StoryEditor
Domaći nogometni u teoriji

Za naše klubove sve ostaje isto: toliko smo nisko da niti u jednoj kombinaciji ne možemo biti blizu nogometne elite

19. travnja 2021. - 23:41
Gabriel Bouys/AFP

Ustrojstvo Superlige zamišljeno je kao ''privatna zabava zatvorenog tipa'', na koju mogu doći samo oni s pozivnicama. Dakako, ovdašnje medije i njihove konzumente najviše intrigira pitanje: a gdje su u priči o Superligi – hrvatski klubovi? Naravno, mnogima će prethodno pitanje zvučati kao početak nekog urnebesnog vica...

Među 12 klubova, osnivača Superlige, spominju se isključivo predstavnici triju najprestižnijih europskih nacionalnih liga – engleske Premierlige, španjolske La Lige i talijanske Serie A. Prema UEFA-inoj nomenklaturi kvalitete Prva HNL nalazi se na 18. mjestu i ''masonerija'' Superlige jamačno nije uzimala u razmatranje klubove iz spomenutog natjecanja.

Teoretski, jedino bi Dinamo, kao 33. subjekt s UEFA-ine rang-liste mogao dobiti pozivnicu među pet klubova izvan kvote osnivača Superlige. Međutim kako je nogometna elita spremna odreći se UEFA-e tako ju niti nekakvi bodovi i rang-liste asocijacije iz Nyona pretjerano ne zanimaju. Uostalom, nigdje se rezultat ne spominje kao uvjet za članstvo u Superligi. A glede SF-priče o ''Dinamu u Superligi'' najbitnijim se čini sljedeći detalj: tko god je doživio ambijent maksimirskog stadiona nije poželio vratiti se...

Ipak, eventualnim izlaskom dvadeset najboljih klubova iz UEFA-inog sustava, Dinamo bi posljedično mogao profitirati. Dakako, pod uvjetom da klub iz Maksimira obrani naslov u Prvoj HNL te ukoliko sačuva trenutačni roster igrača. UEFA bi uspostavom Superlige zasigurno revidirala sustav Lige prvaka i Europske lige. Možda bi odustala i od trećeg razreda kvalitete, tzv. Konferencijske lige. Uspostava tog natjecanja ionako je bio ustupak bogatim klubovima.

Posljedično bi međutim nagradni fond bio kudikamo skromniji, jer blagajnu UEFA-e najvećma su punili upravo klubovi koji inzistiraju na razdruživanju s dosadašnjim sustavom natjecanja.

U novom ''miješanju karata'', hrvatski bi se klubovi iznova mogli naći u kvalifikacijama za Ligu prvaka i Europsku ligu. Baš kao i na početku ove sezone kada je ''pola HNL-a igralo Europu'' (Dinamo i Lokomotiva igrali su kvalifikacije za Ligu prvaka, a Rijeka, Osijek i Hajduk za Europsku ligu). No, epilog je poznat: jedino su se Rijeka i Dinamo domogli skupina Europske lige. Ostali su poispadali prije doigravanja...

Za većinu hrvatskih klubova odlazak elite ne bi puno značio u njihovom potencijalnom iskoraku u Europi. Njima Real, Barcelona i Manchesteri ionako nisu stajali na putu. Problem je hrvatskih predstavnika (osim Dinama) što nisu konkurentni niti među srednjom klasom europskih klubova. Njihovu stvarnost najbolje ilustrira trenutačni rejting. Među 428 klubova koji su u posljednjih pet sezona osvajali bodove UEFA-e, od hrvatskih tu su – Dinamo na 33. poziciji, Rijeka je na 115. mjestu, Hajduk je 141, Osijek 193. a Lokomotiva je 227.

Eventualnim pokretanjem Superlige samo bi se rejting hrvatskih klubova popravio za 20 mjesta. Sve ostalo bi uglavnom ostalo isto...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2021 17:11