StoryEditor
BiznisKORONA NE PITA

Zbog mjera preživljavanja privrede Hrvatska opet povećala javni dug. Problem je, međutim, što smo zemlja s najslabijim rastom BDP-a

16. studenog 2020. - 08:03
Od velikih industrija ostala je brodogradnja, nešto cementara, naftna industrija i.... a novih nema. Sve se oslanja na turizam koji je ove godine pao u korona komu...  Vojko Bašić/Cropix

Poljska je povećala javni dug u prvom polugodištu za 36,2 milijarde eura što je devet puta veći iznos od istovremenog hrvatskog rasta od 4,2 milijarde eura, Češka je svoj javni dug povećala za 16,2 milijarde eura što je četiri puta više od hrvatskog rasta, Rumunjska je podigla javni dug za 11,1 milijardu eura, gotovo triput više od Hrvatske, a Slovačka za 9,6 milijardi eura, dva puta više od Hrvatske...

Premda se čini da se troši nemilice i da je veliko trenutačnih 33 milijardi kuna rasta hrvatskog javnog duga u sedam mjeseci ove godine, zemlje u okruženju troše više za pomoć svom gospodarstvu. Rast javnog duga od 4,2 milijarde eura u prvoj polovici godine na 43,5 milijardi eura u nezgodnoj kombinaciji s padom gospodarstva od 15 posto u drugom kvartalu godine Hrvatsku nije ni za jedno mjesto podiglo u Europskoj uniji.

Kao i krajem prošle godine, udjelom javnog duga u gospodarstvu koji je ove godine porastao za čak 12,1 postotni bod, sa 73,2 na 85,3 posto, Hrvatska i dalje drži visoko osmo mjesto.

I dalje Grci prvi na crnoj listi

Ispred Hrvatske visinom udjela javnog duga samo je sedam zemalja, s udjelom javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 187 posto vodeća je Grčka, Italija sa 149 posto i Portugal sa 126 posto, a slijede Belgija, Francuska, Cipar i Španjolska pa osma u Uniji – Hrvatska. Iznosom tog duga što se mjeri u bilijunima ili tisućama milijardi prednjače u Uniji Francuska s 2,6 bilijuna eura javnog duga, Italija s 2,5 bilijuna i Njemačka s 2,2 bilijuna što je 67 posto njemačkog BDP-a.

Gotovo 33 milijarde kuna javnog duga, nasloženo je samo ove godine do kraja srpnja zbog mjera ublažavanja posljedica korone te je u kolovoz Hrvatska ušla s 325 milijardi kuna javnog duga, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) koja prognozira da bismo mogli godinu okončati s javnim dugom teškim 86,7 posto BDP-a što bi bila rekordna razina tog udjela.

Dok smo lani imali proračunski višak i smanjivali javni dug, ove godine ćemo postaviti crne rekorde u rastu zaduživanja i padu bruto domaćeg proizvoda od 9,7 posto.

Već je polovicom ove godine izbrisano šest godina smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u od 11,5 postotnih bodova. Samo pola godine korone izbrisalo je šest godina.

Udjelom od 85 posto javnog duga u BDP-u prema podacima Eurostata, Hrvatska je vodeća u skupini 10 članica EU-a s kojima se koliko-toliko može uspoređivati. Slovenija je sa 78 posto udjela slijedi, dok je treća Mađarska sa 70 posto udjela. Najmanje zadužene su Bugarska sa samo 21 posto udjela javnog duga u BDP-u i Češka s 39,9 posto.

Hrvatsku su druge zemlje iz skupine pretekle rastom udjela u ovoj godini i njegovim iznosom. Naravno, kako im je udjel javnog duga uglavnom znatno manji od hrvatskog, imaju više manevarskog prostora.

A Mađari gotovo uštedjeli milijardu

Slovenija je prestigla Hrvatsku s 12,6 postotnih bodova rasta udjela javnog duga u BDP-u prvom polugodištu, dok je hrvatski rast iznosio 12,1 postotnih bodova, a nakon Hrvatske najveći rast udjela od 11,9 posto imala je Slovačka, Češka od 9,7 posto i Poljska od 9,1 posto...

