SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 226042 [title] => Mr. Zoran Malenica: Hrvatski entitet nije rješenje za BiH [alias] => mr-zoran-malenica-hrvatski-entitet-nije-rjesenje-za-bih [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => » Nakon Ukrajine novo žarište otvoreno je u našem susjedstvu u BiH. Slažete li se s tvrdnjama da je eksplozija nezadovoljstva izbila spontano motivirana socijalnim razlozima?

- Mislim da sve ukazuje na to.

» Ali, nakon početnog nesnalaženja, politika se brzo prestrojila pokušavajući kanalizirati zbivanja u svoju korist?

- Koliko sam uspio pratiti proteste, a onda i reakcije, doista mi se čini da se u nekim interpretacijama, čak i u našim medijima, potencira politička pozadina iskazanog nezadovoljstva. Bilo bi loše da se ta zbivanja, za koje sam uvjeren da su ipak posljedica vrlo teške socijalne situacije, tumače na način koji će odgovarati političkim elitama. Tu uključujem i hrvatsku političku elitu u BiH, a sasvim sigurno i bošnjačku i srpsku. Želi se prikazati kako je sve inscenirano da bi se utjecalo na moguće institucionalne promjene, posebno u Federaciji BiH, s ciljem da se država unitarizira.

» Mislite da unitarizacija nije realna prijetnja Hrvatima u BiH?

- Ako postojeća situacija, s deset kantona u dvadesetak godina, nije dala rezultata, ne vidim zašto bi se apriori morala izvoditi teza da bi čak i neki manji elementi centralizacije nužno morali ići na štetu interesa hrvatskog naroda u BiH. A čini mi se da je takav stav prisutan.

Takve ocjene čuju se čak i unutar hrvatske Vlade. I posjet premijera Milanovića Mostaru, u tom smislu, mogao bi se interpretirati na način da se zapravo politička elita Hrvata u BiH na osnovi ovih događaja legitimira. Jer i ona je bila u nevolji. Stav prema njezinu političkom ponašanju bio je dosta kritičan u Hrvatskoj, a mislim i u međunarodnoj zajednici. Usput, moram reći da posjet Milanovića Mostaru vidim, barem jednim dijelom, i kao potez taktičke naravi uoči izbora za Europski parlament.

» Žestoki prosvjedi ipak su trgli međunarodnu javnost koja kao da je na BiH potpuno zaboravila. Što očekujete?

- Sad će se ponovo otvoriti pitanje kako naći jedan ustavnopravni model funkcioniranja BiH koji će biti efikasniji od dosadašnjega u gospodarskom smislu, ali i u smislu funkcioniranja političkih institucija. O tome bi trebalo otvoriti pravu raspravu. Ja mislim da bi vjerojatno moguće rješenje bilo organiziranje međunarodne konferencije na kojoj bi bili prisutni svi zainteresirani čimbenici za sudbinu BiH.

Moralo bi se konzultirati i stručnjake za pitanja multikulturalnih i multietničkih društava i analizirati zašto ovaj model ustrojstva BiH nije dao rezultata. Nešto se mora promijeniti da bi se BiH mogla urediti i razvijati. Naravno, uz suglasnost svih nacionalnih zajednica i uopće građana.

» Na protestima su se posebno iščitavale poruke i parole. Što od viđenog smatrate važnim?

- Zanimljivo je, a mislim da se nije dovoljno analiziralo, da su se mogle vidjeti i parole kojima se poručuje da se mladi i danas vole i vjenčaju neovisno o nacionalnoj pripadnosti. To na neki način ukazuje na ono što bi moglo biti pozitivno za budućnost BIH. Smatram da je to, ako postoji makar i u malim jezgrama, važna naznaka da nove generacije neće robovati očevima koji su isfrustrirani ratom i ratnim posljedicama.

Da neće imati iste predrasude prema pripadnicima drugih nacionalnih zajednica. Spremnost da se stupa u vezu ili mješoviti brak ukazuje na jednu normalizaciju odnosa između pripadnika različitih nacionalnih zajednica, a to svakako, po mome mišljenju, BiH treba.

» To je i potpuno suprotno tvrdom stavu da se nacionalni identitet Hrvata može obraniti jedino stvaranjem trećeg entiteta?

