| Je li to bilo etničko čišćenje ili ne pitanje je terminologije. Danas Talijana u Hrvatskoj ima između 20 i 30 tisuća. Ja govorim istinu, a ona ne odgovara ekstremnim esulima i nekima iz SAB-a |
| PIŠE Anita BELAK KRILE |
Predsjednik Talijanske unije i saborski zastupnik Furio Radin ostao je šokiran odlukom antifašista iz Rovinja koji ga nisu pozvali na proslavu osnutka talijanskog bataljuna iz Drugoga svjetskog rata. Riječ je o bataljunu «Pino Budicin» koji je osnovan 1944. godine, a ime je dobio po jednom od prvih organizatora antifašističkog otpora u Istri.
Zašto Vam Savez antifašističkih boraca Rovinja nije dopustio da se obratite skupu koji su organizirali u povodu 64. obljetnice talijanskog bataljuna «Pino Budicin»?
- Odluka da ne govorim dolazi iz središnjice istarskog SAB-a gdje ne mogu zaboraviti da sam 2000. godine predložio da se stavi jedan znak pijeteta na jednu od fojbi. Izgleda apsurdno, ali vjerujte mi, to je osnovni motiv. Jedini razlog moje “nepodobnosti” je upravo u tome što smo Talijanska unija i ja osobno tada predložili da se slijedi gesta talijanskog predsjednika Azzelija Ciampija, koji je prije nekoliko godina zajedno s talijanskim partizanima odao počast svim žrtvama fojbi na fojbi u Bazovici, na talijansko-slovenskoj granici.
Je li točno da su Vas ipak prvo pozvali, a onda se predomislili i povukli poziv?
- Uvaženi pripadnici bataljuna «Pino Budicin» predložili su me da govorim i odgovor iz središnjice SAB-a je bio potvrdan, ali vjerujem da nije bio iskren. Mislili su da ću odustati, a kada su vidjeli da sam doista htio doći i govoriti, dva dana prije skupa odlučili su reći ono što doista misle.
 |
| / SREĆKO NIKETIĆ / CROPIX |
Zamjerate im i da su na proslavu pozvali malo Talijana?
- Da, Talijana je bilo izuzetno malo, a ni oni ne bi došli da su, ono jutro, čitali novine i vidjeli da nitko neće govoriti u njihovo ime.
Smatrate da su tim činom uvrijedili ne smo Vas nego i sve Talijane u Istri i sve Istrijane?
- Nismo uvrijeđeni nego ogorčeni. Takva prisvajanja nisu dio tolerantnog istarskog podneblja kakvog smo gradili od 1990. godine. Proslava obljetnice je potpuno nelegitimna, jer su Talijani kao dio te povijesti iz nje isključeni. Ta proslava bi trebala biti metafora suživotu, odnosno convivenzi na istarskom poluotoku. A to nije bila. Talijani u Hrvatskoj ne negiraju ni jedan detalj svoje povijesti, od egzodusa do partizanske borbe jer je to dio naše povijesti i dio nas. Talijani se ne prepoznaju u dijelu povijesnih interpretacija Saveza antifašističkih boraca, a ovakvo ignoriranje Talijanske unije smatramo autodestruktivnim za samu organizaciju antifašista u zemlji.
Podržao Vas je kolega zastupnik Damir Kajin…
- Kajin je odmah uvidio nepravdu i sam me nazvao. Kajin i ja ne mislimo uvijek isto, ali to nas ne sprečava da imamo zajedničke konferencije za tisak. Današnja Istra ne boji se istine. Mislim da bi čelnici SAB-a trebali napokon uvidjeti da nisu u skladu s vremenom.
Kako komentirate tumačenje tajnika SAB-a Istre Tomislava Ravnića koji je izjavio da u jamama nisu mogli završiti civili i nevine žrtve nego zločinci i fašisti?
- Takvo je tumačenje toliko apsurdno da baca sjenu ne samo na pravednu antifašističku borbu nego i na toleranciju i međuetničku toleranciju zbog kojih je Istra poznata. Žao mi je što će na kraju ispasti da u Istri ima mnogo manje tolerancije nego se to inače misli. Sve to zajedno šteti svima nama Istrijanima, pa i SAB-u, čiji bi čelnici trebali prihvatiti da je došlo novo doba u kojemu nema zabranjenih istina.
Znate li kako je završila ponuda predsjednika Stjepana Mesića koji je predložio da hrvatski forenzičari uz prisutnost stručnjaka iz Italije istraže sve fojbe te daju konačan sud o tome tko je i kada ondje stradao?
- Ne znam. Mesićev prijedlog je plemenit, jer želi okončati tu polemiku i gledati na budućnost. S druge strane, problem fojbi je puno dublji i forenzični je aspekt zapravo minoran. Mnogo je važnije da svaka strana priznaje svoje greške, a ne da stalno govori samo o zločinima drugih, i da se nakon toga krene naprijed, jer nam je dosta prošlosti. Pravda je na strani antifašista, jer je fašizam u svojoj definiciji zločinački, i ne vidim zašto neki još uvijek bježe od cjelovite istine. • Slažete li se sa stavom talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana koji tvrdi da su fojbe bile etničko čišćenje Talijana ? - Mislim da Napolitano to nije rekao. Znam da je Milovan Đilas priznao da je namjera poslijeratne Jugoslavije bila istjerati što više Talijana iz Istre. Iz Istre, Kvarnera i Dalmacije otišlo je oko 250 tisuća ljudi, većinom Talijana. Danas Talijana ima između 20 tisuća i 30 tisuća. Pred tim brojkama problem terminologije je sekundaran, tako da možete nazvati ovaj fenomen kako želite.
U otvorenom pismu predsjedniku Napolitanu cijenjeni talijanski novinar Paolo Rumiz predbacuje što Italija nije priznala svoju odgovornost za zlo učinjeno do Drugoga svjetskog rata i u njemu. “Italija krivnju za holokaust pripisuje Nijemcima, za fojbe Slavenima, samu sebe je olako oslobodila krivnje, izbjegla je suditi svojim ratnim zločincima - nabrojio je Rumiz”. Što Vi mislite o tome?
- Paolo Rumiz ima također pravo, jer Italija nije priznala do kraja svoje grijehe. Bilo bi bolje da Talijani govore o zločinima svoje strane, Hrvati, Slovenci i ostali o fojbama i drugim oblicima progona neistomišljenika, u ovom slučaju Talijana. Ja sam negdje između, mogao sam šutjeti ili pokušati govoriti o svemu. Odabrao sam ovaj drugi put i snosim određene posljedice, ne samo od pojedinih čelnika SAB-a nego i od ekstremnijih pripadnika esulskih organizacija.
