stdClass Object
(
[id] => 316628
[title] => Farmaceutskim kompanijama nije cilj izliječiti ljude od raka
[alias] => farmaceutskim-kompanijama-nije-cilj-izlijeciti-ljude-od-raka
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Farmaceuti žele lijekove koje ne ubijaju, nego usporavaju tumor, a sve kako bi im stalno kapao novac od bolesnika. To je prevladavajuće mišljenje u društvu, a s njim se slažu i pojedini liječnici. Imamo i primjer dr. Magnusa Essanda iz Švedske koji je pronašao potencijalno vrlo uspješan lijek za rak. No, njegovo otkriće nitko nije htio financirati jer doktor nije htio patentirati lijek, tj. htio je da njegovo istraživanje bude dostupno svima. No, doktor je tako sebi napravio problem. Zašto bi velike farmaceutske tvrtke istraživale lijek protiv tumora ako ga ne mogu patentirati i onda na njemu zaraditi? To su mu i rekli, nije im do humanosti i spašavanja života nego do zarade.
Spasonosni virus
Virus dr. Essanda je prije nekoliko godina testiran samo na miševima, a rezultati su i više nego ohrabrujući. Virus je doslovno ubio stanice raka, uz minimalne nuspojave za "pacijente"; u najgorem slučaju oboljeli bi od prehlade. No, da bi Essandov lijek završio na tržištu, mora proći kroz tri pokusne faze, pisali su strani mediji. Prve dvije faze Essand može izvršiti sam ako prikupi potrebna sredstva. Za treću fazu potrebna mu je farmaceutska kompanija koja bi bila spremna uložiti u njegov virus. To inače ne bi bio problem. No, s obzirom na to da je Essand, kako piše britanski Telegraph, nesebični Šveđanin kojeg ne zanima profit, došlo je do problema. Naime, dr. Essand i njegovi suradnici počeli su u znanstvenim publikacijama objavljivati detalje svog istraživanja prije nego su patentirali svoje otkriće. Sada ga više ni ne mogu patentirati. A bez patenta, na njemu je nemoguće zaraditi ogromne svote novca koje su velikim farmaceutskim tvrtkama jedina motivacija za sudjelovanje u istraživanju poput ovoga kojeg Essand predlaže.
Slučaj drugi. Znanstvenici s Univerziteta Alberta izliječili su prije nekoliko godina rak korištenjem vrlo jednostavne tehnike. Za liječenje je potreban dihloracetat (DCA - Dichloroacetic acid) koji se trenutno koristi za poremećaje metabolizma, pa ne postoji strah od nuspojava ili neželjenih dugoročnih efekata. Ovaj lijek nije potrebno patentirati, tako da ga svako može upotrebljavati brzo i jeftino, za razliku od skupih lijekova protiv raka koje nude velike farmaceutske kompanije.
Kanadski tim je DCA testirao na ljudskim stanicama i dokazao da je ova supstancija uspješno savladala rak pluća, grudi i mozga, dok su sve zdrave stanice navodno prošle bez oštećenja. I sada dolazimo do bitne stvari - farmaceutske kompanije ne ulažu u ova istraživanja jer metodu DCA nije moguće patentirati, a bez patenta, kako smo već naveli, ne mogu zaraditi novac.
Naravno, ne zna se pouzdano može li virus iz prvog primjera i DCA iz drugog izliječiti rak, te slučajeve nismo naveli kako bi ljudima ukazali da su to mogući lijekovi, nego smo ih spomenuli samo da vidite kako funkcionira naše društvo - gdje se može zaraditi to će se istraživati, a gdje se može pomoći ljudima, ali bez zarade - to se neće istraživati.
Lijeka za rak bi možda i bilo, navode poznati svjetski onkolozi, ali države su prepustile istraživanja velikim kompanijama kojima primarni cilj nije zdravlje nacije nego bolesni narod koji će biti trajni izvor financiranja.
