Novo normalno, fraza koja se ponavlja od samog početka pandemije koronavirusom, donijela je niz promjena koje su utjecale na naš posao, društveni i obiteljski život. Sve te promjene odrazile su se i na prihode potrošača i kupovne navike, pokazalo je redovno istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u svibnju 2021. provela agencija za istraživanje tržišta Improve.
Prema rezultatima istraživanja, zbog uvođenja epidemioloških mjera, čak je 60% ispitanika izjavilo da im nedostaju društvena okupljanja. Starijim ispitanicima najviše nedostaje fizički kontakt – zagrljaji, dodiri, rukovanja – i obiteljska okupljanja. Nešto mlađim ispitanicima ponajprije nedostaju društvena okupljanja, kao i onim najmlađim, koji su se osim toga zaželjeli festivala i glazbenih koncerata te noćnih izlazaka.
Sportska događanja mnogo više nedostaju muškim nego ženskim sudionicima istraživanja, a zanimljiv je i podatak da fizički kontakt i obiteljska okupljanja više nedostaju Slavoncima, dok glazbeni festivali i koncerti više od prosjeka nedostaju Dalmatincima.
Dobre strane pandemije: provodimo više vremena s obitelji
Po pitanju toga što ih čini zadovoljnima u novonastalim okolnostima, 59% je izjavilo da su sretni jer provode više vremena s obitelji. Činjenica da je sada više javnih usluga dostupno online zadovoljnima čini 52% sudionika istraživanja, a 48% ispitanih je sretno zbog toga što sada više vremena provode u različitim aktivnostima na otvorenom.
Zadovoljstvo iskazanom solidarnosti u zajednici, primjerice uslijed kupnje kod lokalnih OPG-a, izrazilo je 28% ispitanika. Zanimljivo je da je su Zagrepčani iznadprosječno sretni što mogu raditi od kuće, dok provođenje vremena na otvorenom i solidarnost u društvu više od prosjeka vesele Dalmatince.
Većina poduzetnika se ne boji za svoje poslovanje
Zbog epidemioloških mjera, novo normalno je kod nekih dovelo do toga da su odlaske na posao morali ili mogli zamijeniti radom od kuće. Kod ljudi koji rade za poslodavca, većina ispitanika (61%), nastavila je i dalje odlaziti na radno mjesto. Tek 9,4% ispitanih radilo je isključivo iz vlastitog doma, dok je 29,9% ljudi radilo naizmjenično kod kuće i na svojem radnom mjestu. Od 63% ispitanika zaposlenih kod poslodavaca, 34% je izrazilo strah da će izgubiti posao, što je 7% manje u odnosu na rezultate iz jeseni 2020.
Što se tiče utjecaja pandemije na poslovanje privatnih poduzetnika, 55% je odgovorilo da nisu osjetili ekonomske posljedice i da se ne boje za svoje poslovanje. No, 30% ispitanih vlasnika poduzeća izrazilo strah da će morati zatvoriti tvrtku ili obrt, 10% vlasnika poduzeća je privremeno obustavilo poslovanje, a 6% poduzetnika tijekom pandemije trajno je prestalo s radom.
Inače, većina sudionika u istraživanju u razdoblju pandemije je radila za poslodavca (63%). Vlastito poduzeće, obrt ili obiteljsko gospodarstvo imalo je 11% ispitanih, a 26% nije obavljalo nikakav plaćeni posao.
Mladi se boje gubitka posla
Od ukupnog broja sudionika obuhvaćenih istraživanjem, većina se slaže kako će pandemija imati negativni utjecaj na mentalno zdravlje stanovništva. Najveću zabrinutost, kod 44% ispitanika, izaziva pad u kvaliteti zdravstvene skrbi, dok 43% posto njih najviše zabrinjava rast cijena.