- Inzistiranje na stvaranju hrvatskog entiteta, u smislu teritorijalizacije, vjerojatno bi štetilo pozitivnim procesima. Stvorila bi se, kao što se dogodilo s Republikom Srpskom, cjelina koja funkcionira kao područje jedne nacionalne skupine. U Republici Srpskoj nema povratka onih koji su tamo živjeli, čime se praktički legitimiraju predrasude koje su stvorene kroz rat.

Ako parole, koje sam spomenuo, ukazuju na određenu promjenu, onda je to po mome mišljenju dobar znak da BiH može, u nekoj razumnoj budućnosti, funkcionirati kao multietnička, multikulturalna i multireligijska društvena zajednica kao što je i prije bila. Ako se o tome bude vodilo računa, onda BiH ima šansu.

» Čini se da političke elite, čak i žestoki zagovaratelji BiH, ne razmišljaju na takav način. Oni brane interese svog naroda.

- Postojeće političke elite koje su se ušančile u tome da one predstavalju samo svoj narod i naciju zapravo i nastoje ova zbivanja omalovažiti, definirati ih kao inscenaciju da bi sputale potencijal koji protesti imaju. To je, uostalom, problem i našeg društva. Nemam potpuni uvid u strukturu političkih elita u BiH, ali mi se čini da su vodeći ljudi još uvijek oni koji su praktički izišli iz rata.

Logični su stoga zahtjevi da na scenu stupe ljudi koji dosad nisu bili u politici. To jest malo pretjerano, jer u politici nije dobro imati nagle personalne rezove, to čak može biti i štetno, ali u svakom slučaju treba otvoriti proces dolaska mlađih, obrazovanih ljudi, koji nužno ne vide u pripadnicima drugih nacionalnosti neprijatelje. A vidimo da dio građana, običnih ljudi, traži nove odnose i misle da BiH može tako funkcionirati.

» Je li proces moguće trajnije zaustaviti na granicama entiteta?

- Tu je odrađen posao od strane elita koje su to brzo definirale kao bošnjački pokret s ambicijom da se BiH uredi kao jednonacionalna ili građanska država. Naravno, tu treba biti objektivan – vidim u određenim krugovima bošnjačke nacije težnju da BiH funkcionira kao građanska država i da možda pri tome nedovoljno uviđaju činjenicu da pripadnicima hrvatskog i srpskog naroda u tome nedostaju elementi nacionalne samobitnosti.

Ne bi se smjelo dogoditi da te političke snage unutar bošnjačke nacije prevladaju jer takvo stajalište, sasvim sigurno, nije prisutno u cjelini. Treba pokušati naći model u kojemu će se prava brojčano manjih nacija zaštititi. Ali, ponavljam, ne vidim pri tome da je pravo rješenje teritorijalizacija. Znači, ne stvaranje entiteta, nego reguliranje ravnopravnosti na državnoj razini.

» Slažete li se da je potrebno staviti još jednu čvrstu točku na dilemu je li BiH održiva. Posebno s aspekta pretenzija iz Republike Srpske?

- Apsolutno. Cjelovita BiH je i hrvatski interes. I treba shvatiti da je ona manje održiva time što bi se stvorio još i hrvatski entitet To bi sugeriralo tendenciju da bi u budućnosti vjerojatno i onaj dio Hrvata koji bi ostao u drugim područjima preseljavao u taj dio BiH ili bi je napuštao još brže nego sada. Teritorijalizacija bi zapravo vodila, prije ili poslije, u rastrojstvo jedinstvene države. BiH ima specifičnosti koje proizlaze iz multietničnosti i multikulturalnosti i na tome treba razvijati pogodan model.

» Turski ministar vanjskih poslova prvi je visoki političar koji je nakon nemira posjetio Sarajevo. EU još čeka?

- Činjenica je da su predstavnici EU-a zatečeni situacijom i da treba još pričekati na njihovu pravu reakciju Usput se neformalno spočitava Milanoviću na stavu da Europa ne zna što će s BiH. Nisu ni kod nas jasni stavovi. Neke ranije izjave ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, pa čak i predsjednika Ive Josipovića, pokazuju da oni nisu otklonili mogućnost rješenja problema kroz posebni hrvatski entitet. A to znači da se stavovima približavaju hrvatskoj političkoj eliti u BiH. Sad će se konačno i hrvatska politika morati u tom smislu jasno odrediti, uobličiti malo jasniji program o tome što treba napraviti u BiH.

