Novosti Hrvatska

riječi za žrtve

Čelnik antifašista Sršen zatražio oprost zbog partizanskih zločina; Fra Stojić: Nakon toliko godina nešto promrmljaše

riječi za žrtve

Krešimir Sršen

U Kozici i Vrgorcu obilježena je 70. obljetnica osnivanja XI. dalmatinske brigade, jedne od udarnih partizanskih jedinica kroz koju je prošlo oko 3500 vojnika. Nitko nije ni slutio da će ova proslava toliko uzburkati strasti u aktualnoj gradskih vlasti.

Program je počeo u malom zabiokovskom selu Kozici, gdje je brigada osnovana 1943. godine, a okupilo se 70-ak antifašista iz gotovo svih dalmatinskih mjesta. Zatim je sve nastavljeno u višenamjenskoj dvorani Grada Vrgorca, gdje je Krešimir Sršen, predsjednik Zajednice antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije, iznio ratni put ove brigade.

- Brigada je operativno djelovala na području Biokova, Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka, gdje je vodila teške borbe protiv njemačkih i kvislinških snaga. Među ostalim, sudjelovala je u oslobađanju Dalmacije i vodila je teške borbe za oslobođenje Širokog Brijega, ušla je u Mostar, a potom je prebačena u Liku. Sudjelovala je u riječkoj i tršćanskoj operaciji. Ratni put brigade završen je 1945. godine u Jesenicama, nakon 600 dana provedenih u borbi. Kroz brigadu je prošlo 3500 boraca, od kojih je 533 poginulo, 69 ih je dobilo partizansku spomenicu, a troje je proglašeno narodnim herojima - kazao je Sršen i zatim zatražio oprost za jedan zločin počinjen u Vrgorcu.

- Pri oslobađanju Vrgorca partizani su pobili 32 nevinih ljudi, zbog toga od njihovih obitelji tražim oprost za taj zločin - istaknuo je Sršen i zatražio da se minutom šutnje oda počast stradalima.

Na obljetnici se pojavio i vrgorački gradonačelnik Boris Matković, što je poslije izazvalo žestoke osude njegovih stranačkih kolega iz HDZ-a, koalicijskih partnera, ali i franjevaca. Od Matkovićeva dolaska i istupa odmah se ogradila njegova stranka HDZ-a i koalicijski partner HSP AS, ističući kako se “cijela Hrvatska zgraža nad komunističkim zločinima, a on se uhvatio u kolo s pojedincima koji su odgovorni za brojne masovne grobnice”.

- Čestitam vam 70. jubilej, ova je brigada dala veliki doprinos u oslobađanju zemlje. Sve neistraženo prepustimo povjesničarima i stručnjacima da to rasvijetle. Oduševljen sam što je profesor Sršen zatražio oprost za zločin počinjen u lipnju 1942. i što je imao hrabrosti za to. Lijepo je što evocirate uspomenu na dane NOB-a u kojima su sudjelovali naši očevi i djedovi, a Domovinski je rat nastavak te tradicije - naglasio je tom prilikom Matković.

Međutim, kad je čuo da će se u Vrgorcu odvijati proslava ove brigade, Željko Primorac, član GO HDZ-a, prvi se usprotivio tome i istaknuo da treba ispitati ulogu te postrojbe u ubojstvima desetaka tisuća nevinih Hrvata na križnom putu i hercegovačkih franjevaca po Biokovu.

- Nezamislivo je slaviti partizansku brigadu koja je odgovorna za egzekuciju desetaka tisuća ratnih zarobljenika i civila na Kočevskom rogu, te je sravnila sa zemljom franjevački samostan u Širokom Brijegu, masakrirala franjevce u tom samostanu i sijala smrt na svakom putu - rekao je Primorac.

S obzirom na to da je predsjednik vrgoračkog HDZ-a Ivica Pandžić na službenom putu u Rumunjskoj, o cijelom slučaju oglasio se Petar Erceg, tajnik GO HDZ-a.

- Ja osobno i stranka ograđujemo se od dolaska gradonačelnika Matkovića na proslavu te partizanske brigade i njegova govora koji veliča tu postrojbu. To nije stav HDZ-a, nego pojedinca. Pogotovo jer postoje jasne indicije da je ta postrojba sudjelovala u brojnim zločinima i na vrgoračkom području, poput ubojstva nevinih civila 1942. na Žbarama, te za strijeljanje 40-ak nevinih osoba na Novom groblju, ali i za još brojne neistražene zločine po Biokovu - tvrdi Erceg.
MATE PRIMORAC
Foto: Arhiv CROPIX

Fra Stojić: Nakon toliko godina nešto promrmljaše

Fra Miljenko Stojić, voditelj Vicepostulature u Širokom Brijegu koja se bavi slučajevima pobijenih hercegovačkih franjevaca tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, kaže da treba pomno istražiti put te brigade, a ne veličati ga.

