StoryEditor
ŽivotPotraga za blagom

Ovako originalno djelo nije viđeno kod nas: sve tajne Dalmacije i primorja dva su čovjeka stavila u "Mediteranski armerun‘, evo o čemu je riječ

Piše Ivica Nevešćanin Snimio: Luka Gerlanc/Hanza Media
16. siječnja 2020. - 07:32
Zadar, 281219. Fotograf Stipe Surać i profesor filozofije Bruno Ćurko su autori knjige 'Mediteranski armerun'.Luka GerlancHanza Media

Euforija (gr. Ευφορία, lat. euphoria, euforia) označava subjektivno i privremeno bujno raspoloženje ili sreću. Općenito pojam euforija se često koristi za opis strasti ili oduševljenja. Izraz opisuje privremeni osjećaj posebno dobrog raspoloženja.

Baš ta i takva euforija iz školske definicije zahvatila je potpisnika ovih redaka kad je u ruke dobio “Mediteranski armerun” Bruna Ćurka i Stipe Suraća.

Drugo mjesto u Rusiji, treće zlato Janice u Salt Lake Cityju, zadnji servis Ivaniševića protiv Raftera... ništa čitatelja nije tako odlijepilo kao novo izdanje, pazite dobro, Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi “Mala filozofija” iz Zadra, podnaslovljeno “Jadranske letere i litrati”.

Letera – iliti pisama – je ravno 50 i eruditskom radoznalošću ispisao ih je Bruno Ćurko, doktor filozofije, a litrata – iliti fotografija – je ravno 167, a izradio ih je “doktor fotografije” Stipe Surać, kako ga je opravdano titulirao jedan od promotora knjige dr. sc. Nenad Vertovšek.

Čuvar vremena

A armerun je, po dalmatinski, veliki drveni ormar, “čuvar vremena”, kako bilježe autori u uvodu knjige, u koji su “posložili slike i priče na 50 polica s 50 mediteranskih simbola. Stoga, kad u kamari pored ponistre u kantunu vidite svoj kafeni armerun, stavite ovu knjigu u njega jer ondje joj je mjesto”.

Koje priče, kakve simbole? Priče i simbole podneblja, mjesta identiteta, prirodna i kulturna obilježja zajedničkog pripadanja, posložene abecednim redom. S ciljem da se neke pojmove, simbole i mjesta “otme” od konzumerskog, dekorativnog dalmatinstva i terora fetivih te tako donekle sačuva od isprazne reprodukcije kiča u kojem se mediteranstvo Dalmacije godinama rastače, zahvaljujući epidemijskom nerazumijevanja vlastitih korijena.

U nekom intertekstualnom i metaknjiževnom ključu, to je otprilike kao da “Mediteranski brevijar” Predraga Matvejevića u društvu s “National Geographicom” susretne “Mediteran kakav je nekad bio” Anatolija Kudrjavceva na putu u interaktivnu virtualnu stvarnost.

– “Mediteranski armerun” je brevijar i leksikom mediteranskih, odnosno dalmatinskih pojmova, povezan s interaktivnom igrom i kvizom znanja. Naime, svaki pojam ima svoju kratki opis i prijevod na engleski jezik, a prati ga jedna ili više Stipinih fotografija. Uz svaku fotografiju navedene su koordinate mjesta na kojem su snimljena. Svaka fotografija ima i svoj QR kod. Kad ga skenirate pametnim telefonom on vas odmah navodi na mjesto gdje je nastala. Fotografije i kodovi povezani su kartom s kvizom znanja. To je jedan oblik “potrage za blagom” na obali Jadrana, jer je svih 167 slika snimljeno na potezu od rta Savudrije do rta Oštro – započinje priču Stipe Surać.

– Ideja se javila prije tri godine, u listopadu 2016. godine, kada sam u Kapetanovoj kuli u Zadru imao izložbu “Rastočeno vrime”. Organizator izložbe je bila udruga “Mala filozofija”, pa sam Bruna zamolio da uz neke slike – tovara, leuta, masline... – napiše kratki tekst. Na izložbi je bilo 50 fotografija, a Bruno je napisao tekst za desetak pojmova. Plakat za izložbu napravio je grafički dizajner Marko Gržan. Kad je izložba ugledala svjetlo dana, sve je nekako sjelo na svoje mjesto. Svidjelo nam se i ja sam pomislio da bi od svega toga mogla ispasti zgodna knjiga. Tako je i bilo, Bruno, Marko i ja smo sjeli i sve dogovorili... – kaže Stipe, zasigurno najbolji zadarski freelance fotograf, dugogodišnji suradnik hrvatskog izdanja “National Geographica” i brojnih magazina iz cijelog svijeta te londonske agencije 4Corners.