» SAD je skrojio BiH, Europa je čuva i plaća. Je li izlaz u daljnjem ubacivanju novca ili je prioritet funkcionalniji sustav?

- Morat će se ići s jednim i drugim. Mislim da će odluka o financijskoj intervenciji biti vrlo brzo donesena, ali znamo da je puno novca raznim kanalima došlo u BiH, a razvoj nije potaknut. Bit će novca da se situacija malo primiri, ali onda treba ozbiljno analizirati sve što je bilo i pokušati usuglasiti model ozbiljne reforme. To neće ići lako, ali bit će nužno.

» Jesu li dramatični događaji u BiH malo relaksirali našu tešku zbilju ili sve ovo može biti poticaj za slično reagiranje armije nezadovoljnih u Hrvatskoj. Prije dvije godine najavili ste da je Grčka moguća kod nas i da se imamo reazloga plašiti nasilja?

- Čujem da se preko Facebooka predlaže ponovno okupljanje kao prije tri godine. Ja ne isključujem mogućnost da do određene reakcije dođe, ali u brojčanom smislu nešto manje i vjerojatno bez nasilja. Čuli ste reakciju u Osijeku, pretpostavljam da je gradonačelnik Vrkić imao neke informacije o bosanskom scenariju u tom gradu. Ne treba ništa isključiti, moguće je očekivati neke oblike uličnog manifestiranja, ali ne očekujem razbijanje. Mislim da su naši građani skloniji da nezadovoljstvo izraze verbalno, a ne nasilno. Građani i radnici dosad nisu posezali za radikalnim potezima.

» Koliko ovakvi protesti dugo mogu trajati. Ako se ne pretvore u društveni pokret, čini se da im je domet kratak.

- Da. Po logici stvari ovakav način izražavanja nezadovoljstva ne može trajati dugo, nekoliko dana i to je to. Ovo u Ukrajini je bilo pravo čudo i dokaz da se tu radi o drugačijim razlozima koji mogu rezultirati i građanskim ratom. Ne znam u kojoj mjeri se može sve kanalizirati da se određene skupine, koje su bile inicijatori, počnu organizirati za iduće izbore. Bilo bi dobro da se to dogodi i da u politiku uđe dio mlađih ljudi.

To, naravno, vrijedi i kod nas, s time da mi već imamo proces stvaranja novih stranaka tako da će se jedan dio nezadovoljnih građana možda aktivirati na taj način. Možda će na uštrb SDP-a i HDZ-a budući saziv Sabora biti šareniji. To ne bi bilo loše.

» Treći ili četvrti politički put donekle kompromitira činjenica da ih utiru već viđeni ljudi i otpadnici od najjačih opcija.

- Slažem se. Vodeći ljudi stranaka to moraju imati u vidu. Ako ne povedu računa o tome da eksponiraju nove ljude, rezultat bi mogao izostati.

» Novi, mladi, drukčiji političari probijaju se zasad samo na lokalnoj razini vlasti. Je li to prolazni fenomen ili najava promjena i na višoj razini?

- To je jako dobro i bilo bi sjajno da se proširi. To je neizravna kritika velikih političkih stranaka. Nekoliko mladih novoizabranih načelnika verbalno, ali i nekim postupcima pokazuju veću volju da provode promjene na vlastitom primjeru. To nam pokazuje da, na žalost, velike političke stranke regrutiraju svoje nove ljude s formiranim vrijednostima i lošim osobinama.

Kroz stranačku hijerarhiju i napredovanje prihvaćaju načine ponašanja i djelovanja koje su već razvili njihovi stariji kolege i takvo ponašanje prakticiraju u vlastitom političkom djelovanju. Dobro je što ovi novi mladi političari pokazuju da se u politici može raditi drukčije. Nadam se samo da se neće dogoditi da i ti nezavisni kandidati s vremenom, kad uđu u politički život malo dublje, napuste te principe. Ovo što vidimo je dobro i trebalo bi imati određenog utjecaja i u višim sferama političkog života.

» Vjerujete da je moguća promjena matrice obnašanja vlasti?

