Mozaik Život

STIŽE ‘OPSTANAK’

Merlić na HTV dovodi ljude koji pričaju zašto su napustili Hrvatsku: otišli su zbog plaće, ali sustav u kojemu se ne mogu ostvariti bez poznanstava i veza najveći je problem...; Otkriva i tko se ovdje dobro snašao

STIŽE ‘OPSTANAK’
Na sajmu u Benkovcu
Na sajmu u Benkovcu
Merlić s Ivanom Klasnićem, predsjednikom Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije iz Slavonskog Kobaša

“Opstanak” – dramatičan naziv nosi novi serijal producentske kuće Castor Multimedia Dubravka Merlića, čije emitiranje počinje u ponedjeljak, 2. prosinca, na Prvom programu HTV-a u prime time terminu u 20 sati. Malo je reći da ga zavrjeđuje.

Merlićev dokumentarni serijal, koji je realizirao uz pomoć dvojice koscenarista, doc. dr. sc. Stjepana Šterca i Željka Matića, bavi se jednim od gorućih hrvatskih problema – prijetećim demografskim slomom u Hrvatskoj, koji će, ukoliko se hitno ne iznađu rješenja, rezultirati urušavanjem radnog, mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Tema je to koja je posljednjih nekoliko godina ozbiljno zaokupljala Merlića. Napokon ju je, nakon godinu dana rada, što na terenu što u montaži, vjeruje, uspješno obradio uz nemjerljivu pomoć svoje marljive ekipe, koja se s njime uhvatila ukoštac s prilično složenim problemom hrvatske demografske stvarnosti.

– Budućnost koja nas čeka, ukoliko nešto ne poduzmemo, a to je ono što stalno ponavlja kolega Stjepan Šterc, nije baš optimistična – u startu će Dubravko Merlić, najavljujući serijal od sedam 50-minutnih epizoda u kojima se, kroz ljudske sudbine i priče, uz već notorno iseljavanje mladih (posebno intenzivirano od ulaska Hrvatske u EU), obrađuju i teme poput starenja populacije, slabog nataliteta, iseljavanja, pitanja dijaspore i njezina povratka u Hrvatsku.

Složen problem

– Istražujući smo shvatili da je u pitanju toliko složen problem da moramo pronaći nekakav sustav kako bismo temu mogli kvalitetno obraditi.

Odlučili smo se za strukturu u kojoj iznosimo i ono što je prethodilo demografskom slomu, a to su ratne godine, desetljeće između dva popisa stanovništva, između 1991. i 2001.

To je početna točka, to su bile tektonske promjene zbog rata i iseljavanja i doseljavanja – navodi povratnik na HRT nakon 12 godina.

Sljedeće dvije epizode zovu se “Odlazak” – druga se bavi iseljavanjem u Njemačku nakon ulaska Hrvatske u EU, a treća odlaskom u Irsku, pa je nekadašnji poznati novinar i urednik HTV-a s CM-ovom producentskom ekipom posjetio Stuttgart, München, Dublin i Cork.

– Četvrta epizoda govori o dolasku, jer smo shvatili da većina zemalja ima odljev stanovništva, pa čak i Irska, koja je pronašla način kako tome doskočiti useljavanjem.

Nas je, nadalje, zanimalo kome je zapravo Hrvatska atraktivna, ima li Hrvatska neku svoju strategiju oko useljavanja, pa tako u serijalu imamo i jako zanimljive priče stranaca, koji rade u Hrvatskoj.

U petoj epizodi bavimo se činjenicom da Hrvatska populacijski postaje sve starija (Ujedinjeni narodi nas svrstavaju među pet najstarijih populacija na svijetu), što stvara veliki disbalans i na ekonomskom planu, te ozbiljno ugrožava mirovinski i zdravstveni sustav.

U šestoj epizodi istražujemo potencijale naše dijaspore, koji, nažalost, nisu dovoljno iskorišteni, a u zadnjoj epizodi naziva “Ostanak” pokušavamo analizirati što bi trebalo napraviti da Hrvatske postane atraktivna i za ostanak i za povratak. Pri tom navodimo što je radila Irska, podastiremo savjete stručnjaka iz različitih područja... – otkriva Merlić. Direktor Castor Multimedije ističe kako je u posljednjih godinu dana prilično duboko zaronio u hrvatske demografske probleme, a jasno je i što ih je uzrokovalo, pogotovo one novijeg datuma.