Do dana današnjeg testirane su stotine lijekova protiv raka - dvostruko, a možda i trostruko više u odnosu na lijekove protiv srčanog i moždanog udara zajedno, piše New York Times. Lijekova protiv raka također je više negoli lijekova protiv AIDS-a, raznih infektivnih oboljenja ili Alzheimerove bolesti. Ali unatoč golemim naporima lijekovi se teško probijaju na tržište. Iako dobar dio lijekova može produžiti pacijentima život tek za nekoliko mjeseci, cijena je astronomska - mjesečna terapija stoji i po nekoliko tisuća dolara. Primjera radi, lijek Tarceva koji mjesečno stoji 3500 dolara, koristi se protiv raka gušterače, jer prema istraživanjima, pacijentima može produžiti život za 12 dana!
Zbog čega je rak postao magnet za farmaceutske kompanije, pita se njemački Deutche Welle. Prvo, znanstvena istraživanja koja zadiru u samu srž gena otkrivaju uzroke nastanka tumora čime je moguće proizvesti lijekove koji će blokirati nastanak tumorskih stanica. Ali proces kojim nastaju zloćudne stanice izuzetno je složen i uključuje međuigru tisuća molekula. Primjerice, blokirati tumorske stanice jednim lijekom bilo bi kao pokušati zaustaviti cijeli promet u New Yorku jednom rampom.
Nemoguća misija! Da stvar bude gora, tumorske stanice, baš poput bakterija, mogu razviti otpornost prema lijekovima. Znanstvenici također vjeruju da lijekovi, koji su u stanju uništiti tumorske stanice, ne djeluju na prvotne zloćudne stanice iz kojih zatim opet mogu nastati opake metastaze. Drugi razlog je financijske prirode. Pacijenti oboljeli od raka očajni su, a zdravlje su spremni zlatom platiti.
Ali umjesto pacijenata, skupe lijekove, u pravilu, plaćaju zdravstvena osiguravajuća društva koja se ne usude uskratiti lijek koji dokazano ima tek malu ili neznatnu korist. To farmaceutskim kompanijama daje mogućnost da lijekove naplaćuju po nekoliko tisuća dolara mjesečno čime je industrija lijekova protiv raka postala vrlo unosan posao. Primjerice lijek Erbitux, koji je razvio ImClone System, mjesečno stoji 10.000 dolara.
Jedno istraživanje u Kanadi pokazalo je da oboljeli od tumora debelog crijeva koji su uzimali lijek u prosjeku žive duže tek jedan i pol mjesec u odnosu na one pacijente koji nisu primali terapiju. Ako se uzme u obzir cijena lijeka u Sjedinjenim Državama i duži vijek života, umirući pacijent potrošio je desetke tisuća dolara za mjesec i pol dana života. Erbitux, koji se također koristi u liječenju raka glave i vrata, godišnje ostvari promet od milijardu i 600 milijuna dolara.
Puna blagajna
Prema podacima časopisa Med Ad News, 1998. godine na listi 200 najprodavanijih lijekova širom svijeta nalazilo se samo 12 lijekova protiv raka, a 2008. godine na listi se našlo njih 23, a tri su završila među 10 najprodavanijih lijekova.
Još jedan podatak: od 126 lijekova koji godišnje naprave promet od jedne milijarde dolara, njih 20 su lijekovi protiv raka. Toliki novac magnet je za farmaceutske tvrtke. „Rak je postao izuzetno emotivno pitanje koje se ne može prepustiti slobodnom tržištu poput kišobrana“, kaže biotehnolog Robert Erwin, koji se nalazi na čelu fondacije za borbu protiv raka „Marti Nelson“ i dodaje: „Sve dok zdravstveni sistem bude voljan plaćati tako visoku cijenu lijekova, novac će se slijevati u džepove farmaceutskih kompanija.“ Što se krije iza skupih lijekova proučavao je i Neal J. Meropol, onkolog u centru za borbu protiv raka „Fox Chase“ u Philadelphiji. „Sve dok tržište ne napravi razliku između osrednje učinkovitih i značajno učinkovitih lijekova, neće biti pomaka prema onim lijekovima koji imaju veće koristi.“
Kolaps
Međutim, kako rastu troškovi razvijanja novih lijekova, kompanije vrlo pažljivo biraju u koju će se avanturu upustiti. Osim gubitka kose i mučnine, lijekovi protiv raka mogu kao nuspojavu imati i totalni financijski kolaps. Budući da samo mali broj lijekova iz laboratorija u konačnici završi na tržištu te budući da su troškovi razvoja ogromni, razvoj lijeka može se pretvoriti u gorku pilulu. Usprkos navedenom, jedna od megafarmaceutskih kompanija poput Pfizera ne odustaju od tržišta kojeg čine očajni pacijenti oboljeli od tumora. U kompaniji se nadaju da bi do 2018. godine mogli podići prodaju pametnih lijekova na 11 milijardi dolara.