Slika s kodom

– “Armerun” je kombinacija vodiča, leksikona, brevijara, slikovnice i interaktivna igra na principu kviza znanja i potrage za blagom – uključuje se Bruno Ćurko, doktor filozofije i docent na Odsjeku za učitelje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

– Nismo htjeli da sve odmah bude servirano. Tekstovi su kratki i bave se objašnjenjem pojmova, a u svakom tekstu postoji i neki “keč” koji se kasnije nalazi u kvizu. Kviz ima 50 pitanja, za svaki pojam po jedno. Uz pojam je i slika s koordinatama i QR kodom, kad ga skenirate trebate ga naći i upisati na mapi. Knjiga se tako može koristiti na više razina, istovremeno je informativna, edukativna, zabavna i interaktivna – kaže Bruno.

Ukupan dojam je fantastičan, tako originalnu knjigu o općim mjestima mediteranskog podneblja i dalmatinskog identiteta nitko dosad nije napravio. Bogatija je od klasičnih monografija, kompletnija od brevijara i zanimljivija od leksikona, sa zabavnom igrom znanja, u rokerskom duhu i aktivnim poveznicama na digitalnu tehnologiju. Nešto slično hrvatsko izdavaštvo odavno nije vidjelo, originalan koncept je autorski zaštićen, a mogućnosti njegova deriviranja praktički su nebrojene.

U prvom izdanju uvršteno je 50 pojmova – abecednim redom od agave do vapora – a Bruno i Stipe već su spremni za prošireno izdanje na stotinu pojmova. I kad ono iziđe već će biti kratko za nove, jer mediteranski kozmos je beskonačan u svim svojim pojavnostima i svakome dati pripadajuće mjesto i “definiciju” cjeloživotni je izazov. Dalmacija i Mediterana nisu nikad dobili tako atraktivnu putovnicu za cijeli svijet, osobnu kartu i praktičan enciklopedijski priručnik za sve što vas o tom čarobnom komadu planeta zanima, idealnu i kao suvenir ili poklon.

– Ideja se rodila 2016., ali smo realizaciji pristupili prije godinu dana. Bruno je pisao tekstove, a ja sam izdvajao fotografije i razgovarao s Markom o mogućem izgledu knjige. Tada nam je na pamet pala ideja o interaktivnoj karti, kako bi dvodimenzionalni medij knjige uveli u digitalno doba i tako doprli do mladih generacija, da i njima budemo zanimljivi – objašnjava Stipe.

Od kolovoza do kraja studenoga, kaže Bruno, više se družio sa Stipom nego sa ženom. U tekstovima je pokušao zadržati potrebnu razinu osnovne informativnosti, ali i dati kulturološku dimenziju pojmovima u kratkim esejiziranim prikazima.

– U jednom smo trenutku bili zapeli. Nismo znali kako naprijed i zatražili smo pomoć. Obratio sam se Tonku Sardeliću i on je prihvatio biti urednik knjige. Odmah je raščistio naš koncept i učinio ga prepoznatljivim. Ujednačio je sadržaj knjige i uspostavio odnos s fotografijama. Kasnije je Marko svemu tome dao zajednički vizualni jezik. Primjerice, ujednačen je broj vjetrova, ispao je maestral, ostali su bura i jugo, uvrštene su lavanda i kadulja, ispao je oleandar, uvedeni su pojmovi kao što su “malo misto”, “porat”, “fešta”. Knjiga je tako dobila širinu, a sve se na kraju stopilo u pitku priču, iako je bilo puno, puno posla – podsjeća Stipe.

Što dalje. Za početak očekuju dobru recepciju prvog izdanja, promociju i interes tržišta, onda se odmah bacaju na drugo, prošireno, u koje će ući pojmovi, kao što su škure, zvizdan, gušter, škver, marenda, mandrač, brnistra, furešt, štekat, kala, lavor, možda i naša euforija... Dobar dio materijala je već gotov, samo ga treba uklopiti u novu kartu. Razmišljaju i o izdanju elektronske knjige koja bi se mogla skinuti putem aplikacije i koristiti kao dvojezični vodič, leksikon i interaktivna igra. Ideje se uglavnom same roje, naprosto izviru iz dobro postavljenog osnovnog koncepta.

Prekopali internet

– Cilj je bio knjigu objaviti do kraja 2019. godine jer je izdanje podupro Centar za regionalne aktivnosti iz Splita u sklopu svog projekta “Legende Mediterana”. Zahvaljujemo im na pomoći, kao i članovima udruge “Mala filozofija” te studentu Mirku Čalušiću koji je izradio interaktivnu kartu – kaže Bruno.

– Nešto slično u Hrvatskoj nije objavljeno, a koliko smo prekopali internet, ni u drugim mediteranskim zemljama nema sličnih izdanja. Mislimo da imamo dobar koncept i dobru, korisnu, zanimljivu, poučnu i zabavnu knjigu – dodaje Stipe.

Promocija “Mediteranskog armeruna” održana je 9. siječnja u Gradskoj knjižnici Zadar. Nakon toga, samo je nebo granica...

Izdvojeno

04. kolovoz 2020 19:52