I ove je godine, od 16. do 22. rujna, održan Europski tjedan mobilnosti, europska inicijativa koja, kako je navedeno na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava i pozivanje ljudi da iskušaju alternative vožnji automobilom. O značenju mobilnosti te europskim iskustvima, pitali smo Marka Čavara, voditelja projekata u Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Tema ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti je "Mobilnost s nultim emisijama za sve". Koliko smo zapravo daleko od toga cilja s obzirom da najnovije studije Europske agencije za okoliš (EEA) potvrđuju značajan porast emisija od prometa u usporedbi s razinama iz 1990. godine?
– Mobilnost stanovništva uvelike utječe na funkcionalnost cijelog društva te je važna za gospodarski rast. Kao takva, jedna je od komponenti integriranog održivog urbanog razvoja koja razvojem urbanih sredina definitivno postaje prioritet. To je prepoznao i Europski zeleni plan, kojim se planira preobrazba EU gospodarstva, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova na način da se zaštiti, očuva i poveća prirodni kapital EU-a te zaštiti zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Prema zadnjim statistikama, emisije stakleničkih plinova u prometu povećavaju se od 2014. godine te su u 2018. godini bile 29 posto veće u usporedbi s razinama iz 1990. godine. U slučaju ciljeva elektrifikacije za EU do 2020. godine (10 posto), postignut je udio od 8,1 posto u 2018. godini. S druge strane, drastično je smanjen udio opasnih čestica u zraku te će se u budućem razdoblju ambicioznim mjerama, prvenstveno Europskim zelenim planom, pokušati smanjiti utjecaj prometa u urbanim sredinama.
Svijest građana
Kako se sve potiče ostvarenje cilja nultih emisija i što je ključno za uspjeh u tom pogledu?
– Za ostvarenje ciljeva potrebno je sustavno pristupiti sektoru transporta. S jedne strane, planskim i strateškim okvirom, ponajprije, Europskim zelenim planom s kojim Europska komisija želi snažno potaknuti multimodalni prijevoz te time povećati učinkovitost prometnog sustava. Ove aktivnosti uključuju i elektrifikaciju prometa, kako javnog, tako i osobnog prijevoza. Uz to, predviđa se prilagodba postojeće i izgradnja nove prometne infrastrukture za bicikle.
Komisija će uzeti u političko razmatranje kako ostvariti djelotvorno određivanje cijena cestovnih naknada u EU-u te ukidanje subvencije na fosilna goriva, čime želi izravno utjecati na cijenu prijevoza, koja mora uključivati "odražavanje" na okoliš i zdravlje. Komisija će svojim instrumentima financiranja, kao što je Instrument za povezivanje Europe, pomoći u razvoju pametnih sustava upravljanja prometom i rješenja "mobilnosti kao usluge".
S druge strane, osim financiranja i pripremanja infrastrukture, ključno je utjecati na svijest građana o prednostima korištenja prijevoznih sredstava koja ne zagađuju okoliš. Ovi ciljevi postižu se kroz sustavnu promociju korištenja bicikala izgradnjom biciklističkih staza i organizacijom sustava javnih bicikala, kao i integracijom flote automobila na električni pogon koje stanovnici mogu unajmiti.
Osim sustava javnih vozila, gradovi promoviraju korištenje vlastitih prijevoznih sredstava, prvo električnih automobila koji postaju sve konkurentniji vozilima na motorni pogon, ali podjednako i bicikala s kojima stanovnici u urbanim sredinama ne sudjeluju u brojnim prometnim čepovima. Paralelno, konstantno se razvija sustav javnog prometa (tramvaji, vlakovi, autobusi) kako bi se omogućilo što efikasnije putovanje i smanjenje korištenja osobnih automobila. Bitno je, dakako, raditi na podizanju svijesti u svim segmentima sustava transporta kako bi se ostvarila sinergija i maksimalni utjecaj.
Bruxelles, Lisabon...
Koji gradovi u Europi mogu poslužiti kao primjer i koje su njihove specifičnosti?
