladali prije 13,7 milijardi godina kada je otprilike stvaran svemir. Pretpostavlja se da se svemir u početku sastojao od iste količine materije i antimaterije, ali danas se čini da antimaterije nema. Pitanje je da li ispravno razumijemo kako je nestala i to je jedna od zagonetki kojima će se baviti CERN.
Prof. Denegri otkriva nam da bi se u sljedeće dvije do tri godine mogla proizvesti i ta tzv. tamna materija. Bude li to slučaj, čut će se, a to bi bilo još značajnije otkriće od Higgsova bozona!
Ljubav iznad svega
Profesor tvrdi da je ovo što se nedavno dogodilo u CERN-u, tj. otkriće Higgsova bozona, samo početak dugotrajnog sistematskog znanstvenog rada, a značajan je jer se kroz njega može razumjeti porijeklo mase čestica, što je ključno.
– Zašto neke čestice imaju toliku masu, a druge drugu masu, to je razumijevanje našeg svijeta. Zašto su elektromagnetne sile takve, a zašto su slabe onakve... – zanesen je profesor, a mi ga pitamo:
– Što je s ljubavlju, što je s poezijom, glazbom, kakva je to fizika? Ili kemija?
– Razumijevanje o funkcioniranju prirode, ta znatiželja daje divan pogled na kompleksnu organizaciju materije u ovom našem dijelu svemira. Pitanje je kako se neživa materija postepeno organizirala u živu – milijarde godina su tu bile potrebne. Naravno, ima tu još mnogo toga da se otkrije, kao, na primjer, kako se konačno majmun izdigao u čovjeka. Sve to daje nam perspektivu razvoja, ali i jedinstevnosti ljudske vrste, ali i njene krhkosti na ovom malom i u prostoru usamljenom planetu Zemlji. Uz fiziku na drugi način gledate cvijeće i žene. A ljubav?
Ljubav je dominantna sila. Mi smo životnje, zapravo jedan veliki majmun, ali puno suptilniji, razvili smo kompleksne mitove, pa religije, filozofije, znanost i društva, intelektualni život je nadgradnja česticama, a ljubav – u širokom smislu riječi održanje života – najjača je motivacija i motor živog svijeta.
silvana uzinić
foto: jakov prkić / cropix
Suradnja s FESB-ovcima Prof. dr. Daniel Denegri najzaslužniji je za formiranje tzv. splitske skupine znanstvenika na CERN-u. Suradnja s FESB-om počela je još 1993. godine kad je profesor uključio nekolicinu mlađih kolega u svoja istraživanja. Jedan od njih je Ivica Puljak, a zatim su tu još Željka Antunović, Nikola Godinović, Damir Lelas, Roko Pleština, Marko Kovač i Dunja Polić.
- Istina je, ti sjajni znanstvenici su se na moj poticaj pridružili radu u CERN-u - kaže.
- Eto, vidite kako doista mogu reći da sam možda za svoj rodni Split više uradio što nisam u njemu ostao - dodaje i priča nam: - Kad sam prvi put nakon lansiranja projekta LHC došao u Split 1992., prof. Josip Tudorić-Ghemo mi je rekao da ima četiri mlada studenta asistenta i pitao me ima li načina da im se pomogne. Sutradan sam se s njima vidio na Rivi, oni su postavljali mnoga pitanja, naročito Ivica Puljak.
To je bio početak, trebalo je zatim dobiti neku financijsku pomoć i od CERN-a i od Ministarstva u Zagrebu te od francuskog veleposlanstva u Zagrebu. Pomoglo se i nekim znanstvenicima s Instituta “Ruđer Bošković”...
Inače, makar je Jugoslavija bila jedna od zemalja osnivača CERN-a, Hrvatska je tek prije deset dana poslala kandidaturu da postane pridružena članica. Srbija je, međutim, već punopravni član. |
Strepnja od rasta desnice Razgovor s profesorom Denegrijem smo počeli na dan izbora za Europski parlament. Saznanje da je glasove u Francuskoj “pobrala” desnica zabrinjava ga jer kaže ovako:
- Desnica uvijek vodi u nacionalizam, a nacionalizam vodi u rat. To su povijesna iskustva. Vjerske razlike među ljudima treba minimalizirati, vidjeli smo do čega je na Balkanu dovelo potenciranje tih razlika. |
Citiran više od 13 tisuća puta Tijekom boravka u SAD-u i prvih godina u Saclayu, profesor Denegri je iz podataka dobivenih u Brookhavenu, CERN-u i Serpuhovu proučavao mehanizme Kaon-nukleon reakcija. Objavio je preko 170 znanstvenih radova koji su citirani preko 13.000 puta. Ima kćer i sina, te dvoje unučadi od osam i 14 godina.
Obitelj kćeri usvojila je dvoje malih Kineza, a dr. Denegri nam je kao kuriozitet ispričao da se njegova kći, koja već godinama radi u Europskom birou za intelektualno vlasništvo u Den Haagu, sa 40 godina odlučila na studij fizike. Za razliku od nje, sin, inače profesor likovnog, odlučno je odbio krenuti očevim stopama jer je otac - previše radio! |
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Profesor našoj novinarki pokazuje gdje se kao dječak penjao po Palači, dakako, bez znanja roditelja
Dr. Daniel Denegri obišao je sva mjesta na svijetu koja se vežu uz Dioklecijana, osim Palmire u Siriji
U mladosti je trenirao gimnastiku u klubu ‘Partizan’
S mlađim bratom Gerardom koji je,
za razliku od njega, ostao u Splitu
Daniel kao student fizike na zagrebačkom PMF-u
Maturalni ples - kvadrila u Vicka (Daniel je treći slijeva)
U CERN-u s nobelovcem Peterom Higgsom (u sredini)
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/daniel-denegri-ne-vjerujem-ni-u-sto-osim-u-ljubav-i-dokaze-237289
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=770d708a63a9a6431553cbf238355803a5198ca3
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Daniel+Denegri%3A+Ne+vjerujem+ni+u+%C5%A1to%2C+osim+u+ljubav+i+dokaze&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdaniel-denegri-ne-vjerujem-ni-u-sto-osim-u-ljubav-i-dokaze-237289
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdaniel-denegri-ne-vjerujem-ni-u-sto-osim-u-ljubav-i-dokaze-237289
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => ‘Možda sam za svoj rodni Split više uradio što nisam u njemu ostao’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => GENIJALNI dalmatinci
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
13. svibanj 2024 16:55