To bi bilo četiri puta više nego li 2008. godine kada je kompanija na lijekovima protiv raka zaradila 2 i pol milijarde dolara, samo 5 posto njihovih ukupnih prihoda. Rak nekoć nije bio omiljen izvor prihoda za velike kompanije poput Pfizera. Pacijenti koji su bolovali od raka brzo bi umrli, dok su s druge strane postojali milijuni kroničnih bolesnika koji su primorani cijeli život gutati lijekove i trošiti novac.
U posljednje vrijeme lijekovi protiv raka pokušavaju ciljano napadati stanice raka. Drugim riječima, cilj je uništiti bolesne, a sačuvati zdrave stanice. Ali i takve terapije imaju ograničen učinak jer tumori u pravilu nastaju kao posljedica velikog broja genetskih mutacija. To znači da je potrebno koristiti kombinaciju različitih lijekova, a takve kombinacije povećavaju troškove liječenja i neugodne nuspojave. Jedan tumor može imati od 50 do 100 genetskih mutacija. Dvije osobe s istim tipom tumora mogu imati samo 5 zajedničkih mutacija. Jednostavnije rečeno, lijek može djelovati samo ako pogodi genetski profil tumora. Drugim riječima, lijek je učinkovit kod malog broja pacijenta, ali u širokoj populaciji njegovo djelovanje je ograničeno. R.N.
Lijek za rak - utopija?
Ugledni američki onkolog i dobitnik Pulitzerove nagrade za djelo o povijesti raka "The Emperor of Maladies", Siddartha Mukherjee, smatra kako je traženje lijeka za rak zastrašujuća utopija, koja pokušava usavršiti ljude.
"Rak je utkan u ljudski genom, greška u razvoju i starenju ljudskih stanica, a riješiti ga se može jedino ako se eliminiraju svi fiziološki procesi rasta u tijelu, od starenja do regeneracije, liječenja i reprodukcije. Izliječimo li se od raka, izliječit ćemo se od toga da smo ljudi", smatra Siddartha, a prenosi The Independent.
Ističe kako se smrt može odgoditi, ali je pitanje po kojoj cijeni. Naime, kod starijih ljudi s uznapredovalim oblicima raka, čak i kod izlječenja rak i dalje vreba.
Njegova kontroverzna misao glasi da je od četiri vrste smrti – iznenadne smrti, smrti uslijed demencije i starenja, smrti od otkazivanja organa te smrti od raka – uvjerljivo najbolji način umiranja upravo ovaj zadnji.
"Većina bi rekla da je iznenadna smrt najbolja. No, iz svog bogatog iskustva mogu vam reći da nije, ne za onoga koji je umro, već za bližnje koji se nisu stigli pripremiti, pa ni oprostiti", kaže Mukherjee.
Njegove su izjave potaknule lavinu reakcija, naročito ljudi koji su oboljeli od raka i traže od njega dokaze da rak pogađa starije ljude.
"Možda imamo vremena oprostiti se od najmilijih, ali rak je duga, bolna i mučna smrt", poručila mu je jedna žena.
Rak, vjerni pratilac ljudi...
