Novosti Hrvatska

ne tako svijetla budućnost

Plenković optimističan: Kroz desetak godina dosegnut ćemo standard EU; Lovrinčević: Nećemo ni za stoljeće! U stvarnosti, moramo se pribojavati puno goreg scenarija

 ne tako svijetla budućnost

Dvorana maksimirskog Centra za kulturu bila je gotovo pa dupkom puna. Lokalni HDZ-ovci tog su četvrtka slavili 29. obljetnicu osnutka svojeg ogranka, a Andrej Plenković, praćen gromoglasnim pljeskom koji doliči šefu najveće hrvatske stranke, otkrio im je svoj plan.

Hrvatska bi, prema njegovoj projekciji, uz pomoć europskog novca, u prvih 15 godina od ulaska u Uniju trebala napraviti skok prema razvijenijim zemljama. Onima koji su, pojasnio je Plenković, imale privilegij da žive u slobodi i demokraciji ne samo od 1989. ili 1990., nego još od 1945., pa i prije toga.

Premijer nije izrijekom rekao na koju godinu točno cilja. No, ako se zna da je Hrvatska službeno u EU ušla u srpnju 2013., te da je od tada prošlo gotovo pa šest godina, matematika bi trebala biti jednostavna. Hrvatska bi se, po toj logici, Austriji, Poljskoj, Italiji, Češkoj, možda čak i Njemačkoj, mogla približiti za devet godina. Točnije, 2028.

- Nema šanse – rezolutan je dr. Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik sa Ekonomskog instituta kojega smo zamolili da za čitatelje Slobodne Dalmacije projicira napredak Hrvatske u idućim desetljećima. I usporedi ga sa rastom koji čeka ostale zemlje EU.

Umjesto u kristalnu kugle, on je prvo zavirio u prošlost.

- Ako gledamo razliku u standardu koji postoji u Hrvatskoj i, primjerice, u Austriji, ona je jednaka kao što je bila i prije stotinu godina, kada se raspadala Austro ugarska. Svo ovo vrijeme Hrvatska se, dakle, po standardu nije nimalo primakla Austriji. Rasla je Austrija, rasla je i Hrvatska, ali je razlika u razvoju između ove dvije zemlje ostala jednaka – prvo je što je dijagnosticirao Lovrinčević.

Hrvatska, ako je suditi po povijesnim trendovima, očito nije zemlja koja grabi naprijed i po svojem razvoju lako sustiže i prestiže druge. No, možda povijest treba ostaviti povjesničarima, a mi sa optimizmom pogledati u budućnost?

- Europska komisija nedavno je objavila dugoročne projekcije demografskih kretanja, rasta produktivnosti i priljev kapitala do 2060.godine. Iz njih se jasno vidi da iza Hrvatske ostaje samo Bugarska. Sve ostale zemlje, mjereno paritetom GDP-a per capita, ih pretječu.

To znači da će zemlje članice tzv. Nove Europe konvergirati, a Hrvatska za njima zaostajati. Hrvatska nema značajnije konvergencije – konstatira Lovrinčević.

Ako je naš BDP danas na 62 posto prosjeka onoga u Europskoj uniji, možda ćemo za 40 godina doći do tog prosjeka. Razvijenije zemlje, uz ovakav tempo, uvjeren je naš sugovornik, ne da nećemo sustići za 50 godina, nego niti za čitavo - stoljeće.

- I to u dobrom scenariju: ako ne bude novih ekonomskih kriza, poskupljenja energenata, terorističkih udara na turizam, ako se sačuva Jadran i u Hrvatskoj ipak ostane nešto radno sposobnog stanovništva – pojašnjava ovaj ekonomist.

U stvarnosti, moramo se pribojavati puno goreg scenarija. Motivi za iseljavanje iz Hrvatske još će desetljećima postojati, i to upravo zbog razlike u razvijenosti između Hrvatske i ostalih zemalja.

- Ljudi odlaze zbog ekonomskih razloga, i taj je motiv danas podjednak kao što je bio prije 100 godina, ili kao što je bio sedamdesetih, kada je Tito podijelio pasoše i pustio ljude da idu vani raditi. Tu se na žalost nije puno toga promijenilo.

To, dakako, ne znači da jedan dio starije populacije iz Europe neće doći na Jadran uživati u renti. Razmjenjivat ćemo mlade, radno sposobne ljude u naponu snage za stariju i bogatiju umirovljeničku populaciju. To će biti hrvatska sudbina – upozorava Lovrinčević.

I to ako nam se sve „poklopi“.

- U Hrvatskoj nema značajnijeg rasta niti proizvodnje, niti iz investicija. Imamo samo rast potrošnje, odnosno turizam. Jedna lošija turistička sezona imala bi brutalne posljedice za proračun, puno gore od Uljanika ili kraha brodogradnje – zaključuje Lovrinčević.

A sa njom, odoše i snovi da ćemo za 40 godina, dakle negdje 2059., doći do europskog prosjeka. Austriju ili Njemačku da ne spominjemo.
 

Naslovnica Hrvatska