Novosti Svijet

sretan vam 8. ožujka

Sve je počelo prosvjedom u tvornici odjeće: na današnji dan slavi se hrabost i odlučnost žena te poziva na promjene koje će osnažiti njihova prava

sretan vam 8. ožujka

Međunarodni dan žena obilježava se u svijetu već više od 100 godina, na taj dan slavi se hrabost i odlučnost žena koje su imale osobitu ulogu u povijesti svojih zemalja i zajednica, te poziva na promjene koje će osnažiti ženska prava.

Dan koji slavi socijalna, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena nastao je iz aktivnosti radničkih pokreta početkom dvadesetog stoljeća u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi.

Prvi američki Dan žena obilježen je 28. veljače 1909., kada ga je Socijalistička partija Amerike odabrala u čast štrajka radnica tvornice odjeće u New Yorku, gdje su žene godinu prije prosvjedovale protiv radnih uvjeta.

U Kopenhagenu je 1910. utemeljen Dan žena međunarodnog karaktera, u čast pokreta za ženska prava i izgradnju potpore za ostvarivanje prava glasa za žene.

Međunarodni dan žena prvi je put obilježen 19. ožujka 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, gdje je u skupovima sudjelovalo više od milijun žena i muškaraca koji su, osim prava na glasovanje i obavljanje javnih dužnosti, zahtijevali ženska prava na rad, stručno osposobljavanje i prestanak diskriminacije na poslu.

U vrijeme Prvog svjetskog rata Međunarodni dan žena poslužio je i za proturatne prosvjede, a neki od njih održani su 8. ožujka. Godinama kasnije, točnije 1975. tijekom Međunarodne godine žena, Ujedinjeni narodi (UN) su 8. ožujka službeno počeli slaviti kao Međunarodni dan žena.

UN-ova tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena je "Mislite jednako, gradite pametno, inovirajte za promjene", a usredotočit će se na inovativne načine kojima se mogu unaprijediti ravnopravnost spolova i osnaživanje žena, posebno na područjima sustava socijalne skrbi, pristupa javnim uslugama i održive infrastrukture.

Međunarodni dan žena također je prilika da se razmotri kako da se ubrza "Program UN-a 2030", koji su zemlje članice usvojile 2015., odnosno da se ostvare globalni ciljevi održivog razvoja - jedan od njih je i postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje položaja žena i djevojaka.

Međunarodni dan žena obilježit će se diljem Hrvatske skupovima, prosvjedima, konferencijama i zabavnim programom, a razni političari i stranke čestitaju svim ženama i najavljuju podjelu cvijeća.

Akcija "Noćni marš za 8. mart" održat će se u Zagrebu (18,30 sati), Puli (18 sati) i Rijeci (18 sati) uz poruke: "Stop nasilju" i "Veća prava žena".

U Zagrebu će se pred Vladom u 11,30 održati prosvjed pod nazivom "Tražimo siguran i besplatan pobačaj u svim bolnicama", dok će na burzi  u 10 sati krenuti manifestacija "Zazvoni za ravnopravnost spolova" u sklopu koje burze diljem svijeta simboličkim zvukom zvona označavaju početak trgovanja na Međunarodni dan žena.

Održat će se i skup o potrebama i iskustvima žena s različitim vrstama invaliditeta "Razumna prilagodba u sustavu zdravstva", gdje će se predstaviti prilagodba u sustavu zdravstva kao obveza prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

Također, Zagrebački solisti u 2019. slave 65 godina od prvog nastupa, a godinu obilježavaju besplatnim malim koncertima za građane. Jedan od njih, u povodu dana žena, odsvirat će na Cvjetnom trgu u 14 sati.

U Zagrebu se u 11 sati održava konferencija o ženama u politici u organizaciji veleposlanstava Norveške, Kanade i Grada Zagreba, a u Dubrovniku u 9 sati konferencija o ženskom poduzetništvu "Okreni ploču".

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, krajem 2016. u Hrvatskoj bilo 2,1 milijun žena, što je 51,7 posto ukupnog stanovništva.

