Novosti Hrvatska

Martina Dalić: Porez na nekretnine samo će produbiti krizu

‘Ne trebaju nam novi porezi, a problem spore administracije bih riješila uvođenjem sustava koji bi vezao visinu plaće s rezultatima rada’

Saborska zastupnica HDZ-a i bivša ministrica financija Martina Dalić jedna je od kompetentnijih sugovornica o funkcioniranju državnih financija i državne administracije, ne samo zato što je u Ministarstvu financija radila u čak tri navrata. Jer, ako se s njom i ne slažete, ne možete joj prigovoriti da se služi politikantstvom. Uostalom, bivša glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb očito nije od onih koji drže da promjenom političke strukture na vlasti povijest počinje od nule...

Nekidan je ministar Slavko Linić kazao da će se živjeti još gore i još teže, javni dug će se povećati za pet posto, tj. približavamo se javnom dugu od 60 posto BDP-a, teško možemo računati na niže kamatne stope i investicije iz svijeta... Kolika je u tome krivnja aktualne vlasti, koja sve te negativne okolnosti predstavlja kao da su oni plod djelovanja kakve više sile na koju se nije moglo znatnije utjecati?

- Problem je aktualne vlasti što ne vodi politiku koja bi jamčila zaokret. U trenutku preuzimanja vlasti sadašnja je Vlada imala situaciju  u kojoj su negativni trendovi u mnogim područjima bili zaustavljeni - i pad BDP-a i rast nezaposlenosti i rast deficita su zaustavljeni. Umjesto da svojom politikom nastavi te trendove i zaokrene prema pozitivnim kretanjima, dogodilo se upravo suprotno. Rezultat takve politike je pad BDP-a u prošloj godini za 2 posto, koji će se vrlo vjerojatno nastaviti u ovoj godini, a deficit proračuna se ponovno povećava.   

- Još tijekom saborske rasprave o aktualnom proračunu, kazali ste kako je proračun takav da bi ga trebalo rebalansirati i prije nego što je izglasan. Dakle, očito da u njemu ne vidite korak prema stabiliziranju javnih financija, kako je to najavljivala vlast. Zašto?

- Povećanje deficita koje se planira u 2013. bio je i neposredan povod za rušenje rejtinga. A upravo takav proračun za 2013. zorno pokazuje i dokazuje da je Vladina politika išla u pogrešnom smjeru. Povećanje poreza nije uspjelo trajno stabilizirati javne financije  i skinuti taj problem s dnevnog reda, a istodobno je izazvalo pad potrošnje i pad BDP-a kojem se za sada ne vidi kraja. I koji povratno naravno otežavaju proračunsku situaciju.  

- Može li se već sada kazati da će biti rebalansa?

- Mediji prenose da se na rebalansu ‘potiho’ radi.

- Kakvima generalno ocjenjujete reakcije Vlade na snižavanje rejtinga države, mislim na daljnju fiskalnu konsolidaciju koju je Moody’s ocijenio nedovoljnom? Kako biste vi “rezali” rashodnu stranu?

- Njihova ocjena je hladna činjenična prosudba naše situacije. Značaj toga se može ignorirati i umanjivati kojekakvim doskočicama, ali to je neozbiljno. Mi danas imamo rejting niži nego 1997. kada su prvi put rejting agencije izradile ovakvu ocjenu za i kada je, podsjećam, istočna Slavonija još uvijek bila izvan hrvatske kontrole. I nije naš rejting smanjen samo zbog fiskalne situacije. Još je veći problem izostanak rasta, neprivlačnost Hrvatske za poslovanje i ulaganja. Sve su to međusobno povezane stvari koje na taj način treba i rješavati.

- Do kada uopće još možemo funkcionirati s ovakvim rastom nezaposlenosti, uz istodobno kontinuirani pad zaposlenosti. Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine smanjio za 118.000...


- ... A od tih 118 tisuća 43 tisuće osoba je izgubilo posao u 2012. godini. Jasno je da se gospodarski oporavak ne može postići niti preko noći niti pojedinačnim i, da tako kažem, točkastim mjerama. Oporavak i rast gospodarstva zahtijeva jasan i sveobuhvatan srednjoročni plan međusobno povezanih i usklađenih  mjera u različitim područjima. To između ostalog znači i trogodišnji plan uravnoteženja proračuna koji se temelji na reformama vezanim uz državne izdatke koje će stvoriti prostor za snižavanje poreza. Međutim, još su važnije mjere za povećanje konkurentnosti, olakšavanje poslovanja gospodarstva i privlačenje stranih ulagača.  

- Je li dugoročno na vidiku i ugrožavanje opstanka mirovinskog sustava?

- Održivost mirovinskog sustava je problem s kojim se suočavamo već dugo. Zbog toga je krajem devedesetih i provedena temeljita  mirovinska reforma koja je imala svoje uzlete i padove tijekom proteklih 12 godina. Međutim, uz našu demografsku sliku i u slučaju daljnjeg izostanaka rasta izazov financiranja mirovina bit će sve veći.       

- Ministar financija Slavko Linić je u nekoliko navrata prozvao privatni sektor zbog toga što izostaju njihova ulaganja, dok s druge strane svjedočimo poreznoj presiji koja i poduzetnike i građane tjera na oprez pri trošenju i ulaganju. Kako “pomiriti” te dvije strane, i pri tom pokrenuti privatni sektor?