– Umjesto da ih se žestoko osudi i skloni u ropotarnicu povijesti, neki se hvataju u njihovo kolo. Nečuveno! Nakon toliko godina promrmljaše neku ispriku za lipanjske žrtve, a ne rekoše ništa o 40-ak civila koje su pobili na Novom groblju, kao ni o 60-ak civila koje su odveli iz Ljubuškog i Širokog Brijega, među kojima su bili i franjevci, i strijeljali ih na Biokovu. Ni danas se još ne zna za njihovo posljednje počivalište – riječi su fra Miljenka Stojića.


Nezamisliva usporedba NOB-a i Domovinskog rata

Slobodan Granić, predsjednik HSP-a AS i gradski vijećnik, ističe da je nezamisliva usporedba NOB-a i Domovinskog rata.

– Partizani su se 1941. borili za komunističku Jugoslaviju, dok su hrvatski domoljubi 1991. ustali protiv te jugokomunističke tvorevine, pa je nezamislivo to povezivati, kao što je učinio gradonačelnik. Neupitno je da su se oni borili protiv fašizma, ali i oni su se koristili fašističkim metodama – kaže Granić.

Dalmatinski antifašisti: Partizani su iz osvete ubijali zarobljenike

Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije danas je, u povodu 70. obljetnice osntuka 8. dalmatinskog korpusa NOVH-e, 'priznala' da su pripadnici tog korpusa u završnim operacijama iz osvete ubijali ratne zarobljenike, ali odbacuje kvalifikacije da se radilo o "komunističkim zločinima".

Predsjednik Zajednice Krešimir Sršen u priopćenju navodi kako je 8. dalmatinski korpus krajem II. svjetskog rata sudjelovao u Riječkoj-tršćanskoj operaciji, a da je samo manji dio boraca tog korpusa bio na području Koruška-Celovac u Austriji, dok se jedan dio nastavio boriti u Sloveniji.

"U Završnoj operaciji oslobađanja više desetaka tisuća neprijateljskih vojnika je poginulo prilikom pružanja odsutne obrane i polaganja (odbacivanja) oružja. Iako povjesničari nisu do danas do kraja istražili i objasnili ogromnu brojku likvidiranih, zarobljenih neprijateljskih vojnika i među njima civila, ono što se zna jeste, da je njihova sudbina poprimila dramatični kraj, ponajviše iz osvete od strane pobjedničkih oružanih snaga, što je na njihovom korpusu ili na korpusu pravedne i legitimne NOB-e ostavilo ogromnu sjenu, koja ne može poništiti vrijednosti NOBH-e, iako u tome nastoje domaće 'hijene' i 'lažni domoljubi' svodeći je na Hitlerovu sintagmu ‘komunistički zločinci’", ističe Sršen.

Napominje kako je pri kraju rata 8. dalmatinski korpus NOVH-e u sastavu Četvrte Jugoslavenske armije imao 48.183 borca, od kojih su 66,2 posto činili Hrvati, 12,6 psoto Srbi, a ostali su bili predstavnici 13 različitih naroda i narodnosti.

Poginuli borci korpusa bili su iz 20-tak većih dalmatinskih mjesta, najviše s područja Sinja, Splita, Trogira, Benkovca, Zadra i Šibenika, a u korpusu su bila i 32 strana borca. U operacijama oslobađanja Dalmacije poginulo je 1884 boraca te oko 12.000 neprijateljskih vojnika, tvrdi Sršen.

"Dalmatinski 8. korpus NOVH-e bio je jedina jedinica u sastavu NOVH-e i NOVJ-e koji je u tri mjeseca teške i krvave borbe oslobodio Dalmaciju od okupatora i njihovih slugu. Bez oslobođenja Splita i Jadrana, oslobođenje Dalmacije ne bi bilo zamislivo", ističe u priopćenju.

Podsjeća kako je 8. dalmatinski korpus formiran 7. listopada 1943. godine, od četiri dalmatinske divizije, prištabskih jedinica, više samostalnih partizanskih odreda te brigada i partizanske ratne mornarice.

(H)


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 23FirstPrevious[1]2345678910Last