- Naravno. Prije svega u povratak na neke elementarne moralne principe ponašanja. Evo primjer gospođe županice Lovrić Merzel. Prije nekoliko dana sam smatrao da je hajka na nju možda i pretjerana. Ali kad sam vidio sastav tih njezinih savjetnika, shvatio sam da je to jedan eklatantan primjer političke korupcije. Tamo su uglavnom vodeći ljudi malih političkih stranaka koje daju podršku SDP-u na nivou županije. Mislim da je to samo po sebi razlog za odlazak neovisno što će reći istraga o spornim računima. Mislim da bi se SDP morao odrediti prema svojoj istaknutoj članici.

» Jeste li pesimist ili optimist kad gledate prema naprijed?

- Bio sam malo umjereniji u kritici aktualne vlasti nego većina političkih analitičara u Zagrebu. Ova vlada nije osigurala promjenu ekonomskog trenda, ali sam mišljenja da se donekle zanemaruje ono što je dobro učinjeno. Čini mi se da bi iduće dvije godine trebalo očekivati neke rezultate koji će proizići iz dosad napravljenog. Dijelim neki optimizam, iako i ova vlast ima sličnih (loših) manira kao i prethodna. Dakle, stvari sporo idu, ali nadam se i očekujem da u idućem razdoblju dođe do promjena i da će ocjena biti bolja.

Dražen Gudić

Ukrajina je test za Europu

Tešku i opasnu krizu u Ukrajini na nedavnom predavanju intrigantno ste ocijenili prijetnjom Europi od 'novog hladnog rata'

- Ukrajina se nalazi u velikim problemima, a pogrešan pristup i Zapada i Rusije, koji od Ukrajine traže da se prikloni jednoj ili drugoj strani, dovodi tu veliku zemlju na rub građanskog rata i dezintegracije. Problem je još složeniji jer Zapad nema jedinstven pristup, postoje pojedinačni interesi i „politički igrači“ na oporbenoj ukrajinskoj sceni koje preferiraju velike sile. Tako navodno Njemačka preferira Vitalija Klička, a američka administracija Arsenija Jacenjuka (lidera oporbene stranke Domovina). Stvari zasad idu u pogrešnom smjeru.

Umjesto kao točku opasnog sukoba interesa, vi Ukrajinu vidite kao točku velikog preokreta u odnosima Europe i Rusije.

- Najvažnije je da se izbjegne svaka opasnost od građanskog rata i da se Ukrajini otvori šansa za razvoj. Mislim da bi i zapadni političari i Vladimir Putin trebali učiniti sve da se dodatno ne polarizira situacija. Ukrajinske političare ne treba stavljati pred izbor tko je za jednu, a tko za drugu stranu. Čuo sam neke istaknute ukrajinske politologe koji tvrde da Janukovič ne gleda toliko isključivo prema Rusiji koliko pragmatično razmišlja.

Pametno bi bilo raditi na zajedničkom programu EU-a i Ruske Federacije. Specifični interesi jedne i druge strane uvijek će postojati, ali ako se ima u vidu dugoročni interes Europe kao kontinenta, jasno je da se mora što više i bliže surađivati s Rusijom. Odnos prema načinu razrješenja ukrajinske krize je test za funkcioniranje Europe kao kontinenta.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => ‘Posjet premijera Milanovića Mostaru dijelom je i taktički potez uoči izbora za EU’ /Ante Čizmić/CROPIX [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => oči u oči [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2014-02-14 08:51:56 [created_by] => 38 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2014-02-14 16:20:46 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2014-02-15 14:01:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 6808 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2014/02/14/Spektar/malenicazoran00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "680x422" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7834961 Threads: 3 Questions: 1575682641 Slow queries: 4808064 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111891771 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 51 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/mr-zoran-malenica-hrvatski-entitet-nije-rjesenje-za-bih-226042 [printLink] => /sd-plus/spektar/mr-zoran-malenica-hrvatski-entitet-nije-rjesenje-za-bih-226042?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 210744 [name] => zoranmalenica [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => zoranmalenica [link] => /tag/zoranmalenica ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => ‘Posjet premijera Milanovića Mostaru dijelom je i taktički potez uoči izbora za EU’ /Ante Čizmić/CROPIX [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => oči u oči [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Mr. Zoran Malenica: Hrvatski entitet nije rješenje za BiH [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-16-23-38-15-38 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/02/14/Spektar/malenicazoran00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/02/14/Spektar/malenicazoran00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}» Nakon Ukrajine novo žarište otvoreno je u našem susjedstvu u BiH. Slažete li se s tvrdnjama da je eksplozija nezadovoljstva izbila spontano motivirana socijalnim razlozima?

