StoryEditor
ŽivotBlagdanska depresija

Može postojati niz razloga zbog kojih predstojeći dani mogu biti uzroci tuge: psihijatrice savjetuju što napraviti da je izbjegnete usprkos problemima, koroni...

Piše Javorka Luetić
21. prosinca 2021. - 08:30

Blagdansko vrijeme koje je pred nama za mnoge je prilika za druženje s prijateljima, članovima obitelji, za organiziranje zabave i žurki... ali i za darivanje.

S druge strane, za neke ljude tjedni koji dolaze najtužniji su dio godine jer su ispunjeni osjećajem tuge, usamljenosti, straha i najradije bi ga preskočili. Ovi tužni osjećaji laički se nazivaju blagdanskom depresijom. Kada je riječ o ozbiljnom stanju, a kada samo o prolaznom poremećaju otkrile su nam psihijatrice doc. prim. dr. sc. Tihana Jendričko, psihijatrica, predsjednica Stručnog vijeća Klinike za psihijatriju Vrapče i prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, psihijatrica, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, i naravno podijelile s nama savjete koji mogu pomoći u ovim teškim danima ljudima koji su usamljeni, tužni, bolesni, ili su izgubili nekog bliskog i ostali sami...

Kada možemo govoriti o blagdanskoj depresiji, i što je to što kod nekih ljudi izaziva tugu, dok se drugi vesele, pojasnila je dr. Jendričko.

- Termin "depresija" vrlo se učestalo koristi kolokvijalno u različitom značenju, kada želimo opisati neko tužno i nezadovoljavajuće stanje koje se odnosi ne samo na emocije, već i na različita stanja u meteorologiji, ekonomiji, geologiji, kada je nešto ispod određene razine. U kliničkom smislu niti prema službenim psihijatrijskim klasifikacijama ne možemo govoriti o psihičkom poremećaju već o pojmu koji obuhvaća kratkotrajnije (obično nekoliko dana) osjećaje tuge, žalosti, nezadovoljstva, frustracije ili tjeskobe koji se uglavnom javljaju posljedično u sklopu naglašavanja duha slavlja, veselog raspoloženja, isticanja, pa i idealiziranja obiteljskog okruženja i blagostanja koji određeni, vjerojatno sve veći broj osoba zbog modernog, izoliranog ili siromašnog načina života ne može biti dio ili ispuniti.

U disfunkcionalnim obiteljima ili zajednicama u kojima vladaju neskladni odnosi upravo u takvim situacijama kada se promovira zajedništvo, sklad, okupljanje, nažalost dolazi do učestalijih sukoba uz produbljivanje osjećaja nepripadanja, usamljenosti, međusobne udaljenosti i emocionalne hladnoće, uz frustrirajući osjećaj održavanja lažne slike i lažnih vrijednosti.

Upravo to počinje biti izvor tjeskobe, nezadovoljstva, neispunjenosti, propitivanja života, a krajnji učinak poticanja slavljeničkog raspoloženja, nade i zajedništva može biti upravo suprotan. Slično kao u situacijama nerealnih, pretjeranih ili idealiziranih očekivanja, kada neispunjenje i naglo "raspršenje balona" izaziva osjećaj razočaranosti ili propitivanja smisla.

image
DOC. PRIM. DR. SC.Tihana Jendričko

Imaju li svi topli dom, obitelj...

Koji su najčešći uzroci ove blagdanske tuge?

- Može postojati niz razloga zbog kojih predstojeći dani, a posebice predblagdanski i dani nakon blagdana mogu biti uzroci tuge - isprepliću se različiti osjećaji i očekivanja, budi se nada da će neke do sada neispunjene želje možda biti ispunjene, da ovi dani mogu predstavljati početak nečeg novog.

No, isto tako, bude se i brojne zatomljene boli, promišljanja o onome što nemamo, sjećanja na ranija zajedništva i pripadnost koje više nema. Stoga se neki s jedne strane puno ranije i s veseljem počinju pripremati za blagdanske dane, dok ih drugi nastoje zaobići. Tijekom blagdana ponavljaju se poruke o toplom domu, zajedništvu, obitelji, ukusnoj hrani, poklonima, uzajamnoj pažnji, istovremeno produbljujući i osjećaje nedostajanja svega navedenog, usamljenosti, neispunjenosti, oskudice.

Je li blagdanska tuga učestalija zbog korona-krize, zatvaranja, izolacije, kada nam mnogima nedostaju zagrljaji, poljupci, stisak ruke…?