Prosječna starost žena kontinuirano raste unatrag četrdesetak godina. Tako je 1971. prosječna starost žena iznosila 35,5 godina, da bi se do 2016. povećala za gotovo devet godina.

Žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca, dok se rađa više dječaka nego djevojčica. Najčešća ženska imena prema godini rođenja su Marija (1929.-1969.), Ivana (1970.-1999.) i Lucija (2000.-2011.).

Danas žene se sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu, s prosječnom dobi od 28 godina, što je čak šest godina kasnije nego 1971. To utječe i na činjenicu da se žene sve više odlučuju na rađanje prvog djeteta u kasnim dvadesetim godinama života.

Statistika pokazuje da je manje djevojčica u dječjim vrtićima i osnovnim školama, dok je u srednjim školama podjednak broj učenica i učenika.

Na visokim učilištima više je studentica, odnosno 56,7 posto, a isto tako žene čine 60 posto diplomiranih studenata, dok je udio doktorica znanosti u 2016. iznosio 55 posto.

Podaci ukazuju da su žene sve obrazovanije i da su postigle ravnopravnost s muškarcima.

Prije 58 godina čak je 92,4 posto žena imalo osnovno obrazovanje ili manje od toga, a njih svega 0,8 posto je bilo visoko naobraženo. Prema popisu stanovništva iz 2011., udio visokoobrazovanih žena iznosi 16,7 posto, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca 16 posto.

Promatrajući prosjek za 2016., žene su činile 52,3 posto radno sposobnog stanovništva, te 45,9 posto ukupnog broja zaposlenih.

Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2015. iznosila je 5305 kuna i bila je za 10,9 posto manja od prosječne plaće muškaraca. Samo u dva područja, građevinarstvu te rudarstvu i vađenju, žene su imale veće plaće od muškaraca.

Najnižu plaću imale su žene zaposlene u administrativnim, pomoćnim uslužnim djelatnostima i prerađivačkoj industriji, a najvišu one u financijskim djelatnostima, djelatnostima osiguranja, informacijama i komunikacijama.

Španjolke Dan žena dočekale udarajući loncima i tavama

Nekoliko stotina žena u Madridu u petak nakon ponoći dočekalo je Međunarodni dan žena udarajući loncima i tavama.

Žene su se okupile u ponoć na trgu Puerta del Sol u središtu Madrida obilježivši Dan žena prosvjedom na kojem su tražile veću rodnu ravnopravnost. Neke su nosile odjeću ljubičaste boje koja je posljednjih godina postala zaštitni znak prosvjednika za ženska prava.

"Bitno je prosvjedovati na dan poput Dana žena jer još postoje mnoge razlike i problemi u društvu s kojima se žene suočavaju i moraju ih prevladati. Mi smo u patrijarhalnom društvu", rekla je jedna od prosvjednica, 21-godišnja studentica filmske umjetnosti Abril Vilatrollol.

Dodala je kako se ponekad boji za svoju sigurnost kada ide kući noću nakon zabave i ustvrdila kako postoji očita diskriminacija žena u filmskoj industriji.
U petak se tijeom općeg štrajka u Španjolskoj očekuju veći skupovi.

Rodna ravnopravnost je uoči parlamentarnih izbora 28. travnja postala pitanje koje u Španjolskoj izaziva podjele. Nova krajnje desna stranka Vox, koja će po anketama po prvi puta osvojiti mjesta u parlamentu, pozvala je na brisanje španjolskih zakona za rodno nasilje.

Konzervativna Narodna stranka neće sudjelovati na glavnim prosvjedima 8. ožujka jer tvrdi da ih je politizirala ljevica. S druge strane, socijalisti premijera Pedra Sancheza su rodnu ravnopravnost postavili kao prioritet svoje vlade i kampanje za ponovni izbor.

Zaposlenost žena u EU-u raste, zašto?