- Mislim da sve ukazuje na to.

» Ali, nakon početnog nesnalaženja, politika se brzo prestrojila pokušavajući kanalizirati zbivanja u svoju korist?

- Koliko sam uspio pratiti proteste, a onda i reakcije, doista mi se čini da se u nekim interpretacijama, čak i u našim medijima, potencira politička pozadina iskazanog nezadovoljstva. Bilo bi loše da se ta zbivanja, za koje sam uvjeren da su ipak posljedica vrlo teške socijalne situacije, tumače na način koji će odgovarati političkim elitama. Tu uključujem i hrvatsku političku elitu u BiH, a sasvim sigurno i bošnjačku i srpsku. Želi se prikazati kako je sve inscenirano da bi se utjecalo na moguće institucionalne promjene, posebno u Federaciji BiH, s ciljem da se država unitarizira.

» Mislite da unitarizacija nije realna prijetnja Hrvatima u BiH?

- Ako postojeća situacija, s deset kantona u dvadesetak godina, nije dala rezultata, ne vidim zašto bi se apriori morala izvoditi teza da bi čak i neki manji elementi centralizacije nužno morali ići na štetu interesa hrvatskog naroda u BiH. A čini mi se da je takav stav prisutan.

Takve ocjene čuju se čak i unutar hrvatske Vlade. I posjet premijera Milanovića Mostaru, u tom smislu, mogao bi se interpretirati na način da se zapravo politička elita Hrvata u BiH na osnovi ovih događaja legitimira. Jer i ona je bila u nevolji. Stav prema njezinu političkom ponašanju bio je dosta kritičan u Hrvatskoj, a mislim i u međunarodnoj zajednici. Usput, moram reći da posjet Milanovića Mostaru vidim, barem jednim dijelom, i kao potez taktičke naravi uoči izbora za Europski parlament.

» Žestoki prosvjedi ipak su trgli međunarodnu javnost koja kao da je na BiH potpuno zaboravila. Što očekujete?

- Sad će se ponovo otvoriti pitanje kako naći jedan ustavnopravni model funkcioniranja BiH koji će biti efikasniji od dosadašnjega u gospodarskom smislu, ali i u smislu funkcioniranja političkih institucija. O tome bi trebalo otvoriti pravu raspravu. Ja mislim da bi vjerojatno moguće rješenje bilo organiziranje međunarodne konferencije na kojoj bi bili prisutni svi zainteresirani čimbenici za sudbinu BiH.

Moralo bi se konzultirati i stručnjake za pitanja multikulturalnih i multietničkih društava i analizirati zašto ovaj model ustrojstva BiH nije dao rezultata. Nešto se mora promijeniti da bi se BiH mogla urediti i razvijati. Naravno, uz suglasnost svih nacionalnih zajednica i uopće građana.

» Na protestima su se posebno iščitavale poruke i parole. Što od viđenog smatrate važnim?

- Zanimljivo je, a mislim da se nije dovoljno analiziralo, da su se mogle vidjeti i parole kojima se poručuje da se mladi i danas vole i vjenčaju neovisno o nacionalnoj pripadnosti. To na neki način ukazuje na ono što bi moglo biti pozitivno za budućnost BIH. Smatram da je to, ako postoji makar i u malim jezgrama, važna naznaka da nove generacije neće robovati očevima koji su isfrustrirani ratom i ratnim posljedicama.

Da neće imati iste predrasude prema pripadnicima drugih nacionalnih zajednica. Spremnost da se stupa u vezu ili mješoviti brak ukazuje na jednu normalizaciju odnosa između pripadnika različitih nacionalnih zajednica, a to svakako, po mome mišljenju, BiH treba.

» To je i potpuno suprotno tvrdom stavu da se nacionalni identitet Hrvata može obraniti jedino stvaranjem trećeg entiteta?

- Inzistiranje na stvaranju hrvatskog entiteta, u smislu teritorijalizacije, vjerojatno bi štetilo pozitivnim procesima. Stvorila bi se, kao što se dogodilo s Republikom Srpskom, cjelina koja funkcionira kao područje jedne nacionalne skupine. U Republici Srpskoj nema povratka onih koji su tamo živjeli, čime se praktički legitimiraju predrasude koje su stvorene kroz rat.

