StoryEditorOCM
Biznispad narudžbi, dozvola i investicija, a bolje ne očekujte ni sljedeće godine

Slom građevinarstva: ‘Predstečajne nagodbe nisu rješenje’

Piše PSD.
6. kolovoza 2013. - 20:42
Nikad lošije stanje u građevinarstvu, glasila je ocjena za ovu važnu gospodarsku granu u Hrvatskoj u 2012. godini, s prognozama da bolje neće biti ni u 2013. Prognoze su se obistinile, jer ovih dana objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je građevinskih radova u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, bilo manje za 8,6 posto u odnosu na svibanj 2012. godine. Desezonirani indeksi pokazuju pad građevinskih radova u svibnju u odnosu na travanj za 1,3 posto.

Porazna statistika

Pad građevinskih radova na godišnjoj razini pokazuju i izvorni indeksi, prema kojima je u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine fizički obujam građevinskih radova pao za 7,6 posto. Godišnje stope promjena izračunate iz kalendarski prilagođenih indeksa pokazuju da je u svibnju u odnosu na isti mjesec lani pad građevinskih aktivnosti na zgradama iznosio 16,9 posto, dok na ostalim građevinama nema promjena.

Očekivano, ni ostali podaci nisu ohrabrujući. Tako je, također prema DZS-u, tijekom svibnja u Hrvatskoj izdano 438 odobrenja za građenje, što je 47,7 posto manje u odnosu na svibanj prošle godine, dok je broj odobrenja izdanih u prvih pet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani smanjen za 29,2 posto, ili na 2476. Prema podacima DZS-a, vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje izdanim u svibnju iznosi 1,53 milijarde kuna.

Ukupna vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje izdanim u prvih pet mjeseci ove godine iznosi sedam milijardi kuna, od čega 3,6 milijardi za radove na zgradama, a 3,4 milijarde kuna na ostalim građevinama. Odobrenjima za građenje izdanima u svibnju predviđena je gradnja 550 stanova, a odobrenjima u prvih pet mjeseci predviđena je gradnja 3250 stanova.

“Situacija je vrlo teška jer nema investicija, javnih na nacionalnoj, županijskoj ili na razini gradova, a ni privatnih”, kaže Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske. “Vlada određena neizvjesnost, a za građevinarstvo je potrebna zdrava poslovna klima. Ona je uvjet da bi ljudi gradili i kupovali. Prezaduženi smo i zato nema novca ni za investicije. Sada se zapravo suočavamo s našom stvarnošću – previše smo trošili, previše gradili. Živimo predobro u odnosu na to kakve smo uvjete stvorili”, konstatira Karakaš.

Bolje stečaj nego nagodba

Prema nekim predviđanjima, 2013. bi u građevinarstvu mogla biti godina stečajeva. Zahtjev za pokretanje predstečajnog postupka od velikih građevinara već su podnijeli Konstruktor, Dalekovod i Geotehnika inženjering. Zagrebačka Ingra mjesecima je na rubu bankrota, problema s isplatom korporativnih obveznica ima i našička Nexe grupa, najveći domaći proizvođač građevinskog materijala. Predstečajne nagodbe, o kojih se lome koplja, nisu rješenje problema, mišljenje je našeg sugovornika.

“Za splitski Konstruktor predstečajna nagodba nije izlaz iz krize, jer za građevinare nema posla. Provođenje stečaja je zapravo prilika da se tržište pročisti od onih koji slabo posluju. Građevinske tvrtke su specifične. Kad odu u stečaj, što je čest slučaj, rezultat je to lošeg rada menadžmenta, lošeg poslovanja. Takve se tvrtke ponašaju kao grogirani boksač – nerealno smanjuju cijenu rada, poslove započnu pa stanu... Stoga nije loše ni da odu u stečaj”, reči će Karakaš.

JADRANKA MATIĆ
FOTO: DUJE KLARIĆ / CROPIX

Ora: Kraj svih nas...

“Ako se ne učine radikalni zaokreti u administraciji od one u Vladi do najmanje općine, bit će to kraj svih nas, a ne samo građevinskih tvrtki”, odgovorio je splitski građevinski poduzetnik Ivo Ora na naš upit može li produbljivanje krize u 2013. ugroziti opstanak većeg dijela građevinskih tvrtki.

Prema Orinim riječima, stvorili smo sustav izdavanja dozvola kojim sami sebi zapinjemo nogu. U odnosu na socijalizam, u kojemu je radio, kaže, sada je deset puta teže ishoditi dokumentaciju.

“Budući da u Splitu ima dosta započetih, a nedovršenih objekata, gradskih i privatnih, trebalo bi preispitati koji su ekonomski najisplativiji i završiti ih. Građevinari bi imali posla, a Grad korist i od komunalnog doprinosa”, kaže Ora. Za primjer navodi zgradu Banovine i hotel “Ambasador”, oba na zapadnoj obali za čije je uređenje Grad Split utrošio velika sredstva.

Nezaustavljivi pad od 2008.

U graditeljstvu je od 2008. do 2012. izgubljeno 32.000 radnih mjesta, uz još 16.000 u obrtu, što je ukupno 48.000 izgubljenih radnih mjesta. Ukupan opseg radova u 2008. godini iznosio je 34,9 milijardi kuna, da bi u 2012. godini bio smanjen na 19,2 milijarde kuna, što je pad od 45 posto. Ova je djelatnost i u vrhu po nelikvidnosti jer se jedna četvrtina neplaćanja odnosi na graditeljstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2023 15:51