Arheolozi su u ožujku 2014. objavili rezultate analize kostura starog oko 3000 godina koji sadržava metastaze raka koji je istovremeno i najstariji do sada otkriveni dokaz te bolesti. Kostur pripada mlađoj muškoj osobi, koja je imala 25-35 godina u trenutku smrti te je pronađen na arheološkom nalazištu u Amari, na zapadnoj obali Nila oko 750 km od glavnog grada Khartouma, piše 'Stara povijest'. Kostur je otkriven potkraj 2013. g. u južnom Sudanu gdje su ga pronašli arheolozi Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji. Bio je pokopan u drvenom kovčegu koji je pronađen u dosta lošem stanju s amuletom od fajanse koji je bio položen kao grobni prilog. Grobnica u kojoj je kostur pronađen je pripadala višoj gradskoj klasi sudeći prema nađenim grobnim dobrima i samoj arhitekturi grobnice. Dobro sačuvana oprema, pogotovo lončarije olakšavaju datiranje, koju su povjesničari smjestili potkraj 19. ili početkom 20. dinastije o. 1200. g. pr. Kr. kada je Egipat vladao prostorom Nubije.
Glavna voditeljica istraživanja, Michaela Binder s Odsjeka za arheologiju pri sveučilištu Durham, koja je i iskopala i pregledala kostur zaključila je kako se do dan danas jako malo zna o antici, epidemiologiji te evoluciji samog karcinoma te će ovo otkriće značajno pridonijeti znanju o samoj povijesti bolesti. Kostur je pregledan koristeći se radiografijom i skeniranjem elektronskog mikroskopa (SEM metoda) koja je rezultirala jasnom slikom lezija na kostima. Pokazala je kancerogene metastaze na ključnoj kosti, lopaticama, rukama, rebrima, kralješcima, zdjelici i bedrenim kostima. Uzrok nastanka kancerogenih stanica se točno ne može znati, ali znanstvenici pretpostavljaju kako je moguće da je uzrok u okolišu, odnosno kako je pacijent bio izložen kancerogenom dimu, ili genetsko naslijeđe ili čak preko zaraznih bolesti koje prenose paraziti. Analiza ostataka je otkrila i pokazala metastaze raka na kostima, koje su bile proširene na cijelom tijelu, a smatraju kako su potekle od malignog tumora mekog tkiva. Istraživači sa Sveučilišta Durham i Britanskog muzeja smatraju kako će ovo otkriće pomoći prilikom daljnjih istraživanja osnovnih uzroka raka u antičkim populacijama i pružiti uvid u evoluciju same bolesti.
Analize antičkih DNK na kosturima i mumijama koje su bolovale od raka mogu pružiti pomoć daljnjim istraživanjima genetskih mutacija određenih gena za koje se zna da su povezane s određenim tipovima raka. Iako je danas, nažalost rak jedan od vodećih uzroka smrti, njegova pojava i sama evolucija ostaje misterij arheolozima. Michaela Binder na kraju napominje kako evolucijskim pristupom karcinomu, informacije i podaci koje saznamo iz drevnih ljudskih ostataka mogu dokazati ključni element u pronalaženju načina za rješavanje jednog od najvećih modernih svjetskih zdravstvenih problema.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => SVE JE MANJE HUMANOSTI I ALTRUIZMA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2016-06-19 18:08:30
[created_by] => 38
[created_by_alias] => SD
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2016-06-21 23:30:10
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2016-06-22 23:59:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5830
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 265
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Zdravlje
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2016\/06\/19\/Magazin\/shutterstock_329933039.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/06\/19\/Magazin\/shutterstock_256151683.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/06\/19\/Magazin\/shutterstock_341827199.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/06\/19\/Magazin\/shutterstock_308884628.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/06\/19\/Magazin\/140318112207_1_900x600.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"960x640"},{"size0":"960x640"},{"size0":"960x653"},{"size0":"960x672"},{"size0":"788x600"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 265
[name] => Zdravlje
[alias] => zdravlje
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 7
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8018784 Threads: 5 Questions: 1597833442 Slow queries: 4885464
