StoryEditor
ZdravljeNovo otkriće

Teški Covid mogu uzrokovati ‘autoantitijela‘, imaju ih ljudi koji pate od specifičnih bolesti za koje ne moraju ni znati

Piše PSD
18. prosinca 2020. - 15:46

Hoće li osoba s Covidom-19 razviti ozbiljniji oblik bolesti ovisi uvelike o tome kako njezin imunološki sustav reagira na koronavirus. No, znanstvenici još uvijek ne znaju zašto neki ljudi razvijaju teže simptome koji dulje traju, dok drugi trpe samo blage simptome ili ih uopće nemaju tj. koji je uzrok te različite reakcij. Nova studija sa Sveučilišta Yale baca novo svjetlo na ovu temu, piše The Conversation.

Istraživanje, koje tek treba recenzirati i objaviti u časopisu, sugerira da u bolesnika s ozbiljnom Covidomom tijelo proizvodi "autoantitijela". To su antitijela koja umjesto da napadaju virus koji ulazi u organizam, napadaju pacijentov vlastiti imunološki sustav i organe.

Istraživači su otkrili da ljudi s teškim Covidom imaju autoantitijela koja su se vezala za ključne proteine ​​koji sudjeluju u prepoznavanju, uzbunjivanju i čišćenju stanica zaraženih koronavirusom. Ti proteini uključuju citokine i kemokine, važne glasnike imunološkog sustava. To je ometalo normalnu funkciju imunološkog sustava, blokirajući antivirusnu obranu, potencijalno čineći bolest ozbiljnijom.

Već dugi niz godina poznato je da su autoantitijela uključena u autoimune bolesti, poput reumatoidnog artritisa i lupusa. Nije poznato zašto neki ljudi razvijaju ta antitijela, ali vjerojatno je riječ o kombinaciji genetike i okoliša. Virusne infekcije također su povezane s pojavom nekih autoimunih bolesti.

Ranije ove godine znanstvenici su izvijestili da su pacijenti bez povijesti autoimunih bolesti razvili autoantitijela nakon što su dobili Covid. Kasnija istraživanja otkrila su da ljudi s ozbiljnom Covidom mogu razviti i autoantitijela na interferone, imunološke proteine ​​koji igraju glavnu ulogu u borbi protiv virusnih infekcija.

Znanstvenici s Yalea koji su proveli najnovije istraživanje, koristili su novu tehniku ​​koja je pregledala autoantitijela koja djeluju protiv tisuća tjelesnih bjelančevina. Tražili su autoantitijela u 170 hospitaliziranih pacijenata i uspoređivali ih s autoantitijelima koja su pronađena kod ljudi koji su patili od blage bolesti ili asimptomatske infekcije, kao i kod ljudi koji nisu bili zaraženi virusom.

U krvi hospitaliziranih pacijenata pronašli su autoantitijela koja mogu napadati interferone, kao i autoantitijela koja mogu interferirati s drugim kritičnim stanicama imunološkog sustava, poput prirodnih stanica ubojica i T stanica. Nalazi su pokazali da su autoantitijela vrlo česta značajka teško bolesnih pacijenata s Covidom-19.

Istraživači s Yalea proveli su daljnja ispitivanja na miševima, koji su pokazali da prisutnost ovih autoantitijela može pogoršati bolest, sugerirajući da bi ta autoantitijela mogla pridonijeti ozbiljnosti koronavirusa kod ljudi.

Iako su pacijenti s Covidom-19 imali mnogo autoantitijela koja ciljaju proteine ​​imunološkog sustava, istraživači nisu pronašli auto-antitijela specifična za koronavirus koja bi se mogla koristiti za razlikovanje teško bolesnih pacijenata s Covidom-19. Ono što određuje hoće li osoba patiti od ozbiljne bolesti ovisi o mnogim stvarima, a autoantitijela nisu cijela priča.

No, istraživanje sugerira da ljudi s postojećim autoantitijelima mogu biti u većem riziku od ozbiljnog Covida-19. Ti ljudi mogu imati nedostatke u imunološkom odgovoru tijekom rane faze infekcije koronavirusom ili biti skloni stvaranju novih autoantitijela koja bi mogla ometati njihov imunološki odgovor na virus.

Istraživači se sve više usredotočuju na vezu između ozbiljnog Covida-19 i krivo usmjerenih imunoloških odgovora koji ciljaju zdrava tkiva i proteine ​​u tijelu. Prisutnost autoantitijela sugerira da bi za neke pacijente Covid-19 mogao biti autoimuna bolest koju je pokrenuo koronavirus. Razumijevanje onoga što pokreće proizvodnju autoantitijela pomoći će znanstvenicima da razviju nove načine liječenja ove bolesti. Znanstvenici ne znaju koliko dugo ta autoantitijela traju nakon što infekcija nestane. Važno neodgovoreno pitanje je mogu li dugotrajna oštećenja prouzročena autoantitijelima objasniti neke simptome dugog Covida-19.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. srpanj 2021 22:00