Iako u manjem postotku u usporedbi s prošlogodišnjim izdanjem istraživanja, kod ispitanika i dalje postoji zabrinutost zbog mogućnosti gubitka radnog mjesta pa je 33% navelo kako se boji vala otkaza i rasta nezaposlenosti. Najmlađa skupina ispitanika u dobi do 29 godina zabrinuta je zbog negativnog utjecaja pandemije na obrazovni sustav (33%), ali istovremeno visoki postotak mladih, čak 43%, strahuje od gubitka posla.
Novi način života i rada izaziva osjećaj isključenosti
Nove okolnosti su zbog promjena u načinu života i rada kod 45% ispitanih izazvale osjećaj izolacije i isključenosti. Čak 35% ispitanih izjavilo je da osjećaju anksioznost zbog globalne situacije, a 19% kaže da se još uvijek bori s uspostavljanjem balansa između privatnog i profesionalnog života jer „ne mogu otići s posla“, što se odnosi na onaj dio ispitanika koji posao obavlja od kuće.
Osjećaj izolacije najviše opterećuje najmlađu skupinu ispitanika (53%) i žene (48%), a nešto manje muškarce (41%). Jednako tako, žene su zabrinutije zbog globalne situacije od muškaraca (38% naprama 32%). U pogledu balansiranja između privatnog i poslovnog života najviše problema imaju ispitanici iz Dalmacije (25%).
Manje trošimo na koncerte, putovanja i restorane
Čak 44% ispitanih je izjavilo da su prihodi njihovih kućanstava tijekom pandemije smanjeni. Zbog pada prihoda, u ovom razdoblju je od planiranih velikih kupnji za kućanstvo ili kupnji za vlastite potrebe odustalo 57% ispitanih. Najveći pad prihoda kućanstva zabilježen je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (kod 56% ispitanika) te u Dalmaciji (54%).
U pogledu potrošnje, prosječna mjesečna potrošnja u kućanstvu kod 59% ispitanika ostala je na istoj razini kao i prije početka epidemije. Smanjene troškove i manju prosječnu potrošnju u kućanstvu imalo je 25% ispitanih, a veća potrošnja je zabilježena ponajprije u Dalmaciji (16%).
U usporedbi s troškovima prije početka pandemije, značajni pad je zabilježen u sljedećim kategorijama: izložbe, kazališta, kina, koncerti (pad od 80%) putovanja (pad od 79%) i restorani (70%). Istovremeno, ljudi više troše na namirnice kojima pripremaju obroke kod kuće (24%) te na usluge interneta (16%).
Online kupujemo češće nego prije
Novo normalno utjecalo je i na navike plaćanja. Zaraze prilikom plaćanja gotovinom se boji 20% ispitanih, a najveća promjena vidljiva je u segmentu kupnje online. Novi podaci ukazuju na porast kupnje online za 7 postotnih bodova u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja. Tako 41% ispitanih sudionika istraživanja kupuje putem interneta češće nego prije, a 46% ispitanih češće plaća karticama.
„Pandemija je potrošačima dala priliku da razmisle o svojim navikama, ujedno i načinu na koji njihova potrošnja utječe na druge, društvo u cjelini i na okoliš.“, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „Ovi podaci potvrđuju snažan trend povećanja internetske kupnje koji se nastavio i nakon razdoblja ukidanja epidemioloških mjera. Isto se dogodilo s beskontaktnim i bezgotovinskim plaćanjima. Promjene u navikama plaćanja građana koje je uzrokovala pandemija već pokazuju znakove pretvaranja u trendove.“
Pandemija naglasak stavila na solidarnost
Novo normalno pokazalo je i onu ljudsku, solidarnu stranu hrvatskih građana. U uvjetima novog normalnog neku vrstu pomoći pružilo je 34% ispitanih. Zanimljiv podatak je i da su najviše pomagali ispitanici najstarije dobne skupine, oni između 50 i 55 godina. U pomaganju drugima 60% pomoći povezano je s kupnjom i nabavkom namirnica, pomoć u vidu prijevoza pružilo je 35%, a pomoć prilikom nabavke lijekova 33% ispitanika.