Ovo je utakmica koja donosi najveći adrenalin. Svi sanjaju taj meč, a ja sam ponosan što nikada nisam izgubio od Dinama u Poljudu. Oni su se u mom prvom mandatu u Hajduku (2001. – 2005.) prilično tresli kad bi došli u Split i nadam se da će se ta vremena brzo vratiti.
Uvijek nam je bilo posebno drago pobijediti Dinamo, pogotovo u Poljudu. U takvom ambijentu punog stadiona raspoznaju se pravi igrači. Ako te pune tribine sputaju, onda to nije to. Idi igrati pred manje ljudi. Ta bi publika pravim igračima trebala biti samo poticaj. Iako, zna biti i teško ako ti zvižde jer smo temperamentni. Odgovornost je velika, možeš razveseliti ili rastužiti 30.000 gledatelja. Malo se plašiš, uzbuđen si, jedva čekaš...
Puno se osjećaja miješa. No Hajdukov se igrač s time mora znati nosit...