Životni vijek Karepovca procjenjuje se na još dvije godine, iako mnogi smatraju da je taj rok i kraći. Po optimističnom planu bi Splićani svoje smeće trebali 2026. godine odvoziti u Centar za gospodarenjem otpadom kod Lećevice, ali pitanje je hoće li ono biti gotovo tada.
Ako pitate tvrtku Regionalni centar "Čistog okoliša", odgovor je potvrdan. U istoj vjeri su i u gradskoj tvrtci "Čistoća". Prošlog tjedna javnost je zabrinula vijest da je Europska komisija uvjetovala realizaciju Centra za gospodarenje otpadom kod Lećevice izradom i usvajanjem nove studije utjecaja na okoliš koja je krajem studenog poslana u proceduru.
Upravo zato obratili smo se gradskoj tvrtki "Čistoća". Zanimalo nas je koliko dugo još možemo koristiti Karepovac, imaju li plan gdje će odlagati otpad ako Lećevica ne bude gotova na vrijeme te hoće li najgori scenarij za Splićane značiti i skuplje račune.
- Prema dosadašnjoj dinamici rada i odlaganja otpada na Karepovcu preostali životni vijek odlagališta iznosi minimalno dvije godine. Produženje tog roka ovisi o našim navikama odvajanja otpada kao i budućim investicijama koje se tiču obrade otpada kako bi se smanjila količina koja se odlaže na Karepovac, a tu prvenstveno mislimo na biootpad.
Iskreno vjerujemo da će Regionalni centar za otpad u Lećevici započeti sa radom u 2026. godini kako je i najavljeno. Ukoliko dođe do produljenja tog roka, morat će se naći alternativno mjesto za odlaganje otpada koji se sakuplja na području grada Splita. "Čistoća" ne može utjecati na takav razvoj događaja kao i na mjesto na kojem će se u tom slučaju otpad odlagati.
To će se rješavati u dogovoru nadležnog ministarstva, županije i grada koji moraju iznaći alternativno rješenje te omogućiti neprekinuto odlaganje otpada. Što se tiče kalkulacije cijene odlaganja u tom slučaju, u ovom trenutku ne možemo znati koliki bi to bio trošak, ali zasigurno veći nego što ga sada imamo - odgovorili su nam iz gradske tvrtke "Čistoća".
Podsjetimo, Ante Renić prije 10-ak dana razriješen je s pozicije predsjednika Nadzornog odbora "Čistoće" zbog toga što je od direktora Ivice Karoglana tražio da s Planom poslovanja dostavi i računicu oko Karepovca. Kako to nije dostavljeno, Renić je otkazao sjednicu Nadzornog odbora, a posljedično je njemu Grad Split otkazao suradnju.
Nakon objave vijesti oko nove studije u Slobodnoj Dalmaciji, Regionalni centar "Čistog okoliša" prošlog je tjedna poslao priopćenje u kojem navode da je riječ o strateški važnom projektu koji nema alternativu te da je to rješenje problema vezanih uz gospodarenje otpadnom odnosno kompletnu sanaciju Karepovca.
Objasnili su da na lokaciji CGO-a Splitsko-dalmatinske županije trenutno traju završni radovi na 1. fazi realizacije i to na upravno servisnoj zoni te odlagališnim plohama na kojima se uz folije kojima se sprječava curenje u okolno tlo, ugrađuje i dodatni sloj mineralnog glinenog pokrova debljine 50 centimetara, a uz sve to dodatno se od eventualnog proboja geosintetika i curenja osigurava ugradnjom senzora za detekciju.
- Budući da se projekt realizira na platformi i unutar specifičnog regulatornog okvira koji čine propisi RH, ali i specifični zahtjevi Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, nastavno na dosad provedene aktivnosti i u skladu sa spomenutom regulativom, Regionalni centar "Čistog okoliša" je 30. studenog 2023. godine predao zahtjev za pokretanje postupka Procjene utjecaja zahvata na okoliš u nadležno ministarstvo.
Studija utjecaja na okoliš izrađena je u skladu sa aktualnim propisima za gospodarenje otpadom i direktivama EU, pa posljedično i sva projektna dokumentacija mora biti u skladu s njima. Kao baza za novu Studiju utjecaja na okoliš izrađeno je i od strane nadležnih tijela usvojeno novo Idejno rješenje Centra za gospodarenje otpadom koje uvažava sve aktualne važeće propise EU i RH kao i načela BAT-a (Best Available Technology).
Sve aktivnosti su usmjerene na provođenje procedure koja će se zahtijevati od strane tijela EU kako bi se ostvarilo sufinanciranje za novo proračunsko razdoblje EU od 2021-2027.
Kako je projekt zbog općepoznatih okolnosti na tržištu postao veliki projekt prema pravilima EU sufinanciranja, sukladno zahtjevima EU potrebno je provesti PUO (Procjenu utjecaja zahvata na okoliš), navedeno nije nikakav novi zahtjev niti iznenađenje već se radi o preporuci JASPERS-a i Europske komisije još 2018. godine kada je potpisan tkz. Completion note kojim se odobravaju bespovratna EU sredstva - napisali su između ostalog u priopćenju iz Regionalnog centra "Čistog okoliša".
Živi bili pa vidili...