Novosti Svijet

NOVO, NOVO VRIJEME

Na scenu stupa generacija Z, naraštaj kakav svijet još nije vidio: pametni klinci spremni 'rezati vratove'

NOVO, NOVO VRIJEME

Zbog fokusa na financijsku sigurnost, generacija Z spremna je biti ''rezač vratova'' kad je riječ o poslu i karijeri. No, ova generacija ima i neke odlike koje je čine bitno simpatičnijom ekipom: otvoreni su, inkluzivni i tolerantni prema razlikama. ''Milenijalci su suradnička generacija koja je pokrenula Facebook i dijeli sve sa svima, dok je generacija Z nezavisna i kompetitivna generacija, koja je od roditelja podučena da u životu definitivno postoje pobjednici i gubitnici'';, kaže 17-godišnji autor Jonah Stillman

Najmlađi među njima još idu u vrtić, dok su najstariji već na pragu prilike da i po američkim zakonima legalno kupe alkohol za sebe u dućanu. Govorimo o "generaciji Z", klincima rođenima između 1996. i 2011., koji danas imaju između pet i 20 godina.

Sociolozi skupove od 15-20 uzastopnih kohorti (ljudi rođenih iste godine) odjeljuju u posebne generacije, da mogu pratiti promjene u načinu razmišljanja ljudi koje dovode do promjena u društvenom i socijalnom funkcioniranju svijeta. U tom smislu, generacija Z je četvrta generacija nakon Drugog svjetskog rata. Pritom se cijela konstrukcija odnosi primarno na Zapad.

Prva je bila "baby-boom" generacija – rođeni između 1945. i 1964. (negdje se uzima 1960. godina).

Ime je dobila po uočenom značajnom povećanju broja novorođene djece na prostorima gdje se prethodno vodio Drugi svjetski rat ili su iz tih zemalja vojnici odlazili u rat: Europa, Sjeverna Amerika, Australija te Japan i još neke azijske zemlje. Bio je to izraz poratnog poleta i optimizma svijeta nakon teških razaranja i pobjede nad nacizmom.

Nakon svjetske klaonice koju su im doživjeli roditelji, ova je generacija imala puno bezbrižniji život: doživjeli su "lude šezdesete", hipi-revoluciju i Woodstock, formirajući prvu kulturu mladih u povijesti.

Demonstrirali su protiv rata u Vijetnamu, gledali kako čovjek slijeće na Mjesec i vjerovali u racionalni progres čovječanstva. Živjeli su bolje od svojih roditelja i bili su, uglavnom, zadovoljni. I oni i njihovi roditelji.

Druga je "generacija X", rođena između početka 60-ih i 1980. godine. Njihov Woodstock bio je Live Aid iz 1985., održan istovremeno na Wembleyju i stadionu JFK u Philadelphiji. Ova generacija u mladosti je gledala rušenje Berlinskog zida, uvjerena u sreću liberalnog kraja povijesti, osobito kad je dobila priliku da konzumira prve plodove informatičke revolucije i mobilne tehnologije.

Ali nakon hedonizma prethodne generacije, ova se suočila s AIDS-om. Crni oblaci pojavljuju se i u svijetu politike, kao klice današnje propasti: vođe Zapada postaju Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji i Ronald Reagan u SAD-u.

Taj konzervativni duet zabija smrtonosne čavle u biće socijalne države, iz boce kulja zli duh neoliberalizma: život postaje nesigurniji.

Ova generacija, u odnosu na prethodnu, bilježi znatno veću stopu razvoda.

Treća generacija je "generacija Y" – rođeni između 1980. i 1996. godine (negdje se uzima 2000. godina), tzv. milenijalci. Umjesto Woodstocka, formativne godine obilježio im je teroristički napad na SAD 11. rujna 2001., nakon čega se poznati svijet promijenio: uz nesigurnost, sad je došla i svijest o ranjivosti.

