PEPP se doima kao ime nekog novog dječjeg junaka iz crtanih filmova, no nema veze s tim jer riječ je o kratici za paneuropski mirovinski proizvod. U tu novu, dodatnu ili dopunsku dobrovoljnu mirovinsku štednju Europljani će moći usmjeriti novac koji imaju u kućama i na bankama kako bi povećali buduće mirovine, a time bi živnulo tržište kapitala.
Europska je unija osmislila za sve svoje građane paneuropski osobni mirovinski proizvod, a članice su dužne uvesti PEPP u svoje zakonodavstvo, pa je tako Ministarstvo financija ovih dana stavilo na javnu raspravu Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu.
’Jednostavno i sigurno’
Premda se paneuropski mirovinski proizvod čini kao novost, Hrvatska već ima nešto slično PEPP-u, čak i bolje. Paneuropski proizvod nije ništa drugo nego dobrovoljna mirovinska štednja slična hrvatskom trećem mirovinskom stupu, ali bez državnih poticaja koji postoje u Hrvatskoj za dobrovoljnu mirovinsku štednju od najviše 750 kuna godišnje.
U EU-u se želi većim europskim tržištem osobnih mirovina poduprijeti osiguravanje financijskih sredstava za institucionalne ulagatelje i ulaganja u realno gospodarstvo, stoji u Prijedlogu zakona kojim će se PEPP uvesti u Hrvatsku, te se navodi da se radi o jednostavnom i sigurnom proizvodu koji je prenosiv širom Europske unije i dopunjuje postojeće sustave u državama članicama.
– Najprije osiguraj dobar život, dobar život osigurat će dobre mirovine, a onda ćemo se lako dogovoriti o konceptu mirovinskog sustava. Uređivati mirovinski sustav, a prije toga imati sustav izrabljivanja država i pojedinaca, nema smisla – tako nam je prof. dr. Ljubo Jurčić komentirao novi paneuropski proizvod. Smatra da se Europa izgubila, prvo u financijskoj krizi, pa se tražila s pandemijom, a sada se traži s ratom u Ukrajini.
– Odluke koje se donose vrte se u krug, Europi trebaju nove ideje u skladu sa sadašnjim vremenom. Prije odluka o mirovinskoj štednji, ako žele biti zajednička država, trebali su napraviti zajedničke vojne snage koje će čuvati Europu, zajednički zdravstveni sustav, da svi Europljani imaju istu zdravstvenu zaštitu i da svi liječnici u svim zemljama imaju istu plaću i standard, tako da ne bi liječnici iz Hrvatske i Poljske odlazili u Njemačku, Irsku i tako dalje.
Europa je trebala imati još jednu zajedničku funkciju države, a to je školstvo, i to kompletno, osnovno, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje, tako da građane Europe obrazuje na isti način. Na taj bi način Europa bila stabilna na cijelom teritoriju, a s tim temeljnim funkcijama države bi imale preduvjet za istu ekonomiju i ne bi postojala razlika u BDP-u od 8000 eura po stanovniku do 50.000 eura. To čini nestabilnost, a Europska unija na prividan način stvara jedinstvo, no zapravo se razlike povećavaju – smatra Jurčić.
Benefiti za radišne
Paneuropski mirovinski proizvod koristit će osobito građanima koji rade u više zemalja članica Unije jer će moći prenositi svoja mirovinska prava iz jedne članice u drugu. Iz resornog ministarstva navode da paneuropski osobni mirovinski proizvod ne zamjenjuje postojeće nacionalne zakonske i strukovne mirovinske sustave i proizvode, niti ih usklađuje niti utječe na njih. Rad pružatelja PEPP-a, koji će se morati registrirati u Hrvatskoj, nadzirat će europski regulator za mirovine u suradnji s nacionalnim regulatorima, Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga.
U Prijedlogu zakona, koji je na javnom savjetovanju do 2. srpnja, stoji da štediša PEPP-a može biti svaka fizička osoba koja izravno s pružateljem PEPP-a ili preko distributera sklopi ugovor, a pravo na mirovinu može se ostvariti najranije s navršenih 55 godina života. Sredstva štediše su predmet nasljeđivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava nasljeđivanja. U slučaju da je štediša ugovorio s pružateljem PEPP-a isplatu mirovine u okviru rente ili kao privremenu isplatu, nasljednici svejedno imaju pravo odabrati jednokratnu isplatu. Iznimno, pravo na mirovinu može se ostvariti i ranije od 55. godine života u slučaju smrti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ili dugotrajne nezaposlenosti.