StoryEditor
Životkorisni savjeti

Mudro stvarajte zalihe da hrana na koncu ne bi završila u smeću, ne gomilajte brašno već kupite koju vrećicu smrznutog voća i povrća

25. ožujka 2020. - 13:01
Shutterstock

Zbog tzv. sindroma hrčka koji je većina Hrvata razvila uslijed epidemije koronavirusa i paničnog straha od gladi, u osječkom Centru za edukaciju i informiranje potrošača drže kako će nastala situacija imati za posljedicu bacanje golemih količina hrane.

Umjesto da, dakle, kupljene namirnice budu konzumirane, one će, na koncu, završiti u kontejneru samo zato što ljudi trenutačno ne kupuju racionalno.

- Ako netko u kući ima dvoje ili troje male djece, logično je da troši velike količine mlijeka, te da u hladnjaku mora imati tri do četiri litre kako ne bi morao svaki dan ići u nabavu i izlagati se zarazi. Isto vrijedi i za dječju hranu - kašice bilo kojeg tipa; žitne, mesne, povrtne ili, pak, adaptirano mlijeko.

Nitko me, međutim, ne može uvjeriti da je gomilanje brašna, u smislu kupovanja pakiranja od 10 kilograma ili više, racionalno - kaže Tanja Popović Filipović, voditeljica programskog poslovanja u osječkom Centru za edukaciju potrošača, koji već dvije i pol godine provodi kampanju za smanjenje bacanja hrane.

U javnost ponovno izlaze s nekoliko praktičnih savjeta o tome kako zaustaviti propadanje i bacanje namirnica tijekom situacije uzrokovane COVID-om 19.

- Prvi savjet je, dakle, da dvaput razmislite prije nego što kupujete prekomjerno. Skladištenje prekomjerne količine hrane samo će pridonijeti bacanju te spriječiti starije i druge ranjive skupine da kupuju hranu koja im je potrebna. Zar nije suludo to što je kvasac trenutačno najtraženija roba?! Dok je netko pokupovao desetak onih pakiranja u kojima su obično po četiri vrećice suhog kvasca, drugi ne može doći ni do jedne jedine vrećice.

Uz to što se radi o društveno neodgovornom i bahatom ponašanju, ono je i potpuno neracionalno. Pekarnice i dalje sasvim normalno rade i radit će, tako da nema potrebe da u ovo vrijeme otvarate vlastitu - ističe naša sugovornica.

Druga preporuka, jedna od glavnih kojima se može spriječiti završavanje hrane u smeću, jest naučiti koja je razlika između oznaka trajnosti - “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”.

- Datum “upotrijebiti do” odnosi se na sigurnost hrane. Namirnice možete konzumirati do tog datuma, a nakon njega više ne.Spomenuta se oznaka trajnosti nalazi na namirnicama koje se brzo kvare, poput mesnih i ribljih prerađevina te gotovih salata.

Datum “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu hrane. Namirnica će biti sigurna za konzumaciju i nakon ovog datuma, no možda neće biti u najboljem mogućem stanju, odnosno okus i tekstura će se malo promijeniti. Ovu oznaku trajnosti nalazimo, pak, na različitim namirnicama, uključujući zamrznutu, suhu i konzerviranu hranu - kaže Tanja Popović Filipović.

image
Shutterstock

Treći savjet se odnosi na mudro spremanje hrane. Velik dio hrane koja se baca mogla bi se ohladiti ili zamrznuti, pa pojesti drugom prilikom. Pravilno skladištenje i rukovanje hranom kod kuće ne pomaže samo da se hranu očuva sigurnom za jelo, već i da je se zadrži duže svježom, a da se ne pokvari.

- Gledam svaki dan kako ljudi neracionalno kupuju - gomilaju, dakle, brašno, šećer, konzerve i tjesteninu, a ne razmišljaju da bi im, u slučaju nestašice svježeg voća i povrća, jako dobro došla koja vrećica smrznutog voća i povrća ili koja vrećica orašastih plodova. Riječ je, osim toga, i o namirnicama koje jačaju imunitet. Kad sve ovo završi, nutricionisti bi, čini mi se, mogli imati pune ruke posla - smatra naša sugovornica.

Posljednji savjet je najkraći, a glasi - donirajte. Otkako je započela korona-kriza, na društvenim mrežama pokrenut je niz grupa solidarne razmjene i pomoći ranjivim skupinama. Učinite, dakle, dobro djelo i sav onaj višak iz vaše ostave preusmjerite potrebitima.

GLAVNE PREPORUKE:
1) Dvaput razmislite treba li vam doista sve ono čime ste natrpali košaricu
2) Naučite razliku između oznaka trajnosti na proizvodima
3) Mudro spremajte hranu
4) Donirajte višak iz ostave

- Ovo je vrijeme u kojemu, doista, nije lako predstavljati interese potrošača. Unatoč preporuci Vlade RH, trgovci su podigli cijene, što je zbilja strašno. Svakog dana se, osim toga, zbog samovoljnih i sebičnih kupaca, krše dva temeljna prava potrošača, a to su pravo na izbor i pravo na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba - ističe Tanja Popović Filipović iz osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača.

Izdvojeno

11. srpanj 2020 15:34