– Po pitanju smanjenja korištenja osobnih automobila uvođenjem sustava javnih električnih vozila, dobri primjeri mogu se pronaći u Bruxellesu, u Belgiji, u kojemu je trenutačno nešto više od 5000 e-skutera, 1800 bicikala i 750 mopeda dostupno na korištenje, i Lisabonu, u Portugalu, gdje trenutačno devet kompanija pruža usluge na području mikromobilnosti, tj. električnih romobila i bicikala, osiguravajući adekvatnu infrastrukturu i vozila.
Naravno, što se tiče infrastrukture za korištenje bicikala, ukupno u EU-u postoji više od 125 gradova s implementiranim sustavom javnih bicikala te osiguranom infrastrukturom za neometano prometovanje, među kojima prednjače Amsterdam i gradovi skandinavskih zemalja, ponajprije Kopenhagen. S druge strane, osim individualnih javnih vozila, većina spomenutih gradova ima odličnu mrežu javnog transporta (tramvaj, željeznica, metro). Te gradove odlikuje veliki entuzijazam građana za korištenje bicikala, što je i direktna posljedica edukacije i podizanja svijesti.
Što se tiče promocije "mobilnosti kao usluge" kojoj je cilj zapravo pružiti povezanost prijevoznih sredstava i platforme, tj. aplikacije za lakše korištenje i kupnju karata, primjer dobre prakse nalazi se u Beču, u Austriji. To je SMILE platforma koju je razvio gradski javni prijevoznik. Pružanjem mogućnosti planiranja putovanja, rezerviranjem prijevoza i elektroničkim kartama, oko 20 posto korisnika sustava je smanjilo korištenje osobnih automobila.
Za kraj, recimo da su neki europski gradovi, osim gore navedenih mjera, uveli i zabranu prometovanja motornim vozilima kroz "zone niske emisije", poput Barcelone, u kojima se zabranjuje korištenje motornih vozila od 7 do 20 sati.
Sustavi javnih bicikala
Kakva je situacija u Hrvatskoj što se tiče mobilnosti i korištenja prijevoznih sredstava koja ne zagađuju okoliš?
– U Hrvatskoj trendovi pokazuju zaostajanje za europskim prosjekom, ali i postupnu prilagodbu prometa u urbanim sredinama. Posljedica je to donekle nedostatka adekvatne infrastrukture ili funkcionalnosti samog prometnog sustava, ali i osobnih navika, tj. odabira, budući da velik broj stanovnika i dalje radije bira putovati osobnim automobilom umjesto javnim prijevozom ili biciklom.
Dakako, u ovo vrijeme pandemije je to i opravdavajuće, ali u budućnosti se očekuje podizanje svijesti o prednostima novih koncepata mobilnosti, pogotovo onih koja ne zagađuju okoliš. Ova tranzicija prema zelenom prometu je i obveza Europske unije te će Hrvatska kroz postupne promjene uvoditi prijevozna sredstva koja ne zagađuju okoliš.
Kao naše primjere dobre prakse korištenja bicikala mogu se istaknuti gradovi koji su uveli sustave javnih bicikala, običnih i/ili na električni pogon, koji osiguravaju sve adekvatniju infrastrukturu za bicikliste te stvaraju efikasniji javni promet. Sustavi javnih bicikala implementirani su u više od 25 gradova u Hrvatskoj, s više od 24.000 registriranih korisnika na dnevnoj razini.
U velikim urbanim sredinama razvijaju se sustavi javnog prijevoza koji su okosnica mobilnosti stanovnika. Veći gradovi su počeli s prilagodbom svojih sustava javnog prijevoza novim konceptima mobilnosti i integraciji intermodalnosti povećavajući funkcionalnost željezničkog i autobusnog prijevoza, kao i njihovu povezanost s biciklističkim prijevozom kako bi se građani mogli što efikasnije kretati kroz urbane sredine.
Većina gradova je već izradila, ili se obvezala izraditi, plan održive urbane mobilnosti, kojim se daje detaljan pregled planova za integraciju pješačko-biciklističke infrastrukture, uvođenje prostora zajedničke namjene u urbanim sredinama, modernizaciju sustava javnog prijevoza, elektrifikaciju i prilagodbu ostale infrastrukture.