- Primjetno je bilo kako već dulji niz godina sve ranije počinje ukrašavanje i pripreme vezane uz proslavu blagdana. Kao da je to ipak manje bilo izraženo prošle godine, a dio toga bile su i epidemiološke mjere pa grupne aktivnosti i druženja nisu bile poticane, a često su se morale i ograničavati.

Općenito možemo reći da ljudima nedostaje stvarni kontakt, koji uključuje i fizički kontakt pa to budi čežnju, depriviranost, uz zatomljivanje potreba i osjećaja.

Imate li neke statističke podatke o ovoj pojavi općenito u svijetu?

- U blagdansko vrijeme bilježi se veći broj psihijatrijskih intervencija i povećan broj suicida. Prema istraživanju provedenom od Američke psihološke udruge, 38 posto ispitanika navelo je porast stresa tijekom blagdana, što je moglo dovesti do tjelesnih bolesti, depresije, anksioznosti i zlouporabe psihoaktivnih tvari.

Kao glavne razloge naveli su nedostatak vremena, financijski pritisak, poklanjanje darova i obiteljska okupljanja. Navedeni podaci mogu dati predodžbu značajnijeg psihološkog problema nego što s psihijatrijskog aspekta možemo govoriti.

image
PROF. PRIM. DR. SC Petrana Brečić

Obraćaju li se vama ovih dana češće osobe koje traže pomoć?

- U svojoj se praksi susrećemo s time da osobe koje već imaju određene psihičke smetnje, najčešće iz kruga depresivnog poremećaja, imaju izraženije osjećaje usamljenosti, tuge, besmislenosti, odbačenosti, neispunjenosti.

Osobe s problemom konzumiranja psihoaktivnih tvari također mogu biti sklonije ovih dana povećano koristiti opojna sredstva. Pod povećanim su rizikom osobe koje žive same, osjećaju se usamljeno, udaljene su od svoje obitelji ili nemaju izgrađenu socijalnu mrežu, osobe starije životne dobi, posebno one koje su izgubile životne partnere, žive u oskudici ili su nedavno doživjele smrt bliske osobe.

Možemo li reći da ove zadnje dvije godine, otkako traje korona-kriza, govorimo o kolektivnoj depresiji, pa i blagdanskoj?

- Situacija pandemije dijelom je izvukla na vidjelo ranjive točke pojedinaca i društva. No, uvijek ističemo da svaka situacija krize predstavlja mogućnost osobnog razvoja, oplemenjivanja, a glavni motiv koji nam u životu daje smisao je davanje drugima. Da, značajno su nam se smanjile neke aktivnosti, no ono što je bit blagdana – osjećaj zahvalnosti, nade, povezanost s drugima, i dalje je moguće.

Kako možemo pomoći osobama koje razvijaju depresivnost, tjeskobnost, sjetu i apatičnost koje nisu pretjeranog intenziteta i kojima su potrebni savjeti i određena spoznaja, otkrila nam je prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, psihijatrica, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.

- Prije svega, važno je prepoznati kako ciljeve i smisao blagdana određujemo sami. Nažalost, prepušteni smo osmišljavanju blagdanskog vremena isključivo kroz materijalnu, utilitarističku sferu i to od drugih, od nekih uvriježenih društvenih normi.

U svim sredstvima javnog informiranja zasipani smo slikama idealnog blagdanskog vremena s puno svjetla, boja, ljepote, raskoši. To je svojevrsna idealna slika koja u stvarnosti gotovo da i ne postoji ili ne postoji u većini naših domova.

Svejedno, njoj težimo. Ona suprotno željenom, u nemogućnosti njezine realizacije, zapravo postaje izvor frustracije. A da bi je ostvarili marljivo radimo, kupujemo, spremamo, trošimo, kitimo, bezglavo jurimo, umaramo se, iscrpljujemo, kasnimo, ne stižemo...

Naposljetku osjećamo umor i frustraciju. I tako iz godine u godinu. Ono što bismo trebali vidjeti je smisao blagdana, blagdanskog vremena i darivanja. Smisao bi svakako trebao biti daleko dublji od onog kojeg živimo. Upitamo li se ikada zašto poklanjamo i što ti pokloni znače?

Čemu služe pokloni?

Šaljemo li poklonima poruku o tome koliko nam je ta osoba važna?

- Nažalost, često upravo tu važnost mjerimo skupoćom poklona. Bilo bi lijepo da na poklon, bez obzira na njegovu cijenu, gledamo kao dar ljubavi od druge osobe; netko je mislio na nas kupujući poklon, htio nam je reći da imamo mjesto u njegovu životu, htio je naglasiti koliko smo važni.