Žene u Europskoj uniji dostižu muškarce kada je riječ o jednom važnom aspektu - zaposlenosti. Razlika između udjela žena i muškaraca u zaposlenosti dramatično se smanjila u zadnjem desetljeću, uključujući tradicionalnije zemlje.

Međunarodni dan žena, koji se obilježava u petak, prilika je da se istaknu područja u kojima rodna ravnopravnost još nije ostvarena. Ali mogu se istaknuti i pozitivni primjeri, a jedan od najboljih je zapošljavanje.

Razlika između udjela odraslih muškaraca i žena u Europskoj uniji koji su zaposleni jako se smanjila od 2005., prve godine za koju su dostupni puni podaci, po podacima Eurostata.

Štoviše, to se dogodilo u gotovo svim državama članicama, iako u Uniji postoje velike razlike kada je riječ o rodnim normama, gospodarskom rastu i socijalnim politikama.

Objašnjavajući ovaj trend mnogi stručnjaci ukazuju na dugoročne promjene kao što su bolja obrazovanost žena i gospodarska tranzicija s proizvodnje na usluge. Bitnu ulogu igraju i rodiljski dopust te organizirana skrb za djecu.

Barbara Petrongolo, ekonomistica sa Sveučilišta kraljice Mary i suradnica Centra za gospodarske rezultate iz Londona, kaže da je riječ o nastavku trendova koji su započeli nakon Drugog svjetskog rata, posebice kada je riječ o obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i deindustrializaciji.

"Puno čimbenika koji dovode žene među radnu snagu započelo je prije više desetljeća", rekla je. "A kada je riječ o obrazovanju, jaz među spolovima se preokrenuo."

Brojke pokazuju da se od sredine 2000-ih radna snaga brzo mijenja. 

Razlika između muškaraca i žena koji su zaposleni u 28 država članica EU-a smanjila se s 15,9 posto 2005. na 11,5 posto 2017., a u 19 članica eurozone još i više - sa 17,3 posto na 11,2 posto.

Unatoč tome, među državama članicama postoje velike razlike. 

Razlika između spolova u tom pogledu puno je manja u Skandinaviji i u baltičkim zemljama i kreće se između četiri i šest posto, dok u Grčkoj i Italiji iznosi gotovo 20 posto.

No južne države članice također bilježe najveći napredak, u nekim slučajevima 10 postotnih bodova i više. Jaz u Irskoj smanjio se isto tako za više od osam postotnih bodova.

Mađarska je s druge strane jedina država članica u kojoj se smanjio udio žena koje rade u odnosu na muškarce. Razlika se povećala s 13,6 posto na 15,3 posto.

Petrongolo trend objašnjava sve boljom obrazovanošću žena te prelaskom razvijenih gospodarstava s proizvodnje na usluge, kao i tehnološkim napretkom, primjerice kućanskim uređajima koji štede vrijeme.

S druge strane, evolucija muških i ženskih uloga puno je sporija od toga i njihovo poimanje u Europi jako se razlikuje, napominje.

Financijska križa možda je također odigrala ulogu, kaže Emma Tominey, ekonomistica sa Sveučilišta u Yorku.
Mnogi muškarci ostali su bez posla, što je smanjilo njihov udio u radnoj snazi.

Taj je pad po podacima OECD-a puno izraženiji među muškarcima nego ženama. Nakon krize, žene su imale veći udio u radnoj snazi.

Petrongolo i ekonomistica Clauda Olivetti s Bostonskog koledža istraživale su utjecaj vladinih politika za potporu obiteljima i utvrdile da javna potrošnja na organiziranu skrb za djecu i predškolsko obrazovanje daje bolje rezultate od plaćenih dopusta kada je riječ o povećanju zaposlenosti žena.

Istraživanje OECD-a provedeno u 18 zemalja također je utvrdilo da je subvencionirana skrb za djecu jedan od nekoliko čimbenika koji pridonose povećanju zaposlenosti žena.

Mnoga istraživanja pokazala su s druge strane da je plaćeni dopust manje učinkovit. No Tominey napominje da ima veći potencijal kada ga koriste očevi.

Naslovnica Svijet