Odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja, školskog predmeta kojeg se planira uvesti u splitske osnovne škole.
Premda su nedavno Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, i Damir Barbir, nezavisni gradski vijećnik, održali radni sastanak na kojem su se usuglasili kako će se u Prijedlog proračuna Grada Splita za 2024. godinu uključiti nova stavka predviđena za financiranje uvođenja i provedbe Građanskog odgoja u osnovnim školama, Davor Matijević, predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik, nije optimističan da će se i realizirati.
- Osobno sam 2021. godine predložio amandman za uvođenje građanskog odoja, no nisam dobio podršku gradonačelnika Ivice Puljka. Kad se 2022. godine radio proračun za 2023. godinu, on je usvojen, međutim, ništa se nije dogodilo. Moram priznati da sam skeptičan o njegovim najavama da će se u idućoj godini uvesti građanski odgoj jer, kažem, imam dvije godine loših iskustava. Jednom je odbijen, jednom je usvojem, ali ništa se nije napravilo po tom pitanju - poručio je Matijević na konferenciji za medije održanoj 4. prosinca u prostorijama SDP-a.
- Kad se govori o ulaganju u obrazovanje, najčešće se priča o otvaranju škola, vrtića i građevinama, no ne priča se o programima, a još manje o osobama koje bi trebale provoditi te programe i odgajati našu djecu. Građanski odgoj je program koji je započeo u Rijeci i usvojilo ga je 11 gradova i tri županije. Stvarno je žalosno da Split kao grad koji teži ulaganju u obrazovanje i koji propagira potrebu za ulaganje u našu djecu ima problem s uvođenjem ovakvog programa kao što je Građanski odgoj - poručio je.
Sabina Glasovac, potpredsjednica SDP-a, sudjelovala je u organizaciji građanskog odoja i odgojno-obrazovnog sustava dok je bila SDP-ova vlast, a osvrnula se na pozitivne reakcije djece i roditelja iz Rijeke koji provode ovaj program od 2016. godine.
- Rijeka je krenula s jednim nadstandardom, a to je uvođenje Građanskog odgoja u više razrede osnovnih škola, odnosno od 5. do 8. razreda, dva puta tjedno. Taj model, priručnike i materijale ponudili su besplatno svim jedinicama lokalne samouprave koje to žele i brojne su ga primile. Ono što pokazuju evaluacije projekta jest to da su ovim programom iznimno zadovoljni učenici, a nakon toga i roditelji i nastavnici koji isti provode - rekla je Glasovac te objasnila zbog čega je program toliko nužan u današnjem društvu.
- Zašto je to tako? Mladi ljudi shvaćaju da im Građanski odgoj pomaže i osposobljava ih za realan život. Cilj ovoga programa je stvoriti informirano, aktivno i odgovorno građanstvo. U tim sadržajima nema ništa sporno, naprotiv, oni pripremaju mlade ljude za, primjerice, financijsku pismenost, potrošačku pismenost, medijsku pismenost. Uče ih kritički razmišljati, donositi na činjenicama zasnovane odluke, kako gospodariti otpadom, kako biti ekološki osvješten, uče ih onome što je strašno potrebno - njegovanje kulture nenasilja, tolerancije, poštovanje prema sebi i prema drugima - rekla je.
Sve to je, tvrdi, odgovor na brojna istraživanja na populaciji mladih u posljednjih nekoliko godina koja sva pokazuju isto - da u našoj mlađoj populaciji, nažalost, raste isključivost, netolerancija i potpuna nezainteresiranost za društvene i političke procese.
- Ja sad stavljam na stranu što je dovelo do toga da se treba politički i građanski aktivirati, ali ono što znam jest da nećemo imati drugačiju situaciju i ne možemo očekivati drugačije rezultate ako ponavljamo iste obrasce, a to je da mlade prepuštamo samima sebi i ako u njih ne ulažemo od malih nogu.
Napomenula je kako je ideja uvođenja Građanskog odgoja odbijena i u Dubrovniku gdje je također održava konferenciju za medije.
- Meni je nerazumljivo i nejasno zašto to odbijaju Split, pa i Dubrovnik. Što čelnici ovih gradova imaju protiv odgovornih mladih ljudi koji sutra trebaju nositi ovo društvo, da budu spremni na sve ono što ih čeka u društvu izvan ovog standardnog sustava odgoja i obrazovanja, sadržaji koji ih pripremaju za realni život? - pita potpredsjednica SDP-a.
- Mi znamo gdje je nas dovela financijska pismenost i polupismenost kada govoroimo o slučajevima franaka. Ljudi se nerijetko nađu u situaciji da preuzmu na sebe neka konkretna zaduženja, neke obveze na sebe, ne samo mladi nego i stariji, bez da znaju što ti ugovori sa sobom nose. Potrošačka pismenost je vrlo važna jer osvještavamo činjenicu da imamo svoja potrošačka prava, dobro je da djecu od malih nogu educiramo o tome koja su im prava, kako se boriti za svoje interese. Isto tako i kad govorimo o medijima. Imamo krasnih medija koji objektivno obavještavaju, a imamo i veliki porast konzumacije društvenih mreža. Živimo u digitalnom informacijskom društvu gdje su brojne informacije koje se mladima plasiraju i kojima su zatrpami, tu su i lažne vijesti. Mlade učimo kako donositi zaključke, kako znati razlučiti što su to znanstveno ili na drugi način utemeljene informacije, činjenice - istaknula je.
Kao konkretan primjer spomenula je bolest hripavaca.
- Trebamo se zapitati koliko je to posljedica kampanje protiv cjepljenja, a možda do tog ne bi došlo da smo mlade educirali da vjeruju znanosti, onim stvarima koje su dokazane. Sve to je sastavni dio života. Znam da nekima Građanski odgoj zvuči aprstraktno, obrazovanje za građansko društvo, a uz to svi misle da politika ima nekakav interes u tome. Pa ima. Politika ima interes u tome da nas mladi ljudi dobro propituju, da znaju razdvojiti je li to istina ili laž, koliko smo vjerodostojni u onome što radimo, koliko gradimo na utemeljenim stvarima naše povjerenje između njih i nas u dvosmjernoj komunikaciji.
Mislim da cijeloj politici treba biti u interesu ljudi koji su slobodnomisleći, da imamo ljude koje ne možemo izvarati, koji misle svojom glavom, da imamo generacije koje su sposobne upravljati ovom zemljom jer kad nas ne bude, to će biti oni - poručila je te napomenula kako bi nam u interesu nam trebalo biti da mladi budu što osposobljeniji, aktivniji, odgovorniji i, prije svega, informirani.
- Očito je HDZ-u u interesu da imamo što manje informirane i slobodnomisleće ljude u ovom društvu jer time je, valjda, njima bolje za taj birački bazen, to gledaju vrlo kratkoročno i usko politički partikularno obojano. Jedino što možemo je kroz gradove širiti taj model, a kad preuzmemo odgovornost za Hrvatsku, moći ćemo na temelju tih iskustava to uvesti kao standard za cijelu Hrvatsku. Bojim se da to neće biti za vrijeme HDZ-a - zaključila je na kraju, a Matijević je istaknuo kako će bit tema na kojoj će inzistirati.
Dok se Split još bori s realizacijom Građanskoga odgoja, Rijeka već planira idući korak, a to je uvođenje i Zdravstvenog odgoja.