Nije trebalo dugo čekati pa da u jeku "ustanka" protiv obveznih članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori na red dođe i Hrvatska obrtnička komora. Naime, i ovdje je riječ o tome, kako nam kažu obrtnici s kojima smo porazgovarali, da nije problem sama članarina, nego ono što se za nju dobije.
Jednako tako prozivaju se zaposlenici HOK-a kao oni koji ne rade ništa ili jako malo za svoje članove, a za predsjednika Dragutina Ranogajca predsjednik sekcije zagrebačkih ugostitelja obrtnika Franc Letica kaže da je to najveći "uhljebitus nakaradus" za kojega je čuo.
Jučer je na mail adrese redakcija stigao i dopis Nove ljevice u kojem informiraju javnost kako su od ministra financija Zdravka Marića zatražili da im odgovori na pitanje je li izvršena naplata porezne kazne Hrvatskoj obrtničkoj komori na temelju nagodbe postignute 2018. između Komore zastupane po predsjedniku HOK-a Dragutinu Ranogajcu i Ministarstva financija?
Novoj ljevici je, naime, od zaposlenika HOK-a stigla informacija o poreznom nadzoru u HOK-u, što je rezultiralo visokom kaznom prema navedenoj obrtničkoj asocijaciji s obveznom članarinom, a navodi se iznos od 1,86 milijuna kuna.
U dopisu Nove ljevice, koji potpisuje saborska zastupnica Rada Borić, pitaju koji je točan iznos naplaćene kazne jer im je, kako kažu, od zaposlenika HOK-a stigla informacija da je trebalo platiti oko 2,5 milijuna kuna, a da je tek nagodbom iznos smanjen na 1,86 milijuna zbog nepravilnosti?
Tok novca
Dodaje se da će biti zanimljivo vidjeti je li naplaćena kazna HOK-u i Ranogajcu, očito bliskom nedavno smijenjenom predsjedniku županijske organizacije HDZ-a Žarku Tušeku, uz čiju podršku je proveo, a možda iz sredstava HOK-a i ilegalno financirao 2017. svoju kampanju za izbore za župana Krapinsko-zagorske županije. To tek treba utvrditi, jer Tušek je već pokazao sklonost mogućim ilegalnim radnjama u izbornim procesima, ističu iz Nove ljevice.
U ovom slučaju obrtnici su možda ostali "kratki" za 1,86 milijuna kuna, ali čini se da još nema pravog mehanizma da efikasno utječu u nadzor tokova svog novca koji moraju uplaćivati HOK-u temeljem prisilne članarine.
Da za počinjenu štetu obrtnicima od 1,86 milijuna kuna, čiji novac HOK prisilno prikuplja kroz obveznu članarinu, Ranogajec i njegova glavna tajnica Violeta Jelić financijski odgovaraju, možda ne bi bilo tako snažnih javnih inicijativa da tom "haraču" jednom dođe kraj.
– To je sve notorna laž – odmah nam je rekao Dragutin Ranogajec. Pojasnio je o čemu se radilo. Naime, priznaje da nekoliko godina nisu izvršavali obveze po putnim nalozima svojih članova pa je naprosto nastao nesporazum.
– Postojala je i prijava vukovarskom DORH-u kojemu su u Komori uspjeli dokazati kako nije riječ o namjernom neizvršavanju financijskih obveza, već o čistoj grešci i naravno da smo se zbog toga uspjeli nagoditi – pomalo je bio uzrujan Ranogajec, dodavši da su svi njihovi papiri čisti kao suza i kako nitko ne može dokazati da je on ili bilo tko od njegove ekipe na čelu Komore ikada ijednu kunu potrošio protuzakonito.
U prilog svemu redakciji "Slobodne" je proslijedio rješenje Općinskog državnog odvjetništva iz Vukovara. U njemu je očito da HOK nije plaćao prireze i poreze na naknade članovima Nadzornog odbora, a isti prijestup napravljen je i kod troškova putnih naloga, kao i pri isplati nagrada dužnosnicima i vanjskim suradnicima Komore. Porezni nadzor odnosi se na razdoblje od 2013. do 2016. godine.
Kako primjećuju iz Nove ljevice, zanimljivo je da je Dragutin Ranogajec vlasnik obrta registriranog za računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti pa je još veća nevolja za njega otkrije li se da je HOK nezakonito pod njegovim upravljanjem vodio svoje financije, dok je njegova glavna tajnica "koju si je Ranogajec izabrao – navodno sociologinja (prema dojavi), pa o financijama, ekonomiji, pravu, računovodstvu i politici najvjerojatnije nema nikakvih potrebnih znanja, što je međutim ne oslobađa od odgovornosti".
– Ranogajec vam je Putin u HOK-u, on vam je sebi podesio statut tako da stalno može biti biran na čelnu poziju – govori Franc Letica.
– A nikada ništa nije učinio od onoga što su članovi zahtijevali. Kad mu trebaju ruke za glasanje, okruži se svojima, promijenio je prvi put Statut na pola drugog mandata, a poslije ga je potpuno podesio za ponovni izbor na čelnu funkciju. Kažem vam, uhljeb nad uhljebima. Kandidirao se za župana, a ni njegova ulica nije glasala za njega – ogorčen je Letica. Govori nam da je u samo posljednje dvije-tri godine ugašeno tisuću i pol obrtnika. Preimenovali su se u drugi oblik rada prije svega zato što se Komora nikada nije izborila za izmjenu zakona po kojemu vlasnici obrta odgovaraju svojom imovinom.
– Sada zbog mjera protiv epidemije s 1. siječnja imamo točno tisuću i devedeset osam odjavljenih ugostitelja obrtnika u zemlji.
Umiranje bez pomoći
Ove mjere su ih dokrajčile, a nisu čuli da se Komora zauzela da im se olakša s otplatama kredita ili leasinga. Pušteni smo da umiremo bez ikakve pomoći – govore nam neki čiji obrti su još uvijek na životu, a kako su članovi Komore, željeli su ipak ostati anonimni.
– Nije točno da ne radimo ništa – odgovara Ranogajec.
– Izborili smo se ipak da se obrtnicima ne može plijeniti cijela imovina, već se obrtniku mora ostaviti nužni stambeni dio sukladno članovima obitelji, kao i sredstva za rad, odnosno hala i strojevi. Komora je svojedobno tražila izmjenu zakona da se obrtnike u potpunosti oslobodi te stavke, ali saborski zastupnici ga nisu bili izglasali.
– Inače, znam odakle vjetar puše s ovim napadima na mene, ali ništa mi neće naći. Ovo je hajka na HOK kakva se trenutno diže na Hrvatsku gospodarsku komoru, ali mi smo razlika kao dan i noć. Ja, recimo, nisam uopće u radnom odnosu, mi smo puno napravili po pitanju strukovnog obrazovanja, i to po uzoru na njemački obrazovni sustav, ma gomilu stvari radimo. A što se tiče izmjena Statuta, pa ne mogu ja ljudima reći kako će glasati – zaključio je šef Hrvatske obrtničke komore, koji je predsjednik od 2011. a već treći mandat mu teče do 2022. godine. Kako stvari stoje, upozoravaju neki članovi, ništa mu na putu ne stoji da osvoji i četvrti. Dakle, u stopu stiže zagrebačkoga gradonačelnika.
A što se tiče iznosa članarine, ona je oko tisuću kuna godišnje. Rekli bi mnogi od njih da nije puno, ali pitaju se čemu?