StoryEditorOCM
PremiumGEORGE KENNAN

Američki veleposlanik u Moskvi je prije 75 godina predvidio rat u Ukrajini, i upozorio Zapad da ne provocira Rusiju

Piše tIHOMIR rAJČIĆ
7. veljače 2023. - 15:45

Ne, to nije on bio Nostradamus. Bio je to George Kennan. A godina je 1948.

Te je godine ovako govorio: Ukrajinci su najnapredniji od naroda koji su u moderno doba pod ruskom vlašću. Većinom su ogorčeni ruskom dominacijom i njihove nacionalističke emigrantske organizacije vrlo su aktivne i glasne. Ipak, bilo bi nepromišljeno zaključiti kako bi Ukrajince trebalo osloboditi i omogućiti im njihovu vlastitu državu.

Tako je legendarni američki diplomat George Kennan te 1948. govorio upozoravajući američku vladu na mogućnost krvavog rata Rusije protiv Ukrajine, uz upozorenja kako Ukrajince tek treba zaštititi kao "poseban i specifični dio Ruskog Carstva", ali i ništa više od toga. U suprotnom sukob je neizbježan.

Zašto? Kennan tvrdio da su Ukrajinci krajnje dosljedni u traženju svoje nezavisne države, pri čemu se posebno ističu Ukrajinci koji žive na zapadu zemlje, zapadno od rijeke Dnjepar. Za te Ukrajince Kennan kaže da čak gaje odbojnost i mržnju prema Rusiji.

image

George Kennan, diplomat koji je predvidio ovo što danas doživljavamo na tlu Europe

Afp

I činjenica je da Ukrajinci zaslužuju priznanje svoje jezične, nacionalne i kulturne posebnosti, ali unatoč toga Kennan smatra da je Ukrajina u ekonomskom smislu prirodni dio Rusije, kao što je savezna država Pennsylvania prirodni dio Amerike! U pozadini tih riječi, koje će mnogima danas izgledati kao rusofilska propaganda, jest činjenica kako je George Kennan svoje poglede formirao na osnovi vrlo temeljitog poznavanja života Rusije, njezine povijesti i kulture, ali i života običnih Rusa. Zato njegove riječi znače pogled iznutra. Zbog kojih se grozio mogućeg sukoba.

Prije dolaska u Rusiju Kennan je na Sveučilištu u Berlinu studirao ruski jezik, filozofiju i kulturu. Zahvaljujući takvom obrazovanju, a posebno zahvaljujući potpunom vladanju ruskim jezikom, Kennan je mogao detaljno pratiti tadašnji ruski tisak, dokumente, literaturu, ali i radioprograme, kazališne predstave i filmsku produkciju.

Za vrijeme boravka u Sovjetskom Savezu družio se s intelektualnom i umjetničkom elitom, ali i s nižim sovjetskim dužnosnicima. Uz to oblačio se kao obični sovjetski građanin i kretao se među običnim ljudima, kroz čije je priče mogao osjetiti raspoloženje najširih slojeva stanovništva. Nakon legendarnog telegrama iz 1946. u kojem je predvidio hladni rat i potrebu obuzdavanja moći Sovjetskog Saveza, Kennan je dobio promaknuće te je imenovan za posebnog savjetnika u američkom State Departmentu (Ministarstvo vanjskih poslova).

Na novom poslu Kennan je svoje pretpostavljene upozoravao kako Amerika "ne može biti ravnodušna prema Rusima jer će oni na duge staze nastaviti biti najjači nacionalni element" u Sovjetskom Savezu, s golemim utjecajem na istoku Europe. Kako izbjeći sukob? Ograničiti Ukrajinu na nerazdvojni dio Rusije, kao što je dvanaest saveznih država Srednjeg zapada (Ohio, Indiana i još deset drugih) nerazdvojni dio Amerike. Potpuno samostalna Ukrajina, smatrao je Kennan, može se održati samo ako Rusija bude poražena i ponižena, a to je teško zamislivo.