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112481618
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 33
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zdravlje
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zdravlje/farmaceutskim-kompanijama-nije-cilj-izlijeciti-ljude-od-raka-316628
[printLink] => /mozaik/zdravlje/farmaceutskim-kompanijama-nije-cilj-izlijeciti-ljude-od-raka-316628?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => SVE JE MANJE HUMANOSTI I ALTRUIZMA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Farmaceutskim kompanijama nije cilj izliječiti ljude od raka
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-19-02-41-58-38
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/06/19/Magazin/shutterstock_329933039.jpg
[galleryCount] => 5
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/06/19/Magazin/shutterstock_329933039.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/06/19/Magazin/shutterstock_256151683.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/06/19/Magazin/shutterstock_341827199.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/06/19/Magazin/shutterstock_308884628.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/06/19/Magazin/140318112207_1_900x600.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Farmaceuti žele lijekove koje ne ubijaju, nego usporavaju tumor, a sve kako bi im stalno kapao novac od bolesnika. To je prevladavajuće mišljenje u društvu, a s njim se slažu i pojedini liječnici. Imamo i primjer dr. Magnusa Essanda iz Švedske koji je pronašao potencijalno vrlo uspješan lijek za rak. No, njegovo otkriće nitko nije htio financirati jer doktor nije htio patentirati lijek, tj. htio je da njegovo istraživanje bude dostupno svima. No, doktor je tako sebi napravio problem. Zašto bi velike farmaceutske tvrtke istraživale lijek protiv tumora ako ga ne mogu patentirati i onda na njemu zaraditi? To su mu i rekli, nije im do humanosti i spašavanja života nego do zarade.
Spasonosni virus
Virus dr. Essanda je prije nekoliko godina testiran samo na miševima, a rezultati su i više nego ohrabrujući. Virus je doslovno ubio stanice raka, uz minimalne nuspojave za "pacijente"; u najgorem slučaju oboljeli bi od prehlade. No, da bi Essandov lijek završio na tržištu, mora proći kroz tri pokusne faze, pisali su strani mediji. Prve dvije faze Essand može izvršiti sam ako prikupi potrebna sredstva. Za treću fazu potrebna mu je farmaceutska kompanija koja bi bila spremna uložiti u njegov virus. To inače ne bi bio problem. No, s obzirom na to da je Essand, kako piše britanski Telegraph, nesebični Šveđanin kojeg ne zanima profit, došlo je do problema. Naime, dr. Essand i njegovi suradnici počeli su u znanstvenim publikacijama objavljivati detalje svog istraživanja prije nego su patentirali svoje otkriće. Sada ga više ni ne mogu patentirati. A bez patenta, na njemu je nemoguće zaraditi ogromne svote novca koje su velikim farmaceutskim tvrtkama jedina motivacija za sudjelovanje u istraživanju poput ovoga kojeg Essand predlaže.
Slučaj drugi. Znanstvenici s Univerziteta Alberta izliječili su prije nekoliko godina rak korištenjem vrlo jednostavne tehnike. Za liječenje je potreban dihloracetat (DCA - Dichloroacetic acid) koji se trenutno koristi za poremećaje metabolizma, pa ne postoji strah od nuspojava ili neželjenih dugoročnih efekata. Ovaj lijek nije potrebno patentirati, tako da ga svako može upotrebljavati brzo i jeftino, za razliku od skupih lijekova protiv raka koje nude velike farmaceutske kompanije.
Kanadski tim je DCA testirao na ljudskim stanicama i dokazao da je ova supstancija uspješno savladala rak pluća, grudi i mozga, dok su sve zdrave stanice navodno prošle bez oštećenja. I sada dolazimo do bitne stvari - farmaceutske kompanije ne ulažu u ova istraživanja jer metodu DCA nije moguće patentirati, a bez patenta, kako smo već naveli, ne mogu zaraditi novac.
Naravno, ne zna se pouzdano može li virus iz prvog primjera i DCA iz drugog izliječiti rak, te slučajeve nismo naveli kako bi ljudima ukazali da su to mogući lijekovi, nego smo ih spomenuli samo da vidite kako funkcionira naše društvo - gdje se može zaraditi to će se istraživati, a gdje se može pomoći ljudima, ali bez zarade - to se neće istraživati.
