Splitski HDZ-ovci iduće će nedjelje principom “jedan član, jedan glas” birati novog predsjednika ogranka stranke.
Upada u oči nikada veći broj kandidata, ali istodobno i prilično blaga kampanja bez većih trzavica, prozivanja i podmetanja. Upućeni kažu da je tome pridonio stav zagrebačke Središnjice i stranačkoga šefa Andreja Plenkovića, koji se, iako su neki to očekivali i prizivali, nije uključio u kampanju i odredio svojeg favorita.
– Što vas to čudi – kaže nam jedan dugogodišnji HDZ-ovac – kada se Plenković već nekoliko puta opekao na splitskoj organizaciji i njezinoj kadrovskoj politici?! Ovako je povukao ručnu i sve gleda sa strane. A da je bilo koji od ovih četvero kandidiranih osjetio da je netko od ostalih protukandidata premijerov izbor, vjerujte da se ne bi ni kandidirao.
Informacije, međutim, kažu da bi se Plenković potpuno drugačije držao da se na kandidaturu odlučio Nenad Periš. Zbližio ih je nestanak sina ovog poznatog vaterpolskog suca krajem prošle godine u Beogradu. Plenković je vjerovao da je Periš taj koji može preuzeti stranku i na idućim izborima za gradonačelnika dobiti širu podršku Splićana.
Na koncu je odustao, a u utrku za povjerenje članstva ušli su Tomislav Šuta, Andrija Čaljkušić, Jakša Balov i Enco Kovačević, dok se lista potpredsjedničkih kandidata popela na sedam imena.
Škorić uz Čaljkušića, Sanader uz Šutu
– Kad je svu četvoricu kandidata primio predsjednik početkom studenog, jedino što je od njih tražio jest da kampanja bude fer i da se ne prelazi granica pristojnog ponašanja, jer bi u suprotnom cijela stranka mogla trpjeti posljedice, a sam Plenković ostaviti dojam da ne kontrolira HDZ – dodaje naš izvor.
Iako je, znači, Plenković ostao suzdržan, na terenu se počelo spekulirati njegovom podrškom. I nas su ovog vikenda u čak dva tabora uvjerali da stranka i njezin vrh stoje baš iza njihova kandidata. A što se tiče gradskih i županijskih dužnosnika, tu su stvari pomalo drugačije. Dugogodišnji šef Županijskog odbora i aktualni politički tajnik stranke, Ante Sanader, stao je uz Tomislava Šutu, direktora splitskog “Vodovoda i kanalizacije”. Uz njega su i dva vjerna Sanaderova pobočnika, Vice Mihanović i Ante Mihanović, kao i dobar dio stranačkih kadrova iz Splitsko-dalmatinske županije. U istom je taboru i posljednji HDZ-ovski gradonačelnik Splita, Andro Krstulović Opara, dok Petar Škorić, predsjednik stranke u isto to vrijeme, podržava Čaljkušića.
– Za Oparina mandata ispunjavane su sve želje koje su dolazile od dobrog dijela ljudi koji su naši članovi. On se na takav način također htio distancirati od koalicije s Kerumom, zaboravljajući da je to nužnost i da su nas odbili Puljkovi i njihov tadašnji Pametno. Tu je dolazilo do kontreštavanja sa Škorićem, iako je situacija bila identična onoj koju je predsjednik Plenković imao i još uvijek ima s Pupovcem i njegovim SNSD-om. Opari sada nije bitno što je najveću stranačku oporbu imao u županijskom HDZ-u. Što se tiče Škorića, interesantno je da su neki ljudi poput Šute, ali i Kreše Čaljkušića i Zrnike Mužinić Bikić, lansirani za njegova mandata i vođenja HDZ-a, da bi se sada našli na suprotnim stranama – objašnjavao nam je jedan drugi HDZ-ovac.
Župan Blaženko Boban primijenio je plenkovićevsku taktiku i odlučio se ne miješati u izbore u splitskog HDZ-u, a slijedio ga je i njegov dožupan i, po mišljenju mnogih, budući nasljednik, Stipe Čogelja.
– Blaženko je Solinjanin, a ovo su izbori u Splitu, dok možda i računa da će mu podrška Splita trebati odluči li se kandidirati još jedan mandat u Županiji. On je uvijek bio pragmatičan čovjek – objašnjavaju nam neki i istodobno demantiraju da je Boban na bilo koji način stao iza Šute. Kao argument navode činjenicu da je Šuta otišao s čela nikada zaživjelog Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada u Lećevici kad je Boban preuzeo Županiju.
Pala jedna partija, da ne bi i druga
Tomislav Šuta, prema unutarstranačkim izvorima, ima najviše šansi da zasjedne na čelo HDZ-a, a prvi mu je izazivač Čaljkušić. Balova i Kovačevića vidi se kao samostalne strijelce. Puno toga ovisit će o odazivu članstva. Na papiru je to nešto više od 5300 glasova, ali vrlo je vjerojatno da će izići samo trećina njih.
– Kad se biralo između Plenkovića i Kovača za predsjednika stranke, glasalo je nekih 1400 članova. Nismo na vlasti, znači nema ni konkretnih interesa tipa zapošljavanja, dozvola i slično. Na tome je pala ona partija, bojim se da ne bismo i mi. Osim toga, božićno je vrijeme, igra se Svjetsko prvenstvo u nogometu i iznenadio bih se kada bi premašili tu brojku – kaže naš prvi sugovornik iz HDZ-a, i za kraj ne baš preoptimistično zaključuje:
– Koga god mi izabrali, teško da će se iti jedan od ovih kandidata moći suprotstaviti Puljku na idućim izborima. Ipak se radi o ne baš poznatim političkim imenima izvan HDZ-a da bi zadobili šire povjerenje građana, a bez toga nema vlasti. Jedino nas nekom krupnom pogreškom ili aferom može spasiti sam Puljak!