Slijedeći ovu logiku, Kennan je smatrao da je Ukrajina, u dobru i u zlu, sudbinski predodređena na neku vrstu posebnih odnosa s Rusijom u kojima bi, u najboljem slučaju, bila federalna jedinica s kulturnom autonomijom koja ne bi imala gospodarsku i vojnu samostalnost. Takav odnos Rusi bi smatrali pravednim i prihvatljivim te bi bio prihvatljiv i za Ameriku, u čijem interesu u tom trenutku nije nikakva konfrontacija s Rusijom, pa ni zbog Ukrajine.

image

Stravična statistika rata u Ukrajini kada su u pitanju ukrajinska djeca

 

 

Afp

Isto je mišljenje Kennan iznosio nepunih pola stoljeća kasnije, kada je 1997. administraciju američkog predsjednika Billa Clintona upozoravao kako širenje NATO-a na istok može biti nepotrebna i opasna provokacija za službenu Moskvu. Kennan je 1997. u osobnom i povjerljivom pismu Clintonovu državnom tajniku (ministru vanjskih poslova) Strobeu Talbottu napisao kako je planirano širenje NATO-a na istok provokacija za Rusiju.

"Dovoljno je da kažem da će deklarirana namjera širenja NATO-a, po mojemu mišljenju, zapaliti nacionalističko, antizapadno i militarističko raspoloženje u Rusiji i imati poguban učinak na razvoj ruske demokracije, te će obnoviti hladnoratovsko ozračje i usmjeriti vanjsku politiku Rusije u pravcu koji nam se neće sviđati. Na koncu, ovakvo postupanje omest će nuklearno razoružanje među velikim državama."

Osvrćući se na jamstva koja su NATO i Amerika nudili Rusiji, Kennan je Talbotta upozorio: "Ljudi u Rusiji malo vjeruju ovim jamstvima i u čitavoj stvari vide neprijateljske nakane. Imperijalni prestiž je uvijek na vrhu ruskog razmišljanja, isto kao i pitanje sigurnosti Rusije. Ako se nastavi ovakav trend, Rusija će ga teško prihvatiti."

Najnoviji Foreign Affairs konstatira kako su se Kennanova predviđanja o držanju Rusije potvrdila. Naime, danas je sasvim jasno da Kremlj i dobar dio Rusa ne žele odustati od zamisli kako Ukrajina pripada u rusko političko, gospodarsko i vojno područje.

Točnom su se pokazala i Kennanova upozorenja o učinku američke politike na istoku Europe, pogotovo što je Clintonova administracija pogrešno računala kako će se oslabljena Rusija kad-tad prikloniti Europi i Americi.•

Uz bok Kissingera

George Kennan rodio se 1904. godine. Na Sveučilištu Princeton stekao je povjesničarsko obrazovanje, nakon čega je 1925. stupio u diplomatsku službu. Godine 1929. američko ministarstvo vanjskih poslova poslalo ga je na Sveučilište u Berlinu, na studij ruskog jezika, filozofije i kulture, nakon čega je dobio diplomatsku službu u Moskvi, odakle je 1946. poslao svoj poznati "dugi telegram", koji se smatra početkom američke politike obuzdavanja Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata. Umro je 2005., u 101. godini života. Zbog političko-filozofske i povjesničarske promišljenosti Kennana se, skupa s Henryjem Kissingerom, i danas smatra važnim vanjskopolitičkim autoritetom.

Dobitnik je i Pulitzerove nagrade, a za njega je magazin Foreign Affairs zaključio: "Ne postoji osoba u povijesti 20. stoljeća koja je toliko mnogo pridonijela međunarodnoj politici kroz desetljeća na toliko mnogo načina." Godine 1947. objavio je članak potpisan s "X", u kojem je utemeljio američku vanjsku politiku koja se slijedila desetljećima u odnosu prema Sovjetskom Savezu.

Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. ožujak 2023 19:00