Lijeka za rak bi možda i bilo, navode poznati svjetski onkolozi, ali države su prepustile istraživanja velikim kompanijama kojima primarni cilj nije zdravlje nacije nego bolesni narod koji će biti trajni izvor financiranja.
Do dana današnjeg testirane su stotine lijekova protiv raka - dvostruko, a možda i trostruko više u odnosu na lijekove protiv srčanog i moždanog udara zajedno, piše New York Times. Lijekova protiv raka također je više negoli lijekova protiv AIDS-a, raznih infektivnih oboljenja ili Alzheimerove bolesti. Ali unatoč golemim naporima lijekovi se teško probijaju na tržište. Iako dobar dio lijekova može produžiti pacijentima život tek za nekoliko mjeseci, cijena je astronomska - mjesečna terapija stoji i po nekoliko tisuća dolara. Primjera radi, lijek Tarceva koji mjesečno stoji 3500 dolara, koristi se protiv raka gušterače, jer prema istraživanjima, pacijentima može produžiti život za 12 dana!
Zbog čega je rak postao magnet za farmaceutske kompanije, pita se njemački Deutche Welle. Prvo, znanstvena istraživanja koja zadiru u samu srž gena otkrivaju uzroke nastanka tumora čime je moguće proizvesti lijekove koji će blokirati nastanak tumorskih stanica. Ali proces kojim nastaju zloćudne stanice izuzetno je složen i uključuje međuigru tisuća molekula. Primjerice, blokirati tumorske stanice jednim lijekom bilo bi kao pokušati zaustaviti cijeli promet u New Yorku jednom rampom.
Nemoguća misija! Da stvar bude gora, tumorske stanice, baš poput bakterija, mogu razviti otpornost prema lijekovima. Znanstvenici također vjeruju da lijekovi, koji su u stanju uništiti tumorske stanice, ne djeluju na prvotne zloćudne stanice iz kojih zatim opet mogu nastati opake metastaze. Drugi razlog je financijske prirode. Pacijenti oboljeli od raka očajni su, a zdravlje su spremni zlatom platiti.
Ali umjesto pacijenata, skupe lijekove, u pravilu, plaćaju zdravstvena osiguravajuća društva koja se ne usude uskratiti lijek koji dokazano ima tek malu ili neznatnu korist. To farmaceutskim kompanijama daje mogućnost da lijekove naplaćuju po nekoliko tisuća dolara mjesečno čime je industrija lijekova protiv raka postala vrlo unosan posao. Primjerice lijek Erbitux, koji je razvio ImClone System, mjesečno stoji 10.000 dolara.
Jedno istraživanje u Kanadi pokazalo je da oboljeli od tumora debelog crijeva koji su uzimali lijek u prosjeku žive duže tek jedan i pol mjesec u odnosu na one pacijente koji nisu primali terapiju. Ako se uzme u obzir cijena lijeka u Sjedinjenim Državama i duži vijek života, umirući pacijent potrošio je desetke tisuća dolara za mjesec i pol dana života. Erbitux, koji se također koristi u liječenju raka glave i vrata, godišnje ostvari promet od milijardu i 600 milijuna dolara.
Puna blagajna
Prema podacima časopisa Med Ad News, 1998. godine na listi 200 najprodavanijih lijekova širom svijeta nalazilo se samo 12 lijekova protiv raka, a 2008. godine na listi se našlo njih 23, a tri su završila među 10 najprodavanijih lijekova.
