Glazba se napokon uselila u koncertnu dvoranu obnovljenog Hrvatskog doma. Nakon nekoliko svečanih govora i službenog otvaranja, koje je pripalo ministrici kulture i medija dr. Nini Obuljen Koržinek, glazbenici su izveli kraći program u kojem je naglasak bio na splitskim skladateljima, te Splitu i moru.
Vrhunac večeri bilo je izvođenje Tijardovićeve "O kućo mala" koju su otpjevali operni pjevači Antonija Teskera, Terezija Kusanović, Mate Akrap i Bože Jurić Pešić u pratnji Komornog orkestra HNK Split, čime su glazbenici simbolički proslavili ulazak u svoju godinama iščekivanu "kuću glazbe".
Privremeni ravnatelj Javne ustanove u kulturi Hrvatski dom Split Marin Kaporelo kazao je da je otvaranje organizirano uz mali broj uzvanika, no da su za sve zainteresirane omogućili prijenos uživo putem Facebooka, YouTube kanala, kao i na trgu ispred zgrade HNK. Najavio je da će nova kulturna ustanova organizirati i voditi koncertni život grada, te stvarati glazbenu publiku razvijanjem kulturnih navika najmlađih.
Decenijama na margini
Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara se osvrnuo na vrijednost zgrade u kojoj je smještena koncertna dvorana:
– Obnovili smo zgradu Hrvatskog doma koja je desetljećima bila stavljena na marginu, a 1908. kad je izgrađena bila je žarište kulturnog života Splita. U ovoj zgradi su osnovani brojni sportski i kulturni klubovi, te udruženja, kao važni nositelji tog kulturnoga života. Fašisti su joj uništili fasadu i uselili sjedište fašističke mladeži, nakon rata zgrada je propadala i dočekala mog prethodnika Zvonimira Puljića koji je obnovio Kazalište lutaka na prvoj etaži. Niz godina su se pripremala dokumentacija i 25 milijuna kuna vrijedan objekat je tu, predan splitskim glazbenicima koji gradu daju timbar glazbene prijestolnice. Kad spomenemo Lukačića, Bajamontija, Suppea, Hatzea, Tijardovića, Gotovca, Runjića, do Paraća i Dvornika, svih koji su pronijeli slavu glazbenog Splita, nameće se pitanje – kako to da nismo imali koncertnu dvoranu? Imamo je! Simboličkim i kratkim koncertom otvaramo je u ovoj godini, kako i na pročelju zgrade stoji: "1908. – 2020.", jer u ovim trenucima kultura i glazba su ljudima potrebni – rekao je Krstulović Opara.
Na novinarsko pitanje da li je otvaranje moglo sačekati bolja vremena jer je navodno kazališni sindikat tražio odgodu zbog bolesti u obitelji jednog od izvođača koncerta, Krstulović Opara je odgovorio:
– Koristite neprovjerene informacije, kako biste bacili sjenu na jedan vrhunski događaj. Pripremili smo ga sukladno svim epidemiloškim mjerama i u suglasnosti sa epidemiolozima. Pustite ljude da uživaju u jednom iznimnom događaju koji je pripremljen po svim preporukama Zavoda za javno zdravstvo – odgovorio je nervozno.
Ministrica kulture i medija je u svom govoru istakla:
– U vrijeme kad je Krstulović Opara izabran za gradonačelnika, ovo je bio prioriteni projekt, sufinanciran je sa malo više od 4 milijuna kuna. Split je grad kulture, umjetnosti, zaista je bilo vrijeme da dobije ovakvu dvoranu. To će bit dom ne samo za klasičnu glazbu nego i suvremenije izričaje, nadam se da će pandemija što prije završiti, a tada će ova dvorana zaživjeti u punom smislu. Ova godina bila je puna neizvjesnosti i straha, potrudili smo se da kultura ide dalje i da umjetnici budu tu za svoju publiku. Zaokružujemo je otvarajući ovaj izniman prostor kulture – kazala je Obuljen Koržinek.
Falilo je veselja
U glazbenom dijelu programa učestvovali su još mezzosopranistica Renata Pokupić, pjevač Tedi Spalato, harfistica Lovorka Begović, Splitski gitaristički kvartet, saksofonist Gordan Tudor, gitarist Srđan Bulat i harmonikašica Martina Jembrišak.
Iako je na svečanosti otvaranja bilo elegantnih toaleta, leptir mašni, snažne rasvjete koja je otkrila svu ljepotu secesijkih štukatura, uzvanika i govora, glazbe i dugog aplauza, ipak – falilo je veselja, usprkos tome što je spomenuto u svakom govoru. Falilo je ljudi, nije bilo publike. Otvaranje koncertne dvorane nakon toliko dugih godina moglo je u drugačijim okolnostima biti veliki društveni događaj.
Ovako je bio, ipak, samo događaj.