Ovo je i prva informatička generacija, koja je tijekom odrastanja počela živjeti i virtualno, na društvenim mrežama. Dobar prijatelj im je postao "barba koji sve zna", dakle Google, a naročito njegov geolokacijski izdanak – Google Earth. Ovoj generaciji svijet se smanjio na veličinu zaslona na mobitelu.

I tako dolazimo na aktualnu "generaciju Z", čije je glavno obilježje da je rasla za vrijeme velike recesije. Dok je u prethodne dvije generacije osjećaj egzistencijalne nesigurnosti tinjao u pozadini, ovoj je generaciji to bio glavni sadržaj odrastanja.

U tehnološkom smislu ovo je prva generacija koja ni ne zna za drukčiji svijet od informatičkog, te su međusobno povezaniji nego ijedna prijašnja generacija. Kompjutori, mobiteli i društvene mreže njima su samorazumljivi, u rangu s majčinim mlijekom. Stara literatura mahom im je dosadna: šokiraju se tek ako nalete na Dostojevskog.

Oni čine potrošački svijet sutrašnjice. Stoga o njima pišu i poslovni magazini poput američkog mjesečnika za tehnologiju, biznis i dizajn "Fast Company", koji je nedavno objavio tekst "Vaš vodič za generaciju Z: štedljivi, nepovjerljivi prema brendovima, odlučni antimilenijalci", s egidom za menadžere: "Generacija kovana za vrijeme velike recesije stiže na fakultete i na tržište rada. Evo što kompanije moraju znati o njima".

Autorica teksta Elizabeth Segran upozorava da je pogrešno misliti kako je generacija Z tek hipertrofirana verzija milenijalaca, u smislu da još više od prethodnika žive na društvenim mrežama, kupuju online i iskazuju suradničku prirodu.

"Generacija Z odrastala je u posve različitom historijskom kontekstu od milenijalaca, što im je dalo drukčiji pogled na svijet", piše autorica.

Milenijalci su bili pioniri interneta, smislivši Facebook, pametne telefone i Netflix – generacija Z, međutim, ni ne pamti život bez tih stavki.

Milenijalci su pomogli da Amerika dobije crnog predsjednika i da gay brakovi postanu legalni – generacija Z te događaje percipira kao normu koja se podrazumijeva. Konačno, milenijalci su odrastali u vrijeme ekonomskog prosperiteta, pa su se šokirali kad ih je nakon diplome dočekalo negostoljubivo tržište rada, poharano recesijom – generacija Z je, međutim, od malih nogu svjesna recesije i spremna za borbu u takvim uvjetima.

Zato su skromniji i štedljiviji od milenijalaca. Drukčije troše novac. Slušajući tijekom odrastanja horor-priče o gomili prethodnika koji su nakon koledža završili s roditeljima i brdom dugova, odlučili su biti financijski oprezni.

Istraživanja pokazuju da je ova generacija počela štedjeti daleko ranije nego ijedna prethodna: čak 60 posto današnjih tinejdžera u SAD-u ima otvoren štedni račun. Stoga neki u njima vide sličnosti s generacijom koja je rođena nakon Velike depresije (1929. – 1933.), očevima i majkama baby-boom generacije.

"Kad razmišljam o generaciji koja je prošla kroz Veliku depresiju i o tome kako su oni učili i odgajali svoju djecu, to je vrlo slično onome kako današnja generacija roditelja odgaja i uči generaciju Z", smatra Jamie Ohl, predsjednica jednog američkog umirovljeničkog fonda, te dodaje: "Važno je to što su promatrali svoje roditelje kako se nose s velikom recesijom."

Zbog fokusa na financijsku sigurnost, generacija Z spremna je biti "rezač vratova" kad je riječ o poslu i karijeri.

Autorica spominje knjigu "[email protected]" 17-godišnjeg Jonaha Stillmana iz Minneapolisa, koji je skupa s ocem na uzorku od 4000 američkih tinejdžera poduzeo studiju o njihovim stavovima i preferencijama prema radnom mjestu.