Još jedan podatak: od 126 lijekova koji godišnje naprave promet od jedne milijarde dolara, njih 20 su lijekovi protiv raka. Toliki novac magnet je za farmaceutske tvrtke. „Rak je postao izuzetno emotivno pitanje koje se ne može prepustiti slobodnom tržištu poput kišobrana“, kaže biotehnolog Robert Erwin, koji se nalazi na čelu fondacije za borbu protiv raka „Marti Nelson“ i dodaje: „Sve dok zdravstveni sistem bude voljan plaćati tako visoku cijenu lijekova, novac će se slijevati u džepove farmaceutskih kompanija.“ Što se krije iza skupih lijekova proučavao je i Neal J. Meropol, onkolog u centru za borbu protiv raka „Fox Chase“ u Philadelphiji. „Sve dok tržište ne napravi razliku između osrednje učinkovitih i značajno učinkovitih lijekova, neće biti pomaka prema onim lijekovima koji imaju veće koristi.“
Kolaps
Međutim, kako rastu troškovi razvijanja novih lijekova, kompanije vrlo pažljivo biraju u koju će se avanturu upustiti. Osim gubitka kose i mučnine, lijekovi protiv raka mogu kao nuspojavu imati i totalni financijski kolaps. Budući da samo mali broj lijekova iz laboratorija u konačnici završi na tržištu te budući da su troškovi razvoja ogromni, razvoj lijeka može se pretvoriti u gorku pilulu. Usprkos navedenom, jedna od megafarmaceutskih kompanija poput Pfizera ne odustaju od tržišta kojeg čine očajni pacijenti oboljeli od tumora. U kompaniji se nadaju da bi do 2018. godine mogli podići prodaju pametnih lijekova na 11 milijardi dolara.
To bi bilo četiri puta više nego li 2008. godine kada je kompanija na lijekovima protiv raka zaradila 2 i pol milijarde dolara, samo 5 posto njihovih ukupnih prihoda. Rak nekoć nije bio omiljen izvor prihoda za velike kompanije poput Pfizera. Pacijenti koji su bolovali od raka brzo bi umrli, dok su s druge strane postojali milijuni kroničnih bolesnika koji su primorani cijeli život gutati lijekove i trošiti novac.
U posljednje vrijeme lijekovi protiv raka pokušavaju ciljano napadati stanice raka. Drugim riječima, cilj je uništiti bolesne, a sačuvati zdrave stanice. Ali i takve terapije imaju ograničen učinak jer tumori u pravilu nastaju kao posljedica velikog broja genetskih mutacija. To znači da je potrebno koristiti kombinaciju različitih lijekova, a takve kombinacije povećavaju troškove liječenja i neugodne nuspojave. Jedan tumor može imati od 50 do 100 genetskih mutacija. Dvije osobe s istim tipom tumora mogu imati samo 5 zajedničkih mutacija. Jednostavnije rečeno, lijek može djelovati samo ako pogodi genetski profil tumora. Drugim riječima, lijek je učinkovit kod malog broja pacijenta, ali u širokoj populaciji njegovo djelovanje je ograničeno. R.N.
Lijek za rak - utopija?
Ugledni američki onkolog i dobitnik Pulitzerove nagrade za djelo o povijesti raka "The Emperor of Maladies", Siddartha Mukherjee, smatra kako je traženje lijeka za rak zastrašujuća utopija, koja pokušava usavršiti ljude.
"Rak je utkan u ljudski genom, greška u razvoju i starenju ljudskih stanica, a riješiti ga se može jedino ako se eliminiraju svi fiziološki procesi rasta u tijelu, od starenja do regeneracije, liječenja i reprodukcije. Izliječimo li se od raka, izliječit ćemo se od toga da smo ljudi", smatra Siddartha, a prenosi The Independent.
Ističe kako se smrt može odgoditi, ali je pitanje po kojoj cijeni. Naime, kod starijih ljudi s uznapredovalim oblicima raka, čak i kod izlječenja rak i dalje vreba.
Njegova kontroverzna misao glasi da je od četiri vrste smrti – iznenadne smrti, smrti uslijed demencije i starenja, smrti od otkazivanja organa te smrti od raka – uvjerljivo najbolji način umiranja upravo ovaj zadnji.
"Većina bi rekla da je iznenadna smrt najbolja. No, iz svog bogatog iskustva mogu vam reći da nije, ne za onoga koji je umro, već za bližnje koji se nisu stigli pripremiti, pa ni oprostiti", kaže Mukherjee.
Njegove su izjave potaknule lavinu reakcija, naročito ljudi koji su oboljeli od raka i traže od njega dokaze da rak pogađa starije ljude.