Kada bismo se učili gledati iz te perspektive, svaki bi nam poklon bio važan i izvor zadovoljstva. Dakle, problem je u našim očekivanjima. Kroz medije nam se nameće poruka "idealiziranog zajedništva" kroz slike obitelji - najčešće više generacija s neizbježnim borom i kućnim ljubimcem, lica zadovoljnih osmijeha, a u pozadini bogata trpeza.

To nas tjera da i kod sebe pokušamo učiniti baš takvu - "idealnu" sliku - uz očekivanje da kod nas sve bude najbolje. To najčešće nije tako; uvijek nas za obiteljskim stolom netko nervira, netko nam proizvodi frustraciju, "glumimo i trudimo se" kako bi sve dobro prošlo.

Poznata je činjenica da se kod obitelj koje nisu posve funkcionalne ili koje su bremenite razmiricama, uvijek u božićno vrijeme događaju svađe i ekscesi. Jednostavno, očekujemo nešto čega u obiteljima nema. A nema jer to nismo uzgojili niti njegovali. Ali, ne treba zaboraviti da su mnogi ljudi sami, usamljeni, napušteni, bremeniti bolestima i životnim nedaćama.

Sjetimo se da su mnogi ljudi materijalno siromašni i u nemogućnosti realizirati "idealni" Božić.

Znači li to da oni ne mogu osjetiti ljepotu blagdanskih poruka?

- Naravno da ne znači. Ali, da bismo to shvatili moramo razumjeti smisao blagdana. Nije smisao živjeti ljubav, radost i sreću, posebice osjećaj zajedništva i pripadnosti jedino u blagdansko vrijeme.

Kad ono prođe, početkom siječnja, većina se ljudi osjeća ispuhano, ništa se posebno nije dogodilo, naša očekivanja (uglavnom niti ne znamo što očekujemo) su isplahnula, potrošili smo novce, zadužili se, dobili nekoliko kilograma i zaplovili prostranstvima apatičnosti, frustracije i nezadovoljstva.

image
DOC. PRIM. DR. SC.Tihana Jendričko

Skidamo ukrase i suočavamo se sa stvarnošću. Smisao blagdana je posve drukčiji. To je vrijeme koje nas simbolično podsjeća na vrijednosti života koje bismo trebali živjeti svaki dan; na osjećaje koji bi nas trebali grijati cijele godine, na posvećenost drugima kao smisao života.

Nažalost, čovjek u svojoj površnosti i svekolikom gubitku smisla želi takav život živjeti samo pola mjeseca u godini, a kada to dođe ne zna kako bi, niti razumije zašto ne osjeća veliko zadovoljstvo.

Poruke blagdanskog, božićnog vremena orijentiri su života, smjerokazi svih 12 mjeseci u godini. Kada bismo na taj način razumijevali poruke Božića, u ovo bismo vrijeme samo simbolično slavili ljepotu takvog življenja.

I bili bismo sretni i ispunjeni. Iskoristili bismo to vrijeme za povezivanje s drugima, usredotočili bismo se na osjećaj zahvalnosti na onome što imamo te obnavljali tradiciju i obiteljske i religiozne, duhovne rituale. Oni su beskrajno važni jer obnavljaju našu pripadnost zajednici i time generiraju osjećaj sigurnosti.

Depresija i inteligencija

Je li točan podatak da su visoko inteligentni ljudi osobito skloni blagdanskoj depresiji?

- Ne bih rekla da je blagdanska depresija pretjerano vezana uz inteligenciju. Depresivnost kao emocionalna komponenta naše prilagodbe svojstvena je svakom živom biću. I nitko nije slobodan od nje.

Naravno, mogli bismo govoriti o inteligentnim ljudima kao predisponiranima u kontekstu sklonosti razmišljanju, anticipiranju budućnosti, planiranju, povezivanju brojnih moždanih funkcija u složenom izvršnom funkcioniranju.

Postoje li i neki okidači koji pogoduju depresivnom osjećaju, čak i kod osoba koje nisu sklone depresiji, kao što je prekomjerna konzumacija alkohola, droga, prekomjerna konzumacija hrane, nedovoljno sna?

- Depresija, posebice ova blagdanska o kojoj je riječ, uvijek se događa kao odgovor osobe na stresne izazove - uvijek u nekom kontekstu i vremenu.