Sin i otac Stillman otkrivaju da se generacija Z nalazi u "modu preživljavanja" i da vjeruje kako će se morati žestoko boriti za ono što želi.

"Milenijalci su suradnička generacija koja je pokrenula aplikacije poput Facebooka i koja dijeli sve sa svima", kaže Stillman.

"Ali generacija Z je potpuno drukčija: to je vrlo nezavisna i kompetitivna generacija, koja je od svojih roditelja podučena da u životu definitivno postoje pobjednici i gubitnici. A milenijalce se učilo da, ako rade skupa, svi mogu biti pobjednici."

Ako su Stillmanovi u pravu, možda nas, kad generacija Z dozori, čeka još brutalnija verzija kapitalizma.

No, ova generacija ima i neke druge odlike koje je čine bitno simpatičnijom ekipom: oni su otvoreni, inkluzivni i tolerantni prema razlikama. Odrasli su s crnim čovjekom kao vođom slobodnog svijeta, sa ženama na visokim pozicijama u poslovnom svijetu i s "outanim" gay celebrityjima.

"U cjelini, generacija Z je vrlo prihvaćajuća generacija", zaključuje mlađi Stilmann.


Djeca Occupy pokreta
Marketinški stručnjaci uočili su specifičnosti generacije Z u odnosu prema brendovima, o čemu govori menadžer Emerson Spartz, CEO digitalnog medijskog servisa "Dose":
"U usporedbi s bilo kojom ranijom generacijom, oni manje vjeruju brendovima. Imaju najjači 'filter za gluposti' (u tekstu se rabi termin 'bullshit filter', op. D.P.) jer su odrasli u doba kad su informacije dostupne u svakom trenutku."
Spartz pritom ističe da je generacija Z formirana pod utjecajem protestnog pokreta "Occupy Wall Street", koji je kao glavnog javnog neprijatelja prikazao velike banke i korporacijsku pohlepu, što je dovelo do nepovjerenja mladih prema tim 'monstrumima'.
"U ovu generaciju je prodrlo mnogo antiestablišment sentimenta", kaže Sparks. "Veliki brendovi predstavljaju establišment, i ako na gornjem desnom kutu košulje imate prepoznatljivu životinju, to signalizira da ste dio tog establišmenta."


ČETIRI GENERACIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
Baby-boom generacija
rođeni između 1945. i 1964.
Nakon svjetske klaonice koju su im doživjeli roditelji, ova je generacija imala puno bezbrižniji život: doživjeli su "lude šezdesete", hipi-revoluciju i Woodstock, formirajući prvu kulturu mladih u povijesti. Živjeli su bolje od svojih roditelja i bili su, uglavnom, zadovoljni.
Generacija X
rođeni između početka 60-ih i 1980. godine.
Njihov Woodstock bio je Live Aid iz 1985. U mladosti su gledali rušenje Berlinskog zida, uvjereni u sreću liberalnog kraja povijesti. Nakon hedonizma prethodne generacije, ova se suočila s AIDS-om. Bilježe i znatno veću stopu razvoda.
Generacija Y
Rođeni između 1980. i 1996. godine
Tzv. milenijalci. Formativne godine obilježio im je teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. Uz nesigurnost, dobili su i svijest o ranjivosti. Ovo je i prva informatička generacija, koja je tijekom odrastanja počela živjeti i virtualno, na društvenim mrežama.
Generacija Z
Rođeni između 1996. i 2011.
Rasli su za vrijeme velike recesije. Dok je u prethodne dvije generacije osjećaj egzistencijalne nesigurnosti tinjao u pozadini, ovoj je generaciji to bio glavni sadržaj odrastanja. U tehnološkom smislu ovo je prva generacija koja ni ne zna za drukčiji svijet od informatičkog.

 

Naslovnica Svijet