"Možda imamo vremena oprostiti se od najmilijih, ali rak je duga, bolna i mučna smrt", poručila mu je jedna žena.
Rak, vjerni pratilac ljudi...
Arheolozi su u ožujku 2014. objavili rezultate analize kostura starog oko 3000 godina koji sadržava metastaze raka koji je istovremeno i najstariji do sada otkriveni dokaz te bolesti. Kostur pripada mlađoj muškoj osobi, koja je imala 25-35 godina u trenutku smrti te je pronađen na arheološkom nalazištu u Amari, na zapadnoj obali Nila oko 750 km od glavnog grada Khartouma, piše 'Stara povijest'. Kostur je otkriven potkraj 2013. g. u južnom Sudanu gdje su ga pronašli arheolozi Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji. Bio je pokopan u drvenom kovčegu koji je pronađen u dosta lošem stanju s amuletom od fajanse koji je bio položen kao grobni prilog. Grobnica u kojoj je kostur pronađen je pripadala višoj gradskoj klasi sudeći prema nađenim grobnim dobrima i samoj arhitekturi grobnice. Dobro sačuvana oprema, pogotovo lončarije olakšavaju datiranje, koju su povjesničari smjestili potkraj 19. ili početkom 20. dinastije o. 1200. g. pr. Kr. kada je Egipat vladao prostorom Nubije.
Glavna voditeljica istraživanja, Michaela Binder s Odsjeka za arheologiju pri sveučilištu Durham, koja je i iskopala i pregledala kostur zaključila je kako se do dan danas jako malo zna o antici, epidemiologiji te evoluciji samog karcinoma te će ovo otkriće značajno pridonijeti znanju o samoj povijesti bolesti. Kostur je pregledan koristeći se radiografijom i skeniranjem elektronskog mikroskopa (SEM metoda) koja je rezultirala jasnom slikom lezija na kostima. Pokazala je kancerogene metastaze na ključnoj kosti, lopaticama, rukama, rebrima, kralješcima, zdjelici i bedrenim kostima. Uzrok nastanka kancerogenih stanica se točno ne može znati, ali znanstvenici pretpostavljaju kako je moguće da je uzrok u okolišu, odnosno kako je pacijent bio izložen kancerogenom dimu, ili genetsko naslijeđe ili čak preko zaraznih bolesti koje prenose paraziti. Analiza ostataka je otkrila i pokazala metastaze raka na kostima, koje su bile proširene na cijelom tijelu, a smatraju kako su potekle od malignog tumora mekog tkiva. Istraživači sa Sveučilišta Durham i Britanskog muzeja smatraju kako će ovo otkriće pomoći prilikom daljnjih istraživanja osnovnih uzroka raka u antičkim populacijama i pružiti uvid u evoluciju same bolesti.
Analize antičkih DNK na kosturima i mumijama koje su bolovale od raka mogu pružiti pomoć daljnjim istraživanjima genetskih mutacija određenih gena za koje se zna da su povezane s određenim tipovima raka. Iako je danas, nažalost rak jedan od vodećih uzroka smrti, njegova pojava i sama evolucija ostaje misterij arheolozima. Michaela Binder na kraju napominje kako evolucijskim pristupom karcinomu, informacije i podaci koje saznamo iz drevnih ljudskih ostataka mogu dokazati ključni element u pronalaženju načina za rješavanje jednog od najvećih modernih svjetskih zdravstvenih problema.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/farmaceutskim-kompanijama-nije-cilj-izlijeciti-ljude-od-raka-316628
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=5f6d75e00aecd1652377e1064591ad2d664d4d50
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Farmaceutskim+kompanijama+nije+cilj+izlije%C4%8Diti+ljude+od+raka&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Ffarmaceutskim-kompanijama-nije-cilj-izlijeciti-ljude-od-raka-316628
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Ffarmaceutskim-kompanijama-nije-cilj-izlijeciti-ljude-od-raka-316628
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => SVE JE MANJE HUMANOSTI I ALTRUIZMA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 04:41