– Naši ljudi koji su se iselili, otišli su manje ili više, ponajprije zbog plaće. Ima i puno ljudi s kreditom u ‘švicarcima’ s kojim se dosta dobro uspijevaju nositi izvana. Ali, mahom svi kao jedan od glavnih razloga odlaska navode sustav u kojem se ne mogu ostvariti i napredovati bez poznanstava i veza. Oni koji se ne uspijevaju snaći u tom sustavu - odlaze. I uglavnom odlaze ljudi koji su radili u privatnim tvrtkama, koje su nakon krize 2010. masovno otpuštale radnike – zamjećuje Merlić, navodeći kako će serijal ponuditi i priče stranaca, koji su doselili u Hrvatsku.

– I oni osjećaju ovdašnje ekonomske poteškoće, ali svi naglašavaju kako je život u Hrvatskoj prekrasan, koliko je sigurno, govore kako živimo u lijepoj zemlji, što mi svi znamo, ali... Ekonomija i sustav koji nije meritokratski su zapravo glavni razlozi svega što se događa – kaže autor serijala “Opstanak”, redatelja Ivana Sikavice. Šaroliko društvo njegovih sugovornika čine mahom obični, mali ljudi, ali i hrvatski eksperti poput Miljenka Akrapa, Roka Mišetića i Sanje Klempić Bogadi. Uz njih je tu i nekoliko međunarodnih stručnjaka poput Richarda Grievsona, britanskog demografskog analitičara iz Beča.

Nitko nam nije rekao da će se vratiti

Njemačka i Irska nisu izabrane slučajno, iako Hrvati iseljavaju i u druge zemlje. Većina iseljenika ipak završava u spomenutim dvjema državama.

– Njemačku smo izabrali jer je u pitanju tradicionalno tržište za iseljavanje, pa je i profil iseljenika tamo drugačiji. Već postoje izvjesni kontakti, obiteljski ili neki drugi... Temeljna razlika od naših iseljenika koji su otišli u Irsku jest ona da se ovi koji su iselili u Njemačku ipak nekako, nekada, namjeravaju vratiti, dok su u Irskoj, kako se nama čini, stvari drugačije.

U pitanju su mlade obitelji, mladi ljudi, među kojima su neki tamo otišli sa samo 18 godina. Nitko od njih nam nije rekao da će se vratiti u Hrvatsku, barem ne tako skoro.

U Irskoj imaju jako puno stvari koje im odgovaraju, a s druge strane skupe nekretnine su glavni problem, pogotovo u većim gradovima poput Dublina i Corka. Nisu to bajni počeci, skupo je i zdravstvo, ali je situacija stabilna, jasan je pravni sustav, ljudi su zaštićeni i nema birokracije. Sve se rješava u dan-dva – uočava Merlić, dodajući kako treba učiti od drugih.

S Cannonom je bilo inspirativno

Nije Irska, veli, bila ništa bolja od nas u osamdesetima, pa su Irci ipak napravili nekakav preokret. Uz to su i 2008. imali grozan pad, puno ih se iseljavalo u Ameriku i Australiju (čak 900 ljudi tjedno!), ali su imali snage u nekoliko godina napraviti preokret.

– O tome smo pričali s irskim ministrom za dijasporu Ciaranom Cannonom, koji je jednostavno obrazložio što je posao politike, a što biznisa. S njim je baš bilo inspirativno razgovarati, jer je objasnio kako su se dvaput digli i imali snage priznati što je bilo krivo – otkriva Merlić, ne htijući previše o osobnim impresijama nakon brojnih susreta i razgovara za “Opstanak”.

– Moj dojam nije toliko bitan, ali jasno je sve... Mi, kao društvo, moramo postati efikasniji. I ekonomski i u smislu propulzivnosti.

Svi bi morali imati jednake šanse, potrebno je riješiti problem “veze i poznanstva”. Hrvatska je, u regionalnom smislu, u disbalansu. Imate priobalje i Zagreb kao manje, više vrlo razvijene dijelove zemlje, a s druge strane područja koja su potpuno ispražnjena.

To su ona koja su bila okupirana u ratu. I Slavoniju koja je ostala i bez industrije i bez poljoprivrede. Država mora imati strategiju kako to riješiti. Naravno, to nije lak zadatak, ali mi se čini da u demografskoj i ostalim strukama postoji velika volja da se postigne taj cilj - naglašava Merlić.

Sin Matej napisao glazbu

– Dokumentarni TV serijal od sedam epizoda po 50 minuta iznimno je zahtjevna forma, pa ne čudi da smo se nakon višemjesečnog snimanja našli pred ozbiljnim kreativnim izazovom - ističe Dubravko Merlić.

Direktor fotografije je Ante Cvitanović, montažer Ivor Šonje, a autor glazbe Matej Merlić, ujedno i izvršni producent serijala.

 

Naslovnica Život