- Ukoliko se nastavi politika koja samo inzistira na porezima, a retorički se prema poduzetništvu odnosi kao društveno problematičnoj skupini tada teško. Jedan od načina poboljšanja stanja vidim u žurnom poboljšanju poslovne klime kroz odlučno uklanjanje zakonodavnih i birokratskih prepreka poslovanju. Kroz pojednostavljenje i smanjivanje zahtjeva i prepreka koje je postavila država. Ovakav proces poslao bi jasan signal da država vrednuje svaki poduzetnički napor, a ne samo neki. Pokušaj sa Zakonom o strateškim investicijama je usmjeren na samo neke projekte i samo neke poduzetnike. I to još na vrlo problematičan način u odnosu na prirodna bogatstva. A to nije niti dobro. Naravno, potrebno je i stvarati prostor za snižavanje poreznog opterećenja isto kao i mnogih davanja koja se moraju platiti mimo poreza. Bilo bi dobro i kada bi vlast promijenila retoriku i počela govoriti o poduzetniku kao onome koji stvara radna mjesta i otvara put ka rastu gospodarstva, a ne ga samo stavljati kontekst društvenog negativca. Trajna je zadaća države osiguravati poštivanje zakona, ali zbog pojedinaca koji krše zakon ne smiju se ocrnjivati i kažnjavati svi poduzetnici.   

-Kad je riječ o porezu, puno se raspravlja i o najavi poreza na imovinu i nekretnine. Dok vlast poručuje da će uvođenje tog poreza riješiti pitanje neiskorištene imovine i pokrenuti poduzetnički duh, Vi držite da njegovo uvođenje nije poželjno, ako sam dobro shvatio Vaše javne istupe? Zašto tako mislite?

- Uvođenje poreza na nekretnine u ovom gospodarskom trenutku je put u daljnje produbljivanje krize. Zar pored pada gospodarstva kojem smo svjedočili u 2012., i koji se nastavlja i ove godine, treba drugih dokaza?! Poseban je problem hrvatska specifičnost koja se ogleda u široko rasprostranjenom vlasništvu nad nekretninama, zbog čega njegov teret pada u velikoj mjeri na one koji imaju niske dohotke, na primjer umirovljenike. Ukratko, u našoj je zemlji potrebno prestati govoriti i baviti se povećanjem poreza i uvođenjem novih.

- Glomaznost javne i državne administracije nije riješila niti jedna vlast. U jednom intervjuu kazali ste kako vam nije trebalo niti dva mjeseca u Ministarstvu financija da poželite otpustiti “barem 90 posto ljudi u nekim dijelovima Ministarstva”? Naravno da nije moguće samo tako otpustiti ljude iz državne i javne službe, ali je li možda rješenje u uvođenju sustava nagrađivanja, o kojemu ste znali govoriti?

- Rješenje problema visokog platnog fonda koji plaća država i istovremenog postojanja nemotivirane i spore administracije koja teško i nevoljko donosi odluke vidim u temeljitoj promjeni načina nagrađivanja. Uvođenje sustava platnih razreda omogućilo bi vezivanje visine pojedinačne plaće s rezultatima rada čime bi se stvorio mehanizam koji bi mogao prepoznati i nagraditi one koji dobro rade. S druge strane omogućila bi se bolja kontrola ukupnog troška plaća koji snosi državni proračun.   

- Kakvi će biti prvi kratkoročni učinci ulaska u EU? Očekujete li već do kraja kalendarske godine pojačan interes investitora, ili samo račun za prvu godinu članstva?

- U odnosu na ulazak u EU treba biti realan. Ništa se spektakularno  neće dogoditi preko noći i u prvim mjesecima članstva samo zato što smo postali članica. Članstvo nosi korist od EU fondova, ali ćemo se također naći u  oštroj konkurenciji s drugim državama zbog otvorenosti tržišta. Pozitivna reakcija investitora i priliv kapitala presudno će ovisiti o uvjetima poslovanja koje ovdje nudimo. A to je očigledno jedan od većih problema s kojim se suočavamo.   

- HDZ je objavio glavne natuknice “smjera 20”, odnosno, svog gospodarskog programa. Kako kanite uvjeriti javnost da to nije samo još jedan predizborni popis dobrih želja? Vidim da se protivite privatizaciji HPB-a, Croatia osiguranja...

- Vjerodostojnost našeg djelovanja gradimo danas. Vjerujem da i u našem oporbenom djelovanju javnost prepoznaje da se realno i odgovorno odnosimo prema gospodarskim problemima.
Za razliku od nekih drugih stranaka, naše rasprave u Saboru se nikada ne temelje na sirovom populizmu već argumentima i dokazima. Te ćemo principe još i dodatno osnažiti i vjerujem da će to javnost prepoznati. Tome će pridonijeti i cjelovitost programske orijentacije koju ćemo uskoro objaviti.

- HDZ-ov “smjer 20” jasno se protivi i davanju autocesta u koncesiju. Zašto?

- Protivljenje monetizaciji autocesta posljedica je jasnih argumenata. Pa i mi smo se bavili tom idejom. Ali procjene pokazuju da bi se u sadašnjem trenutku za davanje cjelokupne mreže autocesta u koncesiju – uključujući i Zagreb–Bajakovo - moglo dobiti između 3 i 3,5 milijarde eura. To tvrdi i ova Vlada. A izgradnja tih istih auto cesta bez Zagreb-Bajakovo je koštala nešto više 4 milijarde eura. Besmisleno je, dakle, dati autoceste u koncesiju ako se tim novcem ne mogu niti vratiti krediti koji su uzeti za izgradnju dijela mreže autocesta.   

HRVOJE PRNJAK

Naslovnica Hrvatska