Novosti Hrvatska

teška osudica

Koliko bijedno žive hrvatski građani: više od polovine domaćih obitelji ovakav nepredviđeni trošak baca na koljena, a svako deseto kućanstvo o grijanju zimi može samo sanjati

teška osudica

Više od polovine građana Hrvatske, njih 2,3 milijuna, ne mogu platiti neočekivani izdatak u stanu bez zaduživanja ili posezanja za novcem za plaćanje mjesečnih računa kućanstva.

Da bi financirali popravak perilica, štednjaka, televizora ili kupili nove uređaje, 56,2 posto građana mora posuditi novac od obitelji, prijatelja ili banke, a ako im se to ne mili, onda će, umjesto plaćanja struje, vode, telefona, komunalnih usluga i slično, platiti popravak pokvarenog uređaja ili kupiti novi.

Ti građani nemaju sa strane, u nekom vlastitu kućnom fondu, 2100 kuna za iznenadni financijski udarac. Za taj se iznos Državni zavod za statistiku nije odlučio proizvoljno, nego navodi da se neočekivani trošak postavlja na razinu mjesečne vrijednosti praga rizika od siromaštva za kućanstvo s jednom osobom.

Prošle godine taj je prag bio 2100 kuna, a godinu prije 2000 kuna.

Mrvicu lakše

U Hrvatskoj su građani lani mrvicu lakše disali – preklani ih 57,7 posto nije moglo podnijeti neočekivane troškove, a lani 56,2 posto, pokazuju novi podaci Eurostata.

To malešno poboljšanje koje pokazuje europska statistika nije popravilo hrvatsku poziciju među zemljama Unije, jer je po tom pokazatelju i dalje druga, odmah iza Latvije, čiji je udjel od 59,9 posto stanovništva koji ne mogu podmiriti iznenadne troškove najveći u EU-u.

Po tim podacima Eurostata, iza Latvije i Hrvatske slijedi Bugarska s 53,2 posto stanovništva koje ne može podmiriti neočekivane troškove, Grčka s 52,7 posto te Rumunjska s 52,5 posto takvog stanovništva.

U cijeloj Uniji trećina stanovništva, njih 33,9 posto, ima takve probleme, objavio je europski statistički ured. Maltežani u cijeloj Uniji najlakše podnose neočekivane troškove, svega 15,8 posto stanovništva ima problema s njima, slijede ih Šveđani, za njih 19,7 posto nepredviđeni troškovi predstavljaju problem, kao i za 20,4 posto Luksemburžana.

Kad se sposobnost plaćanja iznenadnih troškova, poput kupnje novog hladnjaka, perilice rublja, štednjaka... mjeri po različitim kategorijama kućanstva, ispada da Hrvatska u cijeloj Europskoj uniji ima najviše kućanstava u kojima žive obitelji s jednim djetetom koji ne mogu podnijeti iznenadne troškove, a takvih je 54,3 posto.

Također, Hrvatska ima najviše, čak 69,8 posto, jednočlanih kućanstava u kojima žive osobe mlađe od 65 godina koje ne mogu podnijeti neočekivane troškove.

Teška oskudica

Podnošenje plaćanja iznenadnih troškova jedna je od devet stavki kojima statistika određuje materijalnu deprivaciju ili oskudicu, a u teškoj oskudici u Hrvatskoj je lani živjelo 10,3 posto stanovništva, po ranije objavljenim podacima domaće i europske statistike.

Tako svako deseto kućanstvo nije moglo sebi priuštiti četiri od devet stavaka kojima statistika mjeri oskudicu, a riječ je o grijanju zimi, podmirenju neočekivanih financijskih troškova, nemogućnosti da obitelj svaki drugi dan objeduje meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije i kredita, nemogućnost da se svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, nemogućnost kućanstva da sebi priušti telefon, TV u boji, perilicu rublja i automobil.


Deset najlošije plasiranih u EU-u

 
Udio stanovnika koji ne mogu podnijeti iznenadni trošak:
 
Latvija 59,9 posto
Hrvatska 56,2 posto
Bugarska 53,2 posto
Grčka 52,7 posto
Rumunjska 52,5 posto
Litva 50,6 posto
Cipar 50,1 posto
Italija 38,3 posto
Slovenija 37,1 posto
Portugal 36,9 posto
 

 

Naslovnica Hrvatska