Sve to čini neku našu individualnu osjetljivost i čini specifičnom svaku osobu, kao i specifičnost slike depresije. Ponekad, opet posebno u vrijeme blagdana, ljudi su skloniji živjeti neke nezdrave navike - pretjerano se jede i pretjerano pije, malo se kreće, malo spava, dobivaju se kilogrami i raste nezadovoljstvo.

Posebice se to odnosi na pretjeranu konzumaciju sredstava ovisnosti - alkohola, raznih droga, tableta i duhana. Sve to mogu biti biološki induktori depresivnosti u osoba koje imaju sklonost razvoju depresije (koji su osjetljivi za to svojstvo) ili mogu značajno pridonositi depresivnosti onih koji nemaju osjetljivost za razvoj depresije, ali je u ovim blagdanskim vremenima razvijaju.

Imaju li ovi negativni osjećaji veze i s manjkom svjetlosti i hladnoćom?

- Treba jasno kazati da je depresivnost u ovo doba godine vezana ne samo uz blagdane već i uz manju količinu svjetla tijekom dana ili dulje trajanje mraka izjutra.

Tu depresiju zovemo sezonska depresija i ona se javlja u nekom obliku kod gotovo trećine ljudi, najčešće kod žena.

Obično započinje negdje sredinom rujna i traje do proljeća, a karakterizirana je kontinuirano sniženim raspoloženjem, osjećajem težine u udovima, promjenom apetita, jakom željom za slatkim, porastom tjelesne težine, pretjeranim spavanjem, jakim umorom, gubitkom interesa, odnosno zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, iritabilnosti, osjetljivosti u socijalnim interakcijama i poremećajem koncentracije.

Objašnjava se kraćim danima s manje svjetlosti i duljem trajanju mračnog dijela dana u kojemu se luči melatonin. U njegovu odnosu sa serotoninom, ali i drugim hormonskim promjenama objašnjava se sklonost sniženom raspoloženju.

Ovakva se stanja uglavnom ponavljaju svake godine i mogu biti u rasponu od posve blagih do teških oblika koji traže liječenje.

Kako vi kao stručnjakinja za duševno zdravlje vidite budućnost, jeste li optimistični, i kad možemo očekivati neke veselije dane?

- Moram reći da je ovo vrlo izazovno vrijeme za naš psihički aparat. Suočeni smo s velikim ugrozama koje prijete našem životu i osjećaju sigurnosti.

image
PROF. PRIM. DR. SC Petrana Brečić
Davor Pongračić/HANZA MEDIA

Vrijeme je to u kojemu se naš psihički sustav napreže kako bi se adaptirao na nove okolnosti. Toga uglavnom nismo svjesni kao što nismo niti svjesni da imamo psihički aparat. Njega ne vidimo pa na njega niti ne mislimo. No, on se u toj kontinuiranoj prilagodbi umara i rekla bi da smo danas prilično emocionalno iscrpljeni i umorni.

Zbog toga smo više frustrirani i teže se adekvatno prilagođavamo pa čak i uobičajenim zadacima. Međutim, svaka ugroza je ujedno i prilika za rast, za jačanje otpornosti i usvajanje nekih novih, adekvatnijih obrazaca življenja.

Svaka nevolja uvijek donese i nešto dobroga, zaustavi nas i natjera na svojevrsnu introspekciju i preslagivanje životnih vrijednosti i životnog smisla.

Smatram da su naši kapaciteti za prilagodbom puno veći no što smo ih koristili živeći u iluzijama blagostanja i stoga duboko vjerujem da će većina ljudi uspjeti prebroditi ovo krizno vrijeme i steći veliko emocionalno iskustvo. Jedno od najvažnijih je ono koje se sjajno uklapa u ovo blagdansko vrijeme - ništa ne možemo sami i svaki naš smisao ogleda se kroz druge!

Savjeti koji mogu pomoći da se u ovo vrijeme ne osjećamo umorno, tužno i frustrirano:
- osvijestite i priznajte svoje osjećaje (bez pretvaranja da je sve u redu)
- tražite pomoć ako je trebate
- volontirajte - činite dobro
- posvetite vrijeme sebi
- slušajte glazbu
- darujte nekoga tko to ne očekuje
- činite dobro
- pružite drugima ljubav
- pričajte s nekim tko zna slušati
- koristite tehnike disanja
- vježbajte
- vizualizirajte
- planirajte
- prepoznajte što je pod vašom kontrolom i pripremite se na ono što nije
- postavite ograničenja
- uvijek u središtu neka bude ono što je vama važno

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. svibanj 2022 01:08