Veći iznos javnog duga od hrvatskih 43,5 milijardi eura polovicom godine imale su Poljska kojoj je javni dug 281,8 milijardi eura, Mađarska 93 milijarde eura, Rumunjska 89 milijardi eura, Češka 84,6 milijardi eura i Slovačka 55 milijardi eura.

Najviše milijardi eura javni je dug u skupini 10 zemalja povećala Poljska i to za 36,2 milijarde eura na 281,8 milijardi eura što je 55 posto udjela javnog duga u BDP-u, slijedi Češka koja je u pola ove godine javni dug podigla za 16,2 milijarde eura na ukupnih 84,6 milijardi eura, no njezin je javni dug i dalje svega 39,9 posto BDP-a. Rumunjska je za 11,1 milijardu eura podigla javni dug na ukupnih 89 milijardi eura ili 41 posto udjela u BDP-u, Slovačka ga je povećala za 9,6 milijardi eura na 55 milijardi eura ili 60 posto BDP-a, a Slovenija je povećala javni dug za 5,1 milijardu eura na 36,8 milijardi eura što je 78 posto njezina BDP-a.

Manje od hrvatskih 4,2 milijarde eura javni dug su podigle Litva kojoj je porastao 2,6 milijardi eura. Letonija 1,5 milijardi eura, Bugarska 537 milijuna eura, dok je Mađarska spustila javni dug za 916 milijuna eura, ali joj je udjel u BDP-u ipak porastao i to za pet postotnih bodova na 70 posto BDP-a.

Dodajmo ovome da su zemlje s kojima se možemo uspoređivati u proteklih 17 godina rasle po prosječnim stopama koje su daleko iznad hrvatskih.

Tako su primjerice, Poljskoj i Rumunjskoj prosječne stope rasta realnog BDP-a iznosile po četiri posto što je čak 135 posto veća stopa od prosjeka za hrvatsko gospodarstvo od 1,7 posto. Bugarska je od 2003. do kraja prošle godine imala rast gospodarstva po prosječnoj stopi od 3,4 posto što je 100 posto iznad hrvatskog rasta, a zemlja s najslabijim rastom nakon Hrvatske bila je Slovenija sa stopom rasta od 2,2 posto što je 29 posto iznad hrvatskog rasta. Jasno je da je takvim gospodarstvima nešto lakše boriti se s koronom i izići iz problema, makar onih financijskih.

RAST JAVNOG DUGA, PODACI EUROSTATA


+ 36,2 milijarde eura, na 281,8 milijardi eura i 55 posto udjela u BDP-u, Poljska
+ 16,2 milijarde eura, na 84,6 milijardi eura i 39,9 posto udjela, Češka
+ 11,1 milijardu eura, na 89 milijardi eura i 41 posto udjela, Rumunjska
+ 9,6 milijardi eura, na 55 milijardi eura i 60 posto udjela, Slovačka
+ 5,1 milijardu eura, na 36,8 milijardi eura i 78 posto udjela, Slovenija
+ 4,2 milijarde eura, na 43,5 milijardi eura i 85 posto udjela, Hrvatska
+ 2,6 milijardi eura na 20 milijardi eura i 41 posto udjela, Litva
+ 1,5 milijardi eura na 12,7 milijardi eura i 43 posto udjela, Letonija
+ 537 milijuna eura na 12,9 milijardi eura i 21 posto udjela, Bugarska
- 916 milijuna eura na 93 milijarde eura i 70 posto udjela, Mađarska

PROSJEČNA STOPA RASTA REALNOG BDP-a, U POSTOCIMA, 2003. – 2019. (podaci HNB)

Poljska 4,0
Rumunjska 4,0
Slovačka 3,9
Bugarska 3,4
Češka 2,9
Mađarska 2,3
Slovenija 2,2
Hrvatska 1,7

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 10:05