Jeste li i vi od onih koji dan počinju, nakon što su se iskotrljali iz kreveta, "direktnom infuzijom" kofeina u vene? Je li vam prva stvar koju napravite kad uđete u kuhinju postavljanje džezvice na štednjak ili paljenje aparata za kavu?
Je li toliko loše popiti miomirisni napitak prije nego što išta drugo spustite niz želudac tema je kojom su se pozabavili stručnjaci, a o kojoj piše HuffPost.
Mnogi ljudi piju kavu natašte bez ikakvih problema, no čini nam se da su znatno brojniji oni koji spominju "neću više", "uništila mi je želudac", "kiselina me ubija" i slično. Čujemo to svakodnevno.
"Iako se unos kave i tjelesni odgovor razlikuju od osobe do osobe, neki ljudi mogu biti posebno osjetljivi na kofein, posebno na prazan želudac" - komentirala je za HuffPost nutricionistica Alissa Rumsey, autorica knjige "Unapologetic Eating".
Istraživanja koja se posebno bave učincima kave na prazan želudac ograničena su. Upravo stoga nije uspostavljena "službena" veza između konzumacije kave i probave, premda se mnogi u nju kunu pouzdanije nego u išta drugo.
Svejedno, važno je slušati kako naše tijelo reagira na svakodnevne navike, pa tako i na kavu na prazan želudac. Ako se nakon prve šalice obožavanog napitka osjećate dobro, nema potrebe za promjenama, kaže stručnjakinja. Ali ako osjećate nelagodu, trebali biste poslušati tijelo i promijeniti naviku.
"Što se tiče prehrane, ne postoji jedinstveni pristup. Nitko ne poznaje tvoje tijelo bolje od samog tebe. Tolerancija na kavu i bilo koja druga pića ili hranu vrlo je individualna" - slaže se i Stefani Sassos, dijetetičarka na američkom Institutu za dobro kućanstvo.
Kava potiče proizvodnju kiseline u želucu, ako je to i vaš slučaj, dijetetičarka Maya Feller preporučuje da svoju šalicu jutarnje kave uparite s hranom koja smiruje želučanu kiselost.
"U takvu hranu spadaju zrele banane, zobene pahuljice, jaja, voće koje nije citrus, tost od cjelovitih žitarica. Pripazite na hranu s dodanim šećerima, te posebno na sintetičke kreme koje se koriste u instant kavama, oni su poznati pokretači refluksa i žgaravice" - savjetuje Feller.
Kava povećava kontrakcije mišića u debelom crijevu, zbog čega je mnogi drže važnim jutarnjim saveznikom.
No treba paziti, jer kava može pogoršati postojeća gastrointestinalna stanja, poput sindroma iritabilnog crijeva i općenito tegoba kod osoba sklonih proljevu.
Smatra se da kofein, kao stimulans, igra određenu ulogu u laksativnom učinku kave. Za takav učinak odgovorni su i drugi spojevi u kavi, zato čak i beskofeinska varijanta može povećati pokretljivost crijeva.
Stručnjaci će skrenuti pažnju i kako kod nekih u omiljenoj jutarnjoj rutini nije problematična sama kava, koliko mlijeko ili vrhnje koje stavljaju u nju.
"Doza je bitan pojam, kad govorimo o hrani ili pićima i gastrointestinalnoj toleranciji. Većina osoba jednu šalicu kave može tolerirati sasvim dobro, ali tri šalice im stvaraju ozbiljnu nelagodu. Slušajte svoje tijelo i prilagodite se njemu" - savjetuje i nutricionist Sassos.
Stimulirajući učinci kofeina, također, mogu pojačati uobičajene simptome anksioznosti kao što su nervoza, nemir, problemi sa spavanjem i ubrzani rad srca.
Osobe s anksioznim poremećajima u pravilu će osjetiti nervozu i već zbog manje količine kofeina.
Smatra se da je do 400 miligrama kofeina dnevno sigurno za većinu zdravih odraslih osoba, ali tjeskobne osobe mogu biti uznemirene uzimanjem polovice te doze.
Za njih bi doručak prije šalice kave uistinu trebao biti obavezna stavka.
Prema Marilyn Cornelis, istraživačici kofeina i izvanrednoj profesorici na odsjeku za preventivnu medicinu Sveučilišta Northwestern, znanstvena istraživanja sugeriraju da konzumacija čistog kofeina, ne onog putem kave, u kombinaciji s hranom "povećava vrijeme u kojem kofein doseže najvišu razinu u krvi, a također smanjuje dosezanje najviše točke".
Može naravno biti, sugerira nutricionistica Alissa Rumsey, da jutarnja nervoza nema nikakve veze s kavom.
"Ponekad ono što jedemo zapravo nije odgovorno za naše tegobe. Obratite pažnju na vlastite misli i osjećaje, možda nemaju veze s jutarnjom kavom natašte, već više s nečim drugim što se događa u vašem životu, stresom, manjkom sna ili tjeskobom.
No svakako, eksperimentiranje s namirnicama i bilježenje njihovog učinka na to kako se osjećate tijekom i nakon što ih jedete, mogu pomoći da naučite puno o tome što vam najbolje odgovara, što može imati terapeutski učinak" - zaključila je na kraju Rumsey.