Ako parole, koje sam spomenuo, ukazuju na određenu promjenu, onda je to po mome mišljenju dobar znak da BiH može, u nekoj razumnoj budućnosti, funkcionirati kao multietnička, multikulturalna i multireligijska društvena zajednica kao što je i prije bila. Ako se o tome bude vodilo računa, onda BiH ima šansu.

» Čini se da političke elite, čak i žestoki zagovaratelji BiH, ne razmišljaju na takav način. Oni brane interese svog naroda.

- Postojeće političke elite koje su se ušančile u tome da one predstavalju samo svoj narod i naciju zapravo i nastoje ova zbivanja omalovažiti, definirati ih kao inscenaciju da bi sputale potencijal koji protesti imaju. To je, uostalom, problem i našeg društva. Nemam potpuni uvid u strukturu političkih elita u BiH, ali mi se čini da su vodeći ljudi još uvijek oni koji su praktički izišli iz rata.

Logični su stoga zahtjevi da na scenu stupe ljudi koji dosad nisu bili u politici. To jest malo pretjerano, jer u politici nije dobro imati nagle personalne rezove, to čak može biti i štetno, ali u svakom slučaju treba otvoriti proces dolaska mlađih, obrazovanih ljudi, koji nužno ne vide u pripadnicima drugih nacionalnosti neprijatelje. A vidimo da dio građana, običnih ljudi, traži nove odnose i misle da BiH može tako funkcionirati.

» Je li proces moguće trajnije zaustaviti na granicama entiteta?

- Tu je odrađen posao od strane elita koje su to brzo definirale kao bošnjački pokret s ambicijom da se BiH uredi kao jednonacionalna ili građanska država. Naravno, tu treba biti objektivan – vidim u određenim krugovima bošnjačke nacije težnju da BiH funkcionira kao građanska država i da možda pri tome nedovoljno uviđaju činjenicu da pripadnicima hrvatskog i srpskog naroda u tome nedostaju elementi nacionalne samobitnosti.

Ne bi se smjelo dogoditi da te političke snage unutar bošnjačke nacije prevladaju jer takvo stajalište, sasvim sigurno, nije prisutno u cjelini. Treba pokušati naći model u kojemu će se prava brojčano manjih nacija zaštititi. Ali, ponavljam, ne vidim pri tome da je pravo rješenje teritorijalizacija. Znači, ne stvaranje entiteta, nego reguliranje ravnopravnosti na državnoj razini.

» Slažete li se da je potrebno staviti još jednu čvrstu točku na dilemu je li BiH održiva. Posebno s aspekta pretenzija iz Republike Srpske?

- Apsolutno. Cjelovita BiH je i hrvatski interes. I treba shvatiti da je ona manje održiva time što bi se stvorio još i hrvatski entitet To bi sugeriralo tendenciju da bi u budućnosti vjerojatno i onaj dio Hrvata koji bi ostao u drugim područjima preseljavao u taj dio BiH ili bi je napuštao još brže nego sada. Teritorijalizacija bi zapravo vodila, prije ili poslije, u rastrojstvo jedinstvene države. BiH ima specifičnosti koje proizlaze iz multietničnosti i multikulturalnosti i na tome treba razvijati pogodan model.

» Turski ministar vanjskih poslova prvi je visoki političar koji je nakon nemira posjetio Sarajevo. EU još čeka?

- Činjenica je da su predstavnici EU-a zatečeni situacijom i da treba još pričekati na njihovu pravu reakciju Usput se neformalno spočitava Milanoviću na stavu da Europa ne zna što će s BiH. Nisu ni kod nas jasni stavovi. Neke ranije izjave ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, pa čak i predsjednika Ive Josipovića, pokazuju da oni nisu otklonili mogućnost rješenja problema kroz posebni hrvatski entitet. A to znači da se stavovima približavaju hrvatskoj političkoj eliti u BiH. Sad će se konačno i hrvatska politika morati u tom smislu jasno odrediti, uobličiti malo jasniji program o tome što treba napraviti u BiH.

» SAD je skrojio BiH, Europa je čuva i plaća. Je li izlaz u daljnjem ubacivanju novca ili je prioritet funkcionalniji sustav?

- Morat će se ići s jednim i drugim. Mislim da će odluka o financijskoj intervenciji biti vrlo brzo donesena, ali znamo da je puno novca raznim kanalima došlo u BiH, a razvoj nije potaknut. Bit će novca da se situacija malo primiri, ali onda treba ozbiljno analizirati sve što je bilo i pokušati usuglasiti model ozbiljne reforme. To neće ići lako, ali bit će nužno.

» Jesu li dramatični događaji u BiH malo relaksirali našu tešku zbilju ili sve ovo može biti poticaj za slično reagiranje armije nezadovoljnih u Hrvatskoj. Prije dvije godine najavili ste da je Grčka moguća kod nas i da se imamo reazloga plašiti nasilja?

- Čujem da se preko Facebooka predlaže ponovno okupljanje kao prije tri godine. Ja ne isključujem mogućnost da do određene reakcije dođe, ali u brojčanom smislu nešto manje i vjerojatno bez nasilja. Čuli ste reakciju u Osijeku, pretpostavljam da je gradonačelnik Vrkić imao neke informacije o bosanskom scenariju u tom gradu. Ne treba ništa isključiti, moguće je očekivati neke oblike uličnog manifestiranja, ali ne očekujem razbijanje. Mislim da su naši građani skloniji da nezadovoljstvo izraze verbalno, a ne nasilno. Građani i radnici dosad nisu posezali za radikalnim potezima.

» Koliko ovakvi protesti dugo mogu trajati. Ako se ne pretvore u društveni pokret, čini se da im je domet kratak.

- Da. Po logici stvari ovakav način izražavanja nezadovoljstva ne može trajati dugo, nekoliko dana i to je to. Ovo u Ukrajini je bilo pravo čudo i dokaz da se tu radi o drugačijim razlozima koji mogu rezultirati i građanskim ratom. Ne znam u kojoj mjeri se može sve kanalizirati da se određene skupine, koje su bile inicijatori, počnu organizirati za iduće izbore. Bilo bi dobro da se to dogodi i da u politiku uđe dio mlađih ljudi.

To, naravno, vrijedi i kod nas, s time da mi već imamo proces stvaranja novih stranaka tako da će se jedan dio nezadovoljnih građana možda aktivirati na taj način. Možda će na uštrb SDP-a i HDZ-a budući saziv Sabora biti šareniji. To ne bi bilo loše.

» Treći ili četvrti politički put donekle kompromitira činjenica da ih utiru već viđeni ljudi i otpadnici od najjačih opcija.

- Slažem se. Vodeći ljudi stranaka to moraju imati u vidu. Ako ne povedu računa o tome da eksponiraju nove ljude, rezultat bi mogao izostati.

» Novi, mladi, drukčiji političari probijaju se zasad samo na lokalnoj razini vlasti. Je li to prolazni fenomen ili najava promjena i na višoj razini?

- To je jako dobro i bilo bi sjajno da se proširi. To je neizravna kritika velikih političkih stranaka. Nekoliko mladih novoizabranih načelnika verbalno, ali i nekim postupcima pokazuju veću volju da provode promjene na vlastitom primjeru. To nam pokazuje da, na žalost, velike političke stranke regrutiraju svoje nove ljude s formiranim vrijednostima i lošim osobinama.

Kroz stranačku hijerarhiju i napredovanje prihvaćaju načine ponašanja i djelovanja koje su već razvili njihovi stariji kolege i takvo ponašanje prakticiraju u vlastitom političkom djelovanju. Dobro je što ovi novi mladi političari pokazuju da se u politici može raditi drukčije. Nadam se samo da se neće dogoditi da i ti nezavisni kandidati s vremenom, kad uđu u politički život malo dublje, napuste te principe. Ovo što vidimo je dobro i trebalo bi imati određenog utjecaja i u višim sferama političkog života.

» Vjerujete da je moguća promjena matrice obnašanja vlasti?

- Naravno. Prije svega u povratak na neke elementarne moralne principe ponašanja. Evo primjer gospođe županice Lovrić Merzel. Prije nekoliko dana sam smatrao da je hajka na nju možda i pretjerana. Ali kad sam vidio sastav tih njezinih savjetnika, shvatio sam da je to jedan eklatantan primjer političke korupcije. Tamo su uglavnom vodeći ljudi malih političkih stranaka koje daju podršku SDP-u na nivou županije. Mislim da je to samo po sebi razlog za odlazak neovisno što će reći istraga o spornim računima. Mislim da bi se SDP morao odrediti prema svojoj istaknutoj članici.

» Jeste li pesimist ili optimist kad gledate prema naprijed?

- Bio sam malo umjereniji u kritici aktualne vlasti nego većina političkih analitičara u Zagrebu. Ova vlada nije osigurala promjenu ekonomskog trenda, ali sam mišljenja da se donekle zanemaruje ono što je dobro učinjeno. Čini mi se da bi iduće dvije godine trebalo očekivati neke rezultate koji će proizići iz dosad napravljenog. Dijelim neki optimizam, iako i ova vlast ima sličnih (loših) manira kao i prethodna. Dakle, stvari sporo idu, ali nadam se i očekujem da u idućem razdoblju dođe do promjena i da će ocjena biti bolja.

Dražen Gudić

Ukrajina je test za Europu

Tešku i opasnu krizu u Ukrajini na nedavnom predavanju intrigantno ste ocijenili prijetnjom Europi od 'novog hladnog rata'

- Ukrajina se nalazi u velikim problemima, a pogrešan pristup i Zapada i Rusije, koji od Ukrajine traže da se prikloni jednoj ili drugoj strani, dovodi tu veliku zemlju na rub građanskog rata i dezintegracije. Problem je još složeniji jer Zapad nema jedinstven pristup, postoje pojedinačni interesi i „politički igrači“ na oporbenoj ukrajinskoj sceni koje preferiraju velike sile. Tako navodno Njemačka preferira Vitalija Klička, a američka administracija Arsenija Jacenjuka (lidera oporbene stranke Domovina). Stvari zasad idu u pogrešnom smjeru.

Umjesto kao točku opasnog sukoba interesa, vi Ukrajinu vidite kao točku velikog preokreta u odnosima Europe i Rusije.

- Najvažnije je da se izbjegne svaka opasnost od građanskog rata i da se Ukrajini otvori šansa za razvoj. Mislim da bi i zapadni političari i Vladimir Putin trebali učiniti sve da se dodatno ne polarizira situacija. Ukrajinske političare ne treba stavljati pred izbor tko je za jednu, a tko za drugu stranu. Čuo sam neke istaknute ukrajinske politologe koji tvrde da Janukovič ne gleda toliko isključivo prema Rusiji koliko pragmatično razmišlja.

Pametno bi bilo raditi na zajedničkom programu EU-a i Ruske Federacije. Specifični interesi jedne i druge strane uvijek će postojati, ali ako se ima u vidu dugoročni interes Europe kao kontinenta, jasno je da se mora što više i bliže surađivati s Rusijom. Odnos prema načinu razrješenja ukrajinske krize je test za funkcioniranje Europe kao kontinenta.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/mr-zoran-malenica-hrvatski-entitet-nije-rjesenje-za-bih-226042 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=1e54e29229aeb19dc1e48afb80312664963ccfe3 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Mr.+Zoran+Malenica%3A+Hrvatski+entitet+nije+rje%C5%A1enje+za+BiH&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fmr-zoran-malenica-hrvatski-entitet-nije-rjesenje-za-bih-226042 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fmr-zoran-malenica-hrvatski-entitet-nije-rjesenje-za-bih-226042 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => ‘Posjet premijera Milanovića Mostaru dijelom je i taktički potez uoči izbora za EU’ /Ante Čizmić/CROPIX [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => oči u oči [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Spektaroči u oči

Mr. Zoran Malenica: Hrvatski entitet nije rješenje za BiH

Piše PSD.
15. veljače 2014. - 15:01
PREMIUM
» Nakon Ukrajine novo žarište otvoreno je u našem susjedstvu u BiH.Slažete li se s tvrdnjama da je eksplozija nezadovoljstva izbilaspontano motivirana socijalnim razlozima?

- Mislim da sve ukazuje na to.

» Ali, nakon početnog nesnalaženja, politika se brzo prestrojila pokušavajući kanalizirati zbivanja u svoju korist?

-Koliko sam uspio pratiti proteste, a onda i reakcije, doista mi se činida se u nekim interpretacijama, čak i u našim medijima, potencirapolitička pozadina iskazanog nezadovoljstva. Bilo bi loše da se tazbivanja, za koje sam uvjeren da su ipak posljedica vrlo teške socijalnesituacije, tumače na način koji će odgovarati političkim elitama. Tuuključujem i hrvatsku političku elitu u BiH, a sasvim sigurno ibošnjačku i srpsku. Želi se prikazati kako je sve inscenirano ...
#ZORANMALENICA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 01:38