Scena Kultura

ministarstvo kulture uvrstilo splitsku čakavicu na listu ‘zaštićenih’

Splitski govor kulturna je baština

ministarstvo kulture uvrstilo splitsku čakavicu na listu ‘zaštićenih’
Na listu kulturne baštine Republike Hrvatske od ove godine upisan je splitski govor (splitska čakavština). Nju je na popis nematerijalnog kulturnog dobra svojim rješenjem uključilo Ministarstvo kulture.

Upis je zatražila, a što je još važnije i dobila, Udruga za očuvanje baštine splitske čakavštine “Marko Uvodić Splićanin”. Borbe da splitska čakavština završi na listi čvrsto se uhvatila predsjednica udruge Jadranka Mardešić-Komac, koja je studirala sociologiju i radom djelovala izvan jezične struke, no riječ je o osobi s ljubavlju za splitsku čakavštinu, manifestiranu i u njenom čakavskom književnom opusu. A i tijekom rada na ovom tekstu uvjerili smo se u predsjedničinu upornost i energičnost. Komentirajući rješenje Ministarstva kulture, ona citira riječi Pjera Jelaske.

- Taj je uvaženi glumac splitskog teatra na pitanje ča mu znači ovo rješenje i je li mu drago da se u školama uvede splitski govor, odgovorija: ‘Kako mi ne bi bilo drago, jerbo kad umren, nek ostane ništo iza mene’ - citira predsjednica. Rješenje Ministarstva iznimno pozitivnim vidi jezikoslovka i autorica splitskog rječnika dr. Dunja Jutronić.

- Rekla bih da je ovo veliki dan za splitsku čakavštinu i splitski govor! U trenutku kad ulazimo u EU postajemo dio velike lingvističke zajednice koja stavlja veliki naglasak na očuvanje lokalnih dijalekata i govora. Ovo priznanje došlo je u pravi trenutak - kaže ona.

No uz rješenje Ministarstvo je udruzi naznačilo i zadatke, navedene u okviru ovoga teksta, a koji se sastoje u brizi, zaštiti i promicanju splitske čakavštine. Udruga čiji su se članovi i dvije godine prije rješenja kontinuirano sastajali nedjeljom u kavani “Bellevue”, odmah se toga i prihvatila.

- Već 15. veljače obavijestili smo ravnatelje osnovnih i srednjih škola u Splitu o važnosti rješenja. Šest dana poslije u gradskoj kavani “Belevue” obilježili smo Međunarodni dan materinjeg jezika pod geslom “Govorimo po domaću”. Održan je program igrokaza, recitacija i klapske pjesme na splitskoj čakavštini u kojem su sudjelovala djeca pet škola iz Splita, Kaštela i Šolte. Zatim je u Zavodu HAZU Split 11. travnja o splitskoj čakavštini održano predavanje pročelnika Konzervatorskog odjela Radoslava Bužančića. Udruga ima i planove za bližu i daljnju budućnost.

- Želimo educirati djecu po školama. Želimo osnovati izdavačku kuću “Marko Uvodić Splićanin” za tiskanje dječjeg lista na čakavskom jeziku koji bi bio dostupan osnovnim školama, profesorima i ostalim građanima ljubiteljima splitskoga govora. Trebamo prostorije za udrugu za edukaciju, održavanje glumačkih predstava jer djeca su nam se pokazala kao vrsni glumci - kaže predsjednica dodavši da treba raditi brzo jer je sve manje ljudi koji govore izvorni splitski govor.

Mjesto u čitankama

Ona napominje da je Ministarstvo kulture ovo rješenje dostavilo svim znanstvenim institucijama u Splitu kao i Gradu i Županiji, da pridonesu realizaciji projekta u razvoju splitskoga govora u školama.

- Po naputku Ministarstva kulture osnovat ćemo tim pri Filozofskom fakultetu u Splitu pod vodstvom prof. dr. Dunje Jutronić. Taj tim će raditi na programu po kojem ćemo izraditi projekt za realizaciju svega navedenog. Eto, postoji velika želja i ljubav da splitska čakavština uđe u čitanke naših prvašića - zaključuje Jadranka Mardešić-Komac.

Entuzijazam, brojnost i znanje članova udruge te energičnost predsjednice ulijevaju nadu da će planovi za očuvanje splitske čakavštine biti i ostvareni.

siniša kekez

Dijalekt nije jezik

Dunja Jutronić iznijela je neke metodološke napomene koje se tiču splitske čakavštine.

- Splitski govor dio je čakavskog narječja za koji poneki inzistiraju da se zove čakavski jezik, što je potpuno pogrešno. Dijalekt ima sva lingvistička obilježja jezika, ali standardni jezik smatra se nadređenim pojmom - kaže dr. Jutronić dodavši da dijalekt nije nešto što se uobičajeno povezuje s nepisanim govorom neobrazovanog stanovništva s nižim društvenim statusom.

- Da je tako, ne bismo imali djela Marulića, Uvodića, Kovačića, Smoju, Senjanovića ili znanstvenu knjigu Ede Šegvića ‘Naš Dil Mediterana’, kaže ona napomenuvši da je velika zabluda i mit o nekadašnjem «pravom» splitskom koji se «pokvario».


Udruga

U udruzi koja je osnovana iz čiste ljubavi prema Splitu, a koju čine najrazličitiji građani što su dali svoj potpis u peticiji za zaštitu splitske lipe riči, ne plaćaju članarinu jer su “članovi” lipoga “ča” otkad su se rodili. Udrugu financira ljubav. Tu su, među ostalim, Sonja Senjanović, Joško Armanda, Duje Kovačić, Pjero Jelaska, Nepo Kuzmanić, Lovre Sirišćević, Bogdan Kragić, Joško Armanda, Ante Jerončić, Zdenko, Frane i Vedran Matošić, Slobo Šore, Ante Dorić, Zlatan Bašić, Šime Mišetić, Želimir Mandetić, Jakov Jaman i Andro Damjanić.


Mjere zaštite

•• Ministarstvo kulture u rješenju je naznačilo sustav mjera zaštite splitske čakavštine. To su: •• promicati funkciju i značaj dobra u društvu te uključiti zaštite dobra u programe planiranja •• osigurati održivost dobra kroz izobrazbu, identificiranje, dokumentiranje, znanstveno istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, mogućnost prenošenja tradicije nasljednicima putem formalnog i neformalnog obrazovanja te revitalizaciju putem napuštenih segmenata dobra •• senzibilizirati javnost, podupirati zaštitu i očuvanje dobra identifikacijom procesa globalizacije i društvene preobrazbe kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja ili komercijalizacije društvenog dobra, a potaknulo zbližavanje među ljudima •• potaknuti izradu zavičajnog rječnika i gramatike •• uključiti njegovanje materinskog govora u nastavne planove i programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. •• Nositelj dobra dužan je provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegovo povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.



Naslovnica Kultura