StoryEditorOCM
Biznisstrah od nove recesije

U nekim bankama klijentima već daju signale da, ako to već misle, dignu kredit što prije. Najesen će biti sasvim druga priča

Piše PSD
11. srpnja 2022. - 13:07

U očekivanju rasta kamata, ali i postrožavanju uvjeta kredita, u nekim su bankama klijentima već počeli davati signale da, ako misle, neka kredit dignu što prije jer su u pripremi novi uvjeti za koje nije isključeno da će na snagu stupiti već na jesen, doznaje Novi list.

Iako u bankama neće otvoreno o tome govoriti, pa kažu da prate stanje na tržištu, prilagođavaju itd., izvjesno je da se, sukladno odlukama regulatora koji ih upozorava da dijele prerizične kredite, pripremaju na moguće šokove i rast loših kredita.

Cijene rastu, kao i bojazan od nove recesije, a kupovna moć pada. Uz to što su krediti s promjenjivim stopama vezani uz euribor već poskupjeli, nacionalna referentna stopa, dok još postoji, sigurno će se kretati u tom pravcu.

Novi krediti, bila im kamata fiksna ili promjenjiva, također se očekuje da će poskupjeti. Što se tiče uvjeta kredita, a riječ je o omjeru rate i mjesečne plaće, visini potrebnog učešća ako je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita koji se dobije itd., ti su svi uvjeti u zadnjem periodu bili dosta labavi, na što je upozorio HNB, a sukladno stavu Odbora za sistemske rizike EU-a. HNB je već postrožio dio regulative, a ići će se navodno i dalje u tom pravcu, jer se građane želi zaštiti od rastućeg rizika neplaćanja.

APN je primjerice dodatno povećao cijene nekretnina i omogućio da kredit uz subvenciju mogu dobiti i građani čiji prihodi samostalno ne bi bili dostatni za pokrivanje rate.

Kako subvencije s vremenom isteku, raste rizik za taj kredit. Vjerojatno i stoga što su svjesni da će kamate rasti, na što ih i banke upozoravaju, a možda i zato što im redovni prihodi više ne pokrivaju potrošačku košaricu, građani se pojačano zadužuju i u dijelu gotovinskih, a naravno i stambenih kredita, koje je opet pokrenuo APN.

I kamate, realno, jede inflacija, pa se investirati isplati. Rastu i korporativni krediti poduzećima, i to i za investicije i za obrtna sredstva. Tvrtkama treba povećana likvidnost za povećane troškove. Na tržištu je komešanje jer se »grabi« što se može.

Banke smo pitali i o kamatama, na što je nedavno samo Erste banka dala konkretan odgovor, priznavši da su naravno već ukalkulirali rast euribora o postojeće promjenjive stope koje ga imaju u bazi.

Uz kamate, što smo dakle već pisali, pitali smo i pripremaju li strože uvjete kreditiranja, strožu procjenu boniteta, veće učešće, strožu procjenu nekretnine i ostalo što utječe na dostupnost kredita a nije kamata, te dobili jednako neodređene odgovore od tek nekolicine većih banaka.

Iz RBA su primjerice odgovorili da uvjete kreditiranja definiraju u skladu sa zakonskom regulativom, a sve u cilju zaštite i interesa potrošača.

Iz PBZ-a poručuju da aktivno prate stanje na tržištu i redovno prilagođavaju uvjete kreditiranja kretanjima na tržištu i troškovima života, vodeći računa da se klijentu osigura dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima.

– Osim redovne revizije minimalnih troškova života koji se koriste prilikom procjene kreditne sposobnosti, što ujedno predstavlja i regulatornu obvezu (sukladno Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju i ostalim smjernicama regulatora), banka određuje i maksimalni omjer kreditnih zaduženja i primanja.

Također, kod odobravanja kredita konzultira se i interni kreditni rejting te informacije dostupne iz kreditnog registra, s ciljem što potpunije procjene kreditnih i ostalih rizika, poručuje PBZ.

Iz OTP banke kažu da su kreditne politike u smislu dostupnosti svih vrsta kredita podložne stalnim promjenama ovisno o makroekonomskom okruženju i apetitima banaka za prihvaćanje rizika.

– Pažljivo ćemo kao i uvijek pratiti sve aktivnosti i mjere kako HNB-a, tako i ECB-a i postupati u skladu s njima, poručuje OTP za Novi list